Što je zapravo operativni sustav mozga? Koliko postoji tipova ljudi prema osnovnim obrascima mentalne funkcije? Unatoč brojnim istraživanjima, pravi odgovori na ova pitanja i dalje izmiču znanstvenoj zajednici. Mentalna aktivnost, odnosno način na koji naše misli lutaju dok se odmaramo ili dok nam pažnja nije usmjerena, postaje predmet brojnih suvremenih istraživanja jer se smatra ključnom za razumijevanje osobnosti i unutarnjeg svijeta svake osobe.
Pojam mentalna aktivnost sve je prisutniji u novijim znanstvenim radovima. Pokušaji razvrstavanja osobnosti kroz popularne testove, poput poznatih psiholoških tipologija, često su kritizirani zbog nedostatka statističke i znanstvene utemeljenosti, iako su prirasli srcima mnogih ljudi koji žude za razumijevanjem vlastitog “ja”. Ipak, mentalna aktivnost donosi novu dimenziju samopromatranja, nudeći dodatne uvide u način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe.
Najpoznatiji modeli ličnosti, poput modela pet faktora i šest-faktorskog modela, identificiraju osnovne komponente osobnosti: ekstraverziju, ugodnost, emocionalnu stabilnost, savjesnost, otvorenost iskustvima, te u slučaju HEXACO modela, iskrenost i poniznost. Na drugoj strani nalaze se tzv. tamne osobine, poput narcizma, manipulativnosti i bezosjećajnosti, koje su u suprotnosti s iskrenošću. Mentalna aktivnost često je u pozadini tih osobina i može ih dodatno objasniti, što je privuklo pažnju mnogih stručnjaka. Za više informacija o ovim modelima možete posjetiti Psychology Today.
Psihijatrijski modeli iz Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5) navode nekoliko tipova poremećaja osobnosti, poput antisocijalnog, graničnog, ovisnog, izbjegavajućeg i shizoidnog tipa. DSM-5 također predlaže model temeljen na pet maladaptivnih osobina: distanciranost, negativna emocionalnost, psihoticizam, dezinhibiranost i antagonizam. No, ove kategorizacije rijetko obraćaju pažnju na svakodnevnu, suptilnu mentalnu aktivnost, ono što se događa u našem umu kad nitko ne gleda, kad smo sami sa sobom.
Moždana aktivnost u mirovanju
U posljednjih nekoliko godina, zanimanje za mentalnu aktivnost na vrhuncu je zahvaljujući istraživanjima poput onog francuskih znanstvenika Cremone, Joliota i Melleta (2023.), koji su analizirali obrasce misli gotovo 1.800 francuskih studenata pomoću upitnika ReSQ 2.0. Ova metoda istražuje što nam se događa u mislima kad se nalazimo u stanju mirovanja, bez vanjskih podražaja ili zadataka. Mentalna aktivnost, u ovom kontekstu, označava sve misli, osjećaje i senzacije koje spontano dolaze i odlaze kada nismo usmjereni na rješavanje nekog konkretnog zadatka.
ReSQ 2.0 je višedimenzionalni upitnik koji procjenjuje mentalnu aktivnost u mirovanju, odnosno tipične obrasce misli i osjećaja koji se pojavljuju dok je um u “default” stanju. Upitnik sadrži 24 stavke koje opisuju osnovnu mentalnu aktivnost, uključujući sadržaj i oblik misli: osjećaj prolaska vremena, svjesnost tijela, razmišljanje o sebi, razmišljanje o drugima, promišljanja o samoj situaciji u kojoj se ispitanik nalazi, emocionalni ton misli, kao i razne forme poput vizualnih slika, unutarnjeg govora, ritma misli te njihove promjene. Sve to čini ono što znanstvenici nazivaju mozakotisak, odnosno jedinstven “otisak” nečije mentalne aktivnosti u mirovanju.
Osim ReSQ 2.0, sudionici su ispunjavali upitnike o psihološkoj zrelosti, osobinama temperamenta i karaktera te razini negativnog emocionalnog tona u osobnosti. Znanstvenici su pokušali povezati kako se ti faktori preklapaju kroz vrijeme i što u sadašnjosti može predvidjeti buduće emocionalno i psihološko stanje pojedinca. Više o ReSQ 2.0 metodi može se pročitati na stranicama ScienceDirect.
Šest profila mentalne aktivnosti
Analiza je pokazala postojanje šest jasno definiranih profila, koji su grafički predstavljeni kao krugovi s različitim karakteristikama. Svaki profil je zapravo skup mentalnih aktivnosti, sadržaja i oblika misli, emocionalnog tona i povezanosti s rizikom za razvoj anksioznosti ili depresije. Prvi profil karakterizira negativna emocionalnost, izražena introspekcija, istovremeno prisutni unutarnji govor i vizualizacije te naglašena empatija, što može povećati rizik od depresije i anksioznosti. Drugi profil ima neutralan ton, s niskim ili umjerenim intenzitetom misli, ali s nekoliko paralelnih tema koje istodobno zaokupljaju um. Ovakav profil smanjuje vjerojatnost razvoja depresije i anksioznosti.
Treći profil obilježava pozitivan emocionalni ton, rijetko razmišljanje o budućnosti i sebi, često prisjećanje prošlih događaja uz vividne slike i glasove, dok se o ljudima rijetko razmišlja, ali tada s empatijom. Četvrti profil je negativan, bez izraženih slika ili unutarnjeg govora, ali s često prisutnim tjelesnim senzacijama i razmišljanjima o trenutačnim potrebama. Peti profil također ima neutralan emocionalni ton, ali je mentalna aktivnost vrlo niskog intenziteta, bez puno detalja, najčešće kroz slike i rijetko razmišljanje o sebi ili budućnosti. Šesti profil je sličan petom, ali bez vizualnih slika, s malo tema u fokusu (poput disanja ili okoline), uz nisku razinu depresije i anksioznosti.
Zanimljivo je da je mentalna aktivnost, odnosno profil misli u mirovanju, snažno predviđan općom razinom negativnog tona osobnosti, dok je psihološka zrelost modificirala taj učinak. Četiri od šest profila povezana su s rizikom za razvoj anksioznosti i depresije, osobito prvi profil. Mentalna aktivnost na taj način postaje svojevrsni psihološki “barometar” zdravlja pojedinca, a detaljnije objašnjenje ove klasifikacije može se pronaći na portalu MindBodyGreen.
Važnost osobnog mozakotiska
Mentalna aktivnost dobiva sve veću važnost jer omogućuje svakome da se samopromatra kroz prizmu vlastitih misaonih obrazaca. Promišljanje o tome što vam zaokuplja misli kad ste sami, kakva je emocionalna boja tih misli, jesu li više orijentirane na prošlost, sadašnjost ili budućnost, može biti korisno za osobni razvoj i emocionalno zdravlje. Profil vlastite mentalne aktivnosti pomaže nam da bolje razumijemo svoja stanja i nagone, ali i da prepoznamo kad se nešto mijenja i trebamo li potražiti pomoć. Više savjeta o mentalnom zdravlju dostupno je na Centar zdravlja.
Mentalna aktivnost, uz psihološku zrelost i emocionalni ton, tvori mozakotisak koji može biti vrijedan alat u prepoznavanju vlastitih potreba, snaga i ranjivosti. S obzirom na to da su određeni profili povezani s povećanim rizikom za depresiju ili anksioznost, praćenje vlastite mentalne aktivnosti može poslužiti kao rani indikator promjena u psihičkom zdravlju. Osim toga, buduća primjena mozakotiska mogla bi pomoći i u odabiru karijere, sklapanju prijateljstava ili stvaranju boljih međuljudskih odnosa, osobito ako bi se rezultati kombinirali s drugim psihološkim alatima ili neuroznanstvenim mjerenjima.
Povezivanje samoprocjene s nalazima iz neuroznanosti, kao što su rezultati dobiveni snimanjem moždane aktivnosti u mirovanju, moglo bi unaprijediti točnost i korisnost mozakotiska. Razvoj dodatnih mjera i istraživanja na raznovrsnijim populacijama, uključivanje standardnih psiholoških testova i pokazatelja blagostanja ili teškoća, te primjena modernih računalnih metoda na velike skupove podataka, vjerojatno će omogućiti nastanak još preciznije tipologije mentalne aktivnosti. Za aktualne vijesti iz područja neuroznanosti možete posjetiti Nature Neuroscience.
Napredak u razumijevanju mentalne aktivnosti donosi brojne koristi. Svijest o vlastitom mozakotisku može vam pomoći da bolje razumijete sebe, ali i druge. Ako se profili mentalne aktivnosti pokažu stabilnima i korisnima u različitim populacijama, mogli bismo govoriti o novoj eri personalizirane psihologije i mentalnog zdravlja. Takav pristup mogao bi biti koristan i u kontekstu organizacijskih i timskih istraživanja, jer bi možda omogućio prepoznavanje komplementarnih profila koji zajedno čine uspješne radne skupine. Nadalje, mozakotisak bi mogao olakšati prepoznavanje individualnih potreba u obrazovanju ili zdravstvu, pružajući svakome jedinstveni vodič za osobni napredak i dobrobit.
Mentalna aktivnost i njezin utjecaj na psihološko zdravlje još su uvijek područje koje se intenzivno istražuje. Ipak, već sada je jasno da naše svakodnevne misli, osjećaji i unutarnji dijalozi igraju važnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog zdravlja i ukupnog doživljaja života. Promišljanje o vlastitom mozakotisku može biti prvi korak prema većoj samosvijesti i otpornosti na svakodnevne izazove. Zanimljive dodatne informacije o osobnosti i unutarnjem svijetu čovjeka možete pronaći i na Psihologija.hr.
