Najjednostavniji način na koji ljudi razmišljaju o osobnosti jest gledanje na osobnost kao na jednu središnju sklonost. Osobe same sebe opisuju kao ekstrovertirane, neurotične ili sklone riziku i na tome staju. Ipak, takav pristup propušta uočiti brojne nijanse koje doista obilježavaju misli, emocije i ponašanja i njihovo međusobno ispreplitanje unutar onoga što nazivamo osobnost. Osobnost svakog pojedinca čini spoj više faktora. Možda ste ekstrovert, ali sigurno imate i druge osobine. Možda ste izrazito ljubazni (ugodni) i/ili posvećujete pažnju detaljima (savjesni). Kada bi netko gledao samo vašu razinu ekstroverzije, propustio bi uočiti sve druge važne čimbenike koji vas određuju.
Primjenom ovoga načela na razumijevanje uloge osobnosti u zdravlju, istraživači sve češće počinju razmatrati kako različite nijanse osobnosti mogu utjecati na sklonost ponašanjima koja pomažu ljudima da žive duže i kvalitetnije. Novo istraživanje polazi upravo od te ideje te nudi konkretne prijedloge kako se ova složenost osobnosti može razumjeti i koristiti u svakodnevnom životu.
Utjecaj osobnosti na zdravlje
Prema Andrewu Weissu sa Sveučilišta u Edinburghu, koji surađuje s međunarodnim timom istraživača osobnosti i zdravlja, jedno od ključnih pitanja u javnom zdravstvu je identifikacija faktora koji potiču ljude na redovitu tjelesnu aktivnost. Velike “meta-analize” pokazuju da ne postoji pouzdana veza između pojedinih osobina ličnosti i razine tjelesne aktivnosti. Možda, kako predlaže Weiss sa suradnicima, nije dovoljna jedna osobina, već njihova kombinacija.
Petofaktorski model osobnosti objašnjava kako osobnost čini kombinacija otvorenosti, savjesnosti, ekstroverzije, ugodnosti i neuroticizma. Svaka od ovih osobina ima šest podosobina, odnosno “faseta”, što znači da se osobnost može promatrati kroz čak 30 različitih aspekata. Većina istraživanja koja koriste petofaktorski model bave se upravo ovim fasetama, jednako kao i stručnjaci koji model koriste za kliničku ili profesionalnu procjenu.
Na temelju ove teorijske podloge, istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu razvili su hipotezu prema kojoj “pojedinačni rezultat na jednoj domeni ili faseti osobnosti može pojačati ili oslabiti utjecaj druge osobine ili fasete”. Najbolji način za provjeru ove hipoteze, smatraju autori, jest uvođenje pojma “stil osobnosti”, odnosno profila koji nastaje kombiniranjem rezultata na dvije osobine istovremeno.
Dvostruki stilovi osobnosti
Prije nego što se uđe u detalje istraživanja, korisno je pojasniti pojam stil osobnosti. U kontekstu studije koju su proveli Weiss i suradnici, stil osobnosti označava kombinaciju dviju osobina petofaktorskog modela; profil koji se temelji na rezultatima osobe na dvjema osobinama istodobno.
Zamislite kombinaciju ekstroverzije i savjesnosti. U dijagramu koji su izradili istraživači, kombinacije visoke/niske ekstroverzije i visoke/niske savjesnosti čine četiri potencijalna stila osobnosti. Prva grupa su “životoljupci” (visoka ekstroverzija/niska savjesnost), osobe pune energije i živosti, ali sklone impulzivnosti. “Ambiciozni” (visoka ekstroverzija/visoka savjesnost) su produktivni i učinkoviti na poslu, uvijek u visokom ritmu. Treća skupina su “letargični” (niska ekstroverzija/niska savjesnost), pasivne osobe bez entuzijazma i životnih planova. Posljednji su “uporni” (niska ekstroverzija/visoka savjesnost), metodične, oprezne osobe koje uvijek dovrše posao, ali sporo i sustavno.
Već iz ovog primjera može se zaključiti koliko su ovi stilovi povezani sa zdravljem. Životoljubac će vjerojatno biti u teretani, ali možda više zbog druženja nego vježbanja. Uporni će redovito vježbati, ali polako i sustavno. Ambiciozni će biti oni koji motiviraju ostale na treningu, dok letargični možda nikada neće ni doći do teretane. Pitanje je, međutim, postoje li mjerljive razlike u zdravlju među tim skupinama?
Tim istraživača predvođen Weissom nije se ograničio samo na kombinaciju ekstroverzije i savjesnosti, već su koristili kombinacije svih pet osobina i njihovih faseta. Tako su sudionici istraživanja svrstani prema svim mogućim parovima osobina.
Ispitanici su bili alumni Sveučilišta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, njih gotovo 5000, u dobi od 40 do 70 godina, koje su pratili kroz devet valova testiranja. Sudionici su davali podatke o svojim navikama tjelesne aktivnosti (korišten je NASA-in test aktivnosti) i popunjavali upitnik osobnosti NEO-PI, jedan od najpouzdanijih instrumenata za mjerenje petofaktorskog modela osobnosti. Svaki sudionik odgovarao je na 240 pitanja o svojim navikama, ponašanjima i sklonostima unutar 30 faseta koje pokrivaju pet osnovnih domena osobnosti.
Kroz tri zasebne studije koje su se razlikovale po metodologiji i hipotezama, rezultati su pokazali da kombinacije osobina osobnosti znatno bolje predviđaju sklonost tjelesnoj aktivnosti nego pojedinačne osobine. Letargične osobe doista su bile manje sklone tjelesnoj aktivnosti kroz vrijeme, ali i osobe niske ekstroverzije s visokom ugodnošću (introvertirane i ljubazne osobe). S druge strane, kombinacija visoke otvorenosti i visoke ekstroverzije (odnosno osobe koje su otvorene i znatiželjne) bila je povezana s visokom tjelesnom aktivnošću.
Objašnjavajući ove rezultate, autori ističu kako osobe koje su visoko ugodne, a nisko ekstrovertirane, često stavljaju potrebe drugih ispred svojih, zbog čega rijetko sudjeluju u aktivnostima kao što je vježbanje. Letargični, pak, jednostavno nemaju motivacije za fizički napor.
Kako prepoznati vlastiti dvostruki stil osobnosti
Možda ste se tijekom čitanja ovog teksta zapitali koji vas kombinirani stil osobnosti najbolje opisuje. Iako se čini da kombinacija ekstroverzije i savjesnosti objašnjava većinu razlika u odnosu prema tjelovježbi, ponekad i druge osobine igraju važnu ulogu. Primjerice, ako ste i ugodni i introvertirani, možda ćete radije izbjegavati grupne aktivnosti ili natjecanja, unatoč tome što ste savjesni i želite učiniti nešto dobro za sebe. Upravo zato je važno ne promatrati osobnost kroz jednu osobinu, već kroz njihove međusobne odnose.
Jedna od ključnih poruka ovog istraživanja je da se osobnost ne može svesti na jedan jedini pojam ili osobinu. Nitko nije samo “introvert” ili “nesavjestan”. Dinamička interakcija svih osobina stvara raznolikost i bogatstvo ljudske osobnosti.
U istraživanju je također utvrđeno da čak ni fasete osobnosti nisu uvijek dovoljne za detaljnu prognozu ponašanja, ali je aktivnost (kao faseta ekstroverzije) ipak malo pojačala mogućnost predviđanja. To pokazuje koliko su osobine međusobno isprepletene i koliko je svaka osoba jedinstvena kombinacija ovih faktora.
Dodatno, iako ova studija nije izravno istraživala promjene osobnosti, važno je naglasiti da osobnost nije fiksna. S vremenom, trudom i svjesnim odlukama moguće je mijenjati vlastite sklonosti. Na primjer, osoba koja prepoznaje da ima letargičnu kombinaciju može svjesno razvijati navike koje povećavaju savjesnost ili otvorenost prema novim iskustvima. Osjećaj napretka i bolje zdravlje mogu dalje motivirati na dodatne pozitivne promjene.
Važno je shvatiti da svaka kombinacija osobina ima svoje prednosti i izazove. Ambiciozni su motivirani i proaktivni, ali ponekad skloni preopterećenju. Životoljupci su društveni, ali mogu biti neorganizirani. Uporni su temeljiti, ali skloni sporosti. Letargični mogu biti opušteni, ali često propuste prilike zbog nedostatka motivacije. Razumijevanje vlastitog profila može pomoći u osobnom rastu i unapređenju zdravlja.
Sve veći broj stručnjaka i praktičara koristi kombinacijski pristup za procjenu osobnosti. Poslodavci se primjerice sve češće ne oslanjaju na jedan dominantan rezultat s testiranja osobnosti, nego gledaju cjelokupni profil. Na ovaj način mogu bolje razumjeti tko je kandidat, kako će se ponašati u timu, kako reagira na stres i koliko je spreman za promjene. Više o suvremenim trendovima procjene osobnosti možete pročitati na 16personalities.com, gdje su kombinacije osobina vrlo detaljno objašnjene i ilustrirane svakodnevnim primjerima.
Osobni razvoj također dobiva na važnosti jer su ljudi sve svjesniji da je samoprocjena ključ boljoj kvaliteti života. Stručnjaci na Psychology Today ističu važnost poznavanja vlastitih kombinacija osobina radi kvalitetnijih odnosa, boljeg zdravlja i učinkovitijeg upravljanja stresom. U zdravstvu, personalizirani pristup sve više dobiva prednost u odnosu na univerzalne savjete jer uzima u obzir jedinstven profil svake osobe, o čemu možete više saznati na Mayo Clinic. Na sličan način, sve više edukativnih portala kao što je Healthline objavljuje članke i vodiče koji pomažu ljudima u boljem razumijevanju vlastite osobnosti.
Za kraj, važno je ponoviti da promjena nije nemoguća. Ako znate svoj stil osobnosti, možete svjesno raditi na razvijanju onih osobina koje će vam pomoći da unaprijedite svoje zdravlje i svakodnevno funkcioniranje. Razmišljanje o osobnosti na ovaj novi način ne samo da obogaćuje samospoznaju, nego i pruža praktične alate za bolji život.
Bez obzira kojoj kombinaciji osobina pripadate, imajte na umu da nijedna nije bolja ili lošija od druge. Prava vrijednost leži u razumijevanju i prihvaćanju vlastite osobnosti, te u korištenju tog znanja za poboljšanje svakodnevnog života, zdravlja i odnosa s drugima.
/LinkedIn slika: Gorodenkoff/Shutterstock
