Objavljeno u Journal of Psychosomatic Research, nedavno istraživanje Lachmana i Schiloskija sugerira da upale i kronični problemi zdravlja mogu biti pod utjecajem tri psihosocijalna protuupalna faktora: smisao života, osjećaj kontrole i društvena podrška.
Prije nego što zaronimo u rezultate istraživanja, evo nekoliko osnovnih informacija o upalama i uobičajenim pristupima smanjenju iste.
Što je upala i što je uzrokuje?
Upala je biološka reakcija koja uključuje imunološki sustav. To je odgovor na potencijalne prijetnje (npr. viruse, ozljede) i isporučuje proizvode iz krvi, poput bijelih krvnih stanica, na tkivo koje je oštećeno ili zaraženo.
Akutna upala je kratkoročni proces. Javlja se u roku od nekoliko minuta ili sati. Uobičajeni znakovi akutne upale uključuju crvenilo, toplinu, oticanje, bol i disfunkciju.
Kronična upala je produženi odgovor koji se razvija tijekom duljeg vremenskog razdoblja i može trajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama.
Iako kronična upala ponekad slijedi akutnu upalu, ponekad se čini da nastaje iznenada, što komplicira određivanje razloga njenog početka ili nastavka.
Potencijalni uzroci upale, bilo da je akutna ili kronična, mogu biti mnogi. Primjeri uključuju ozljede, infekcije, okolišne toksine, pretjerane osjetljivosti (npr. alergije, autoimune bolesti) i stres.
Kako smanjiti upalu?
Uobičajeni pristupi smanjenju upale uključuju medicinske i komplementarne/alternativne terapije. Neki od primjera su:
Lijekovi: Steroidi i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID-ovi).
Prevencija: Testovi za rano otkrivanje, sigurne prakse, cijepljenje, prestanak pušenja i dovoljna količina sna.
Vitamini i suplementi: Vitamin C, omega-3 masne kiseline, cink, probiotici i drugi.
Protuupalna hrana: Voće (npr. bobičasto voće, citrusi), povrće (npr. tamnozeleno povrće poput špinata i kelja), začini i bilje (npr. kurkuma, đumbir, češnjak, papar). Općenito, preporučuje se slijediti protuupalnu prehranu.
A što je s psihološkim faktorima koji mogu smanjiti upalu? Na odgovor nam dolazi istraživačka studija Schiloskija i Lachmana.
Istraživanje psiholoških faktora i upale
Studija provedena na uzorku od 1.244 odraslih osoba (prosječna dob 54 godine; raspon od 34 do 82 godine) imala je za cilj identificirati socijalne i psihološke faktore koji predviđaju zdravlje, upalu (npr. interleukin-6, C-reaktivni protein) i kronične bolesti (npr. visoki krvni tlak, čir, dijabetes, rak, moždani udar).
Istraživači su mjerili funkcionalno zdravlje i kronične bolesti otprilike devet godina nakon procjene upale i psiholoških faktora.
Rezultati su pokazali da su osobe s nižim razinama osjećaja kontrole, smisla života i društvene podrške imale “lošije funkcionalno zdravlje i više kroničnih bolesti nakon 9 godina, uz višu kroničnu upalu.”
Važno pitanje odnosi se na mehanizme putem kojih ti psihološki faktori smanjuju upalu. Drugim riječima, zašto osobe koje osjećaju podršku i imaju kontrolu nad svojim životom imaju bolje zdravlje?
Jedna mogućnost je da su manje sklone doživljavanju stresa. Ili možda imaju veću sklonost angažirati se u ponašanjima koja promiču zdravlje (npr. redovita tjelovježba, prestanak pušenja) koja su ranije povezana s nižom upalom.
Za daljnje razumijevanje potrebna su dodatna istraživanja koja će utvrditi postoji li još drugih mehanizama.
Budući da je istraživanje pokazalo da osjećaj kontrole, imati smisao života i osjećati se podržano imaju pozitivan učinak na upalu, u nastavku detaljnije opisujem ta tri psihološka protuupalna faktora.
Imati osjećaj kontrole
Imati osjećaj kontrole nad svojim životom znači vjerovati da možete postići željene rezultate i izbjeći neželjene posljedice.
Osobe s niskim osjećajem kontrole često se osjećaju nemoćno, bespomoćno i podložne okolnostima ili volji drugih ljudi. Nasuprot tome, osobe koje imaju osjećaj kontrole vjeruju da će pronaći način da postignu ono što žele i da je njihova sudbina u njihovim rukama.
Imati smisao života
Imati smisao života znači kretati prema ciljevima koje želimo i vrijedni su. Smisao života daje motivaciju i smjernice.
Imati životni cilj nije isto kao imati ciljeve. Smisao života pomaže odlučiti koje ciljeve slijediti i zašto.
Osobe bez smisla života ne postavljaju ciljeve niti prave planove. Lutaju bez cilja, vjerujući da svijet nema ništa vrijedno što bi im ponudio.
Nasuprot tome, osobe koje imaju smisao života osjećaju da njihov život ima smjer i značenje. Postavljaju ciljeve i donose planove kako bi ih ostvarili, veselo i entuzijastično napredujući prema svojim vrijednim ciljevima svaki dan.
Dobivanje društvene podrške
Društvena podrška odnosi se na osjećaj da ste cijenjeni, poštovani, voljeni i zbrinuti od strane ljudi u vašem životu (npr. podržavajući partner, prijatelji, obitelj).
Ovisno o okolnostima, ljudima je potrebna različita vrsta društvene podrške: emocionalna podrška (biti cijenjen, doživjeti osjećaj pripadnosti), informativna podrška (savjetovanje ili smjernice) ili konkretna podrška (dobrovoljne usluge i materijalna pomoć).
Osobe koje doživljavaju podršku počinju vjerovati da se na ljude u njihovoj socijalnoj mreži može računati. Izvještavaju o osjećaju razumijevanja, vrijednosti i ljubavi.
Nedostatak podrške, s druge strane, povezan je s osjećajem samoće i društvene izolacije, primitkom pogrešne vrste pomoći ili percepcijom članova podrške kao nepouzdanih, kritičnih ili zahtjevnih.
Razmislite o svojoj svakodnevnoj rutini. Pitate li se:
Osjećam li se kao da imam kontrolu nad svojim životom i da mogu postići ono što želim?
Radim li na vrijednim ciljevima koji imaju smisla i vrijednosti za mene?
Možemo li se osloniti na ljude iz svog života kad trebamo podršku?
Ako ste na neko od tih pitanja odgovorili “ne”, zamislite što bi vaš život bio da odgovor bude “da”. Razmislite što možete učiniti odmah kako biste takav život učinili stvarnim, poput pronalaženja vremena za samo-refleksiju, razvijanja podrške ili pokretanja novih aktivnosti.
Obučeni terapeut može vas naučiti vještinama (npr. kognitivna restrukturacija), strategijama i tehnikama koje vam pomažu osjećati se samouvjerenije i imati kontrolu.
Terapeut vam također može pomoći pri odabiru društvenih aktivnosti koje vam omogućuju doživljavanje društvene podrške i na kraju pronalaženje smisla života. Takva iskustva mogu povećati psihološke protuupalne faktore koji štite od bolesti i poboljšavaju fizičko i mentalno zdravlje.
Slika: DGLimages/Shutterstock
