U današnjem društvu, uvjerenja igraju ključnu ulogu u oblikovanju osobnosti i političkih pogleda svakog pojedinca. Psihologija i društvene znanosti odavno istražuju kako osobnost utječe na formiranje političkih stavova, ali poseban interes zadnjih godina izaziva aversivna osobnost. Ova tema postaje posebno zanimljiva jer istraživanja potvrđuju snažnu povezanost između aversivne osobnosti i političkih uvjerenja, posebno u kontekstu desnog političkog spektra. Razumijevanje ovog odnosa važno je za shvaćanje društvenih dinamika, političkih podjela, kao i percepcije društvene pravednosti i sigurnosti.
Aversivna osobnost, poznata i kao “tamna trijada”, uključuje osobine poput makijavelizma, narcizma i psihopatije. Ipak, suvremena psihologija identificira širi koncept koji objedinjuje sve ove osobine – takozvani faktor D. Faktor D obuhvaća sklonost iskorištavanju drugih, manipulaciji, ravnodušnosti prema tuđoj patnji i opravdavanju vlastite koristi na štetu drugih. Osobe s visokom razinom faktora D sklone su vjerovati da je svijet opasno i kompetitivno mjesto, zbog čega lakše racionaliziraju aversivna ponašanja. Ovo opravdavanje često se očituje kroz specifična uvjerenja, čime dolazi do povezanosti između aversivne osobnosti i političkih stavova.
Prema najnovijim istraživanjima, uvjerenja su temelj putem kojeg osobe s izraženom aversivnom osobnošću konstruiraju opravdanja za svoje ponašanje. Takvi pojedinci skloni su cinizmu, nepovjerenju i pesimističnom pogledu na društvo. Vjerovanje u opasnost i stalnu prijetnju u društvu vodi do usvajanja stavova koji podržavaju strožu hijerarhiju, autoritet i nejednakost. Upravo zbog toga, uvjerenja kod ovih osoba postaju važan prediktor političkih preferencija, što se ogleda u njihovoj sklonosti prema konzervativnim ili desnim političkim opcijama.
Jedan od najznačajnijih modela koji objašnjava povezanost između aversivne osobnosti i političkih uvjerenja je model desničarskog autoritarizma (RWA) i orijentacije prema društvenoj dominaciji (SDO). RWA podrazumijeva visoku razinu poslušnosti autoritetima, sklonost tradicionalnim vrijednostima i odbacivanje različitosti. S druge strane, SDO označava preferenciju prema društvenoj hijerarhiji, moći i nejednakosti. Osobe koje visoko ocjenjuju na ovim skalama često izražavaju snažna uvjerenja u potrebu za redom, sigurnošću i zaštitom od percipiranih prijetnji, što je u korelaciji s faktorom D.
Najnovije međunarodno istraživanje provedeno na više od 66.000 sudionika iz 38 zemalja pokazalo je da osobe s visokom razinom aversivne osobnosti dosljedno pokazuju jaču orijentaciju prema RWA i SDO. Snaga ove povezanosti varira među državama, no opći trend je vrlo jasan. Na primjer, u državama poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Singapura i Meksika, sudionici s visokim rezultatom na faktoru D pokazali su značajno više rezultate na skalama RWA i SDO, što upućuje na univerzalnost ovog fenomena. Detaljnije informacije o ovom istraživanju mogu se pronaći na službenim stranicama Udruge za psihološke znanosti, gdje se iznose glavni zaključci i metodologija studije.
Zanimljivo je da uvjerenja povezana s aversivnom osobnošću ne ostaju samo na razini teorije, već se prenose i na svakodnevnu političku praksu. Na primjer, osobe s izraženim faktorom D češće izražavaju podršku političkim opcijama koje zagovaraju strožu imigracijsku politiku, smanjenje socijalnih prava te jačanje represivnih mehanizama. Ova povezanost potvrđena je i u nedavnom istraživanju koje je objavio Nature Human Behaviour, gdje su znanstvenici dokazali da aversivna osobnost predviđa političku orijentaciju prema desnom spektru, čak i nakon kontrole osnovnih crta ličnosti poput ekstroverzije ili neuroticizma.
Važno je naglasiti kako uvjerenja nisu samo rezultat aversivne osobnosti, već predstavljaju temeljni alat kojim se takva osobnost opravdava i održava. Osobe s visokim faktorom D sklonije su percipirati svijet kao mjesto stalnog sukoba i natjecanja, što im omogućuje da svoja ponašanja racionaliziraju kao nužna za preživljavanje ili uspjeh. Tako, na primjer, uvjerenje da “svi to rade” ili da “svijet je džungla” postaje samoopravdavajući mehanizam za aversivne postupke, uključujući i podršku političkim opcijama koje zagovaraju ekskluzivnost, nejednakost i autoritarnost.
Uloga uvjerenja vidljiva je i u političkom diskursu, gdje političke elite često koriste retoriku opasnosti i prijetnje kako bi mobilizirale birače s izraženim aversivnim osobinama. Takva komunikacija dodatno pojačava uvjerenja da je svijet opasno mjesto, što jača identifikaciju s desnim političkim opcijama. Više o tome kako političke kampanje koriste ovu strategiju može se pročitati na stranicama Cambridge University Pressa, gdje su analizirane različite strategije političkog utjecaja na javna uvjerenja.
U međunarodnim usporedbama, snaga povezanosti između aversivne osobnosti i političkih uvjerenja donekle varira, ali trend je isti – viša razina faktora D korelira s izraženijom podrškom desnim političkim opcijama. Primjerice, u državama s visokom razinom ekonomskog razvoja i političke stabilnosti, poput Švedske ili Kanade, razlike u političkim uvjerenjima između osoba s niskim i visokim faktorom D manje su izražene, ali ipak prisutne. U državama s izraženijim društvenim nejednakostima ili poviješću političke nestabilnosti, poput Argentine ili Litve, ovaj efekt je izraženiji, što sugerira da kontekst može pojačati ili umanjiti utjecaj aversivne osobnosti na politička uvjerenja.
Osim političkih preferencija, uvjerenja utječu i na konkretno političko ponašanje, uključujući izlazak na izbore i izbor kandidata. Istraživanje objavljeno na ScienceDirectu pokazuje da osobe s izraženom aversivnom osobnošću češće sudjeluju u političkim kampanjama koje promiču ekskluzivnost, netoleranciju i hijerarhiju. U tim slučajevima, uvjerenja postaju pokretač ne samo političkih stavova, već i aktivnog političkog djelovanja.
Razumijevanje uloge uvjerenja u povezanosti između aversivne osobnosti i političkih pogleda važno je i za razvoj strategija društvene integracije i smanjenja političke polarizacije. Ukoliko želimo smanjiti društvene podjele i promovirati toleranciju, važno je raditi na mijenjanju uvjerenja koja omogućuju opravdavanje aversivnog ponašanja. Edukacija, kritičko razmišljanje i promicanje socijalne empatije ključni su alati u tom procesu. Na primjer, inicijative poput onih koje provodi Human Rights Watch usmjerene su na suzbijanje govora mržnje i promicanje društvene kohezije kroz rad s mladima i marginaliziranim skupinama, što dugoročno može smanjiti utjecaj aversivne osobnosti na politička uvjerenja.
Dugoročno, odnos između aversivne osobnosti i političkih pogleda ostaje kompleksan i višeslojan. Iako se ne može svesti na jednostavnu uzročno-posljedičnu vezu, jasno je da uvjerenja predstavljaju ključnu sponu između osobnosti i političkog ponašanja. Osobe s izraženim faktorom D kroz svoja uvjerenja stvaraju okvir u kojem je aversivno ponašanje prihvatljivo, a politička preferencija prema desnim opcijama logična posljedica takvog svjetonazora.
Važno je napomenuti da, iako su utjecaji aversivne osobnosti na politička uvjerenja robustni i konzistentni, oni su najčešće umjereni. Većina ljudi ipak formira politička uvjerenja pod utjecajem šireg spektra faktora, uključujući obitelj, obrazovanje, medije i osobna iskustva. Međutim, u kontekstu rastuće polarizacije i društvenih napetosti, razumijevanje uloge uvjerenja u vezi između osobnosti i politike postaje iznimno važno za izgradnju otpornijeg i uključivijeg društva.
