Ukoliko se sjećate svojih predpubertetskih i tinejdžerskih godina, vjerojatno se možete prisjetiti snažnih osjećaja, promjena raspoloženja i hitne potrebe za prihvaćanjem od strane svojih vršnjaka. Nikada, kao u to doba, želja za socijalnim prihvaćanjem nije bila toliko snažna.
Važne promjene događaju se u mozgu tijekom adolescencije. Tijekom tog razvojnog razdoblja, mozak je osobito osjetljiv na socijalne povratne informacije. To znači da ono što drugi kažu o vama može drastično utjecati na to kako se osjećate prema sebi.
Uz to, tinejdžeri se suočavaju s promjenama u svom tijelu, povećanim odgovornostima i razvojem svojih identiteta. Nema ničega iznenađujućeg u tome što njihovi socijalni svjetovi postaju toliko važni jer njihova socijalna iskustva u velikoj mjeri oblikuju njihovo razumijevanje sebe i drugih.
Uvođenjem društvenih mreža, tinejdžeri su dobili novi prostor za interakciju i povezivanje s vršnjacima. I oni to u potpunosti iskorištavaju, a istraživanja pokazuju da 78 posto tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina provjerava svoje uređaje barem svakih sat vremena, dok 46 posto provjerava “gotovo neprestano”.
Jedno nedavno istraživanje Maza i njegovih kolega istraživalo je odnos između adolescenata i društvenih mreža te je ispitano da li učestalo provjeravanje društvenih mreža dovodi do povećane osjetljivosti na socijalne nagrade i poticaje. Istraživači tvrde da se, slično kao kod ovisnosti, tinejdžeri navikavaju na naviku provjeravanja društvenih mreža u iščekivanju socijalnih nagrada poput “lajkova” i komentara. Postavili su hipotezu da bi ova potreba za socijalnim nagradama mogla dovesti do povećane osjetljivosti na socijalne povratne informacije i povećane aktivnosti u mozgu koja je povezana s nagradama, emocijama i impulzivnošću.
Je li učestalo pomicanje društvenih mreža promijenilo mozak tinejdžera? Prema njihovim saznanjima, odgovor je da.
Poslije tri godine analiziranja mozgova 178 učenika šestog i sedmog razreda, istraživači su otkrili da su mozgovi sudionika koji su najviše provjeravali društvene mreže razvijali drugačije nego oni koji su to činili rjeđe. Konkretno, učestalo provjeravanje društvenih mreža dovelo je do povećane osjetljivosti na socijalne znakove tijekom vremena, dok su neovisni korisnici društvenih mreža tijekom vremena pokazali smanjenje osjetljivosti. Nema iznenađenja u tome da su tinejdžeri koji su bili “ovisni” o provjeravanju svojih telefona pokazali povećanje otpuštanja dopamina tijekom vremena (poznata kemijska tvar u mozgu koja nas čini sretnima, stimulira naš centar za nagradu i povezana je s mnogim ovisničkim ponašanjima poput kockanja, alkohola i droga).
Osim toga, redoviti korisnici društvenih mreža pokazali su povećanu aktivaciju amigdale, dijela mozga odgovornog za emocije. Istraživači sugeriraju da ova hiperaktivacija dovodi do povećane vrijednosti nagrada, što može otežati kontrolu impulzivnih ili naviknutih ponašanja, poput provjere društvenih mreža. Nasuprot tome, korisnici koji nisu navikli na redovito provjeravanje pokazali su nižu aktivaciju amigdale, što znači da su bili sposobniji regulirati i odoljeti impulsima te odgovarati adaptivnije, što je proces poznat kao kognitivna kontrola.
Dok je potrebno više istraživanja, ovo istraživanje sugerira da učestala upotreba društvenih mreža može ozbiljno ometati aspekte razvoja mozga čineći mozak adolescenata, koji je već osjetljiv, još reaktivnijim na socijalne znakove i manje sposobnim za kognitivnu kontrolu, čime se povećava njihova ranjivost na socijalno-emocionalne teškoće. Ovo je zabrinjavajuće s obzirom na to da je adolescencija već visokorizično životno razdoblje za razvoj mentalnih problema i mnogi tinejdžeri suočavaju se s turbulentnim socijalnim svijetom.
Važno je educirati predpubertetske i tinejdžerske godine o utjecaju društvenih mreža i učestale uporabe telefona na njihov mozak na duge staze. Jednako je važno uvesti sustave koji omogućuju bolje reguliranje vremena provedenog na telefonima. Zabrana korištenja pametnih telefona i društvenih mreža u školama te postavljanje sati bez telefona kod kuće mogu biti mogući načini smanjenja vremena provedenog na društvenim mrežama. Tijekom ovog kritičnog razdoblja razvoja mozga, manje vremena provedenog u provjeravanju društvenih mreža, to bolje.
