Ljudi očekuju da će drugi pokazati svoje najbolje lice kada biraju što će objaviti na društvenim mrežama – posebno na platformi Instagram. U praksi se često pretpostavlja da je sve dotjerano, filtrirano i pomno odabrano, pa nije čudno da povjerenje bude nisko: jedno istraživanje navelo je tek 2% ispitanika koji očekuju da će drugi uvijek biti iskreni na društvenim mrežama. Ipak, prijašnji radovi upućuju na to da se iz digitalnih tragova može prilično točno procijeniti nečija osobnost. Čak je jedno istraživanje pokazalo da se iz Facebook “lajkova” mogu predvidjeti rezultati upitnika ličnosti točnije nego što bi to mogli procijeniti prijatelji ili članovi obitelji.
No što je s platformom Instagram, gdje prevladavaju slike nad riječima? Je li fotografija – ili desetci fotografija – doista vrijedna tisuću riječi, ako ne i nekoliko upitnika ličnosti? Novo istraživanje Sarah Osterholz i suradnika, objavljeno u časopisu Journal of Personality, ispitalo je koliko dobro možemo procijeniti tuđu osobnost samo na temelju profila na platformi Instagram.
Istraživanje
U studiji su istraživači prikupili podatke o osobnosti od više od stotinu korisnika platforme Instagram. Sudionici su ispunili upitnike koji su mjerili njihovu samoprocijenjenu osobnost, uključujući narcizam, samopoštovanje i osobine iz okvira “Velikih pet”: ekstraverziju, ugodnost, savjesnost, emocionalnu stabilnost i otvorenost za iskustva. Kako bi procjena osobnost bila pouzdanija, bliska osoba svakog sudionika – prijatelj ili član obitelji – također je procijenila istu osobnost. Nakon toga je odvojena skupina promatrača, koji sudionike nisu poznavali, ocjenjivala njihovu osobnost promatrajući isključivo njihove profile na platformi Instagram. Drugim riječima, promatrači su donosili prosudbe o osobnost na temelju slike, tona i obrasca objava.
Takav dizajn omogućuje usporedbu triju izvora: samoprocjena, procjena bliskih osoba i procjena potpunih stranaca. Kada se te tri perspektive usporede, dobiva se realnija slika koliko su točne prosudbe osobnost koje gradimo iz tuđih digitalnih signala. Istraživači su dodatno kodirali atribute profila – od objektivnih mjera aktivnosti do vizualnih karakteristika – kako bi otkrili koji su znakovi doista informativni za osobnost, a koji samo odražavaju stereotipe promatrača.
Koliko točno možemo procijeniti osobnost iz profila na platformi Instagram?
U skladu s ranijim radovima na drugim mrežama, pokazalo se da su procjene potpunih stranaca o “Velikih pet” osobina značajno povezane s stvarnim rezultatima sudionika. Ekstraverzija i otvorenost bile su najlakše za procjenu – promatrači su u prosjeku najtočnije pogađali te dimenzije osobnost. Osim toga, studija je pronašla umjerenu točnost i za narcizam te samopoštovanje, što sugerira da elementi prezentacije na platformi Instagram ponekad otkrivaju više nego što namjerne objave žele prikriti.
Zanimljivo, sudionici su bili uspješniji u procjeni emocionalne stabilnosti nego što su to pokazivale neke ranije studije na mrežama temeljenima na tekstu. Autori su nagađali da vizualni fokus – izrazi lica, kontekst fotografija i ponavljajući motivi – može pružiti bogatije tragove povezane s emocionalnim doživljajem i time olakšati uvid u osobnost.
Što znači “točnost” u ovakvim istraživanjima? Prosudba se smatra točnom ako je statistički značajno povezana s mjerom “stvarne” osobnost (kombinacijom samoprocjene i procjene bliske osobe). U teoriji, korelacija može biti od 0 (bez odnosa) do 1 (savršeno podudaranje prosudbi i stvarne osobnost). U ovoj studiji povezanosti između prosudbi promatrača i stvarnih osobina kretale su se okvirno od .25 za savjesnost do .44 za ekstraverziju – raspon malih do umjerenih povezanosti. Drugim riječima, promatrači su pokazali određenu sposobnost da iz profila na platformi Instagram zaključe o osobnost, ali njihove prosudbe nikako nisu savršene.
Koji su znakovi promatrače naveli na prosudbe o osobnost?
Autori su željeli otkriti koji su podaci iz profila najinformativniji. Analizirali su profile kroz više objektivnih obilježja: razinu aktivnosti (broj objava, broj “pratitelja”, broj profila koje korisnik prati), jezično i vizualno ozračje (pozitivnost opisa, šarenilo i zasićenost boja), kao i naglašavanje samopromocije te isticanje fizičkog izgleda. Ovakva raščlamba pomaže odvojiti znakove koji su stvarno povezani s osobnost od onih koji samo aktiviraju naše pretpostavke.
Kada su profili sadržavali mnogo samopromotivnih ili na izgled usmjerenih objava, promatrači su posebno često procjenjivali korisnike kao ekstravertirane, narcistične i s visokim samopoštovanjem. Međutim, stvarne razine tih osobina – mjerene kombinirano kroz samoprocjenu i procjenu bliske osobe – jedva su bile povezane s objavljivanjem takvog sadržaja. Taj raskorak upućuje na to da određeni vizualni obrasci potiču stereotipe o osobnost, iako u praksi ti obrasci ne nose mnogo informacija o stvarnoj osobnost.
Drugi znakovi vodili su točnijim zaključcima. Visoka razina aktivnosti na mreži bila je povezana s višom ekstraverzijom, otvorenošću i narcizmom, a promatrači su to u prosjeku prepoznavali. Promatrači su također smatrali da su korisnici s aktivnim, pozitivnim i koloristički bogatim objavama “viši” na svim promatranim crtama. No u stvarnosti su takve objave bile pouzdanije povezane samo s višom ekstraverzijom i samopoštovanjem – što je još jedan pokazatelj da nije svaki vizualni signal govorljiv za osobnost.
Istraživači su pritom pazili da ne oslanjaju zaključke na pojedinačne, bombastične primjere. Umjesto toga, promatrali su dosljednost – ponavlja li korisnik određene teme, ton i ritam kroz vrijeme. Upravo dosljednost često čini razliku između prolaznog stila i znaka koji zbilja odražava osobnost. Primjerice, povremena fotografija s velikog događaja malo govori o osobnost, dok višemjesečni obrazac druženja u većim skupinama naspram intimnijih susreta češće nosi signal o ekstraverziji ili preferenciji za mirniji tempo.
Treba napomenuti i da kontekst snažno mijenja tumačenje. Identistična fotografija može različito doprinositi procjeni osobnost ovisno o opisu, vremenu objave, reakcijama publike i prijašnjim objavama iste osobe. Zato promatrači koji nesvjesno zanemaruju kontekst – primjerice, gledaju samo zadnjih nekoliko fotografija – češće preuveličavaju zaključke o osobnost.
Još jedan važan čimbenik je namjera. Neki korisnici ciljano grade vizualni brend – primjerice za posao, umjetnički projekt ili sport – i tada se njihove objave filtriraju kroz ciljeve koji nisu izravno psihološki. U takvim slučajevima osobnost se miješa s komunikacijskom strategijom, pa prepoznavanje stvarnih crta osobnost postaje teže. Kada je profil mješavina privatnog i profesionalnog, promatrači često prepisuju profesionalne zahtjeve (npr. česte objave, formalni ton) samoj osobnost.
Kako prepoznati informativne tragove za osobnost na profilu?
Na razini praktičnih smjernica, postoje obrasci koji češće ukazuju na osobnost – pod uvjetom da ih promatramo kroz dulje razdoblje i u više primjera. Učestalije objave, veća raznolikost tema i otvorenost prema novim formatima (npr. videozapisi, prijenosi uživo) u prosjeku su povezani s višom ekstraverzijom i otvorenošću, što su promatrači često točno registrirali. Vizualno tople, pozitivne i šarene objave sklonije su signalizirati pozitivno raspoloženje i pristupačnost, što može biti posredni znak za određene aspekte osobnost. Nasuprot tome, ekstremna fokusiranost na vlastiti izgled ili stalno isticanje statusnih simbola često navodi promatrače da pretpostave narcizam – no takav zaključak o osobnost nerijetko je pretjeran ako nije potkrijepljen drugim, stabilnijim pokazateljima.
Upisi koji prikazuju način provođenja slobodnog vremena, tip društvenih interakcija i obrasce interesa često su bogatiji tragovi. Fotografije iz prirode, posjeta izložbama, čitanja i putovanja mogu sugerirati visoku otvorenost, dok učestali prizori timskih sportova ili velikih okupljanja upućuju na višu ekstraverziju. Ipak, jednake scene mogu imati različita značenja za osobnost, ovisno o motivima i navikama osobe – stoga je za točniju procjenu osobnost bitno promatrati cjeline, a ne pojedinačne “isječke”.
Tekst opisa, iako kraći nego na mrežama temeljenima na riječima, ipak daje važne signale. Stabilan, umjeren ton, sklonost zahvalnosti i isticanje suradnje mogu upućivati na veću ugodnost, dok pažnja prema detaljima, planiranju i urednosti objava povremeno sugerira više razine savjesnosti. To ne znači da će uredan vizual uvijek značiti višu savjesnost – ponekad je riječ o estetskoj preferenciji – ali u skupu s drugim pokazateljima može pomoći razlučiti osobnost.
U istraživanju su promatrači, očekivano, najlakše prepoznavali ekstraverziju i otvorenost. Te su osobine najvidljivije u obrascima interakcije i izboru aktivnosti. Savjesnost je, pak, bila najteža za točno procijeniti – korelacije s procjenama kretale su se oko .25 – jer se mnogi znakovi savjesnosti nalaze “iza pozornice” i rjeđe ulaze u kadar. Emocionalna stabilnost bila je iznenađujuće prepoznatljiva, vjerojatno zato što vizualne naracije nose signal o ritmu života, obrascima sna, stresa i odmora, koji su često povezani s tom dimenzijom osobnost.
Važno je razlikovati “halo-efekt” – sklonost da jednu pozitivnu ili negativnu značajku generaliziramo na cjelinu – od pouzdanih signala. Dizajnerski dotjeran profil može stvoriti dojam visoke kompetentnosti i savjesnosti, iako je iza njega možda tim stručnjaka ili unaprijed kupljeni predlošci. Slično, povremene fotografije skupih putovanja mogu stvoriti dojam statusa koji nije izravno povezan s osobnost nego s resursima ili prilikama. Zato je za procjenu osobnost potrebna disciplina: promatrati dulje razdoblje, uspoređivati ponavljanja i provjeravati slažu li se različiti indikatori.
Ne treba zanemariti ni varijable publike. Komentari i “lajkovi” mogu proizvesti pritisak da se sadržaj homogenizira prema očekivanjima publike, što osobu potiče da izlaže samo dio svoje osobnost. U takvom okruženju promatrač lako precijeni vidljiv segment osobnost i previdi one dijelove koji se rijetko pojavljuju u javnom sadržaju.
Primjeri i primjene
Zamislimo tri anonimna profila opisno, bez fotografija. Prvi profil prikazuje učestale grupne scene, kratke videozapise s događanja, spontane osmijehe i česte interakcije s publikom. Opisi su kratki i afirmativni, s povremenim humorom. Takav profil često signalizira višu ekstraverziju i otvorenost, a posredno i pozitivniji ton koji može biti povezan s višim samopoštovanjem. No da bismo o osobnost rekli bilo što čvršće, trebamo provjeriti održava li se taj obrazac kroz vrijeme te pojavljuju li se i sadržaji koji upućuju na organiziranost ili dugoročne planove – tek tada se može pažljivije govoriti o savjesnosti.
Drugi profil prikazuje mirnije prizore: detalje knjiga, pejzaže, minimalizam u kadru, povremene duže opise s promišljanjima. Aktivnost je umjerena, no dosljedna – objave se pojavljuju u stabilnom ritmu. Promatrači često zaključuju o višoj otvorenosti i ugodnosti, ponekad i o introverziji. Ipak, ista kombinacija može pripadati iznimno društvenoj osobi koja koristi platformu kao vizualni dnevnik. Zaključci o osobnost stoga moraju uključiti više tragova – primjerice, interakcije u komentarima, način na koji osoba reagira na povratne informacije i raznolikost tema kroz mjesece.
Treći profil djeluje izrazito profesionalno: precizna rasvjeta, pažljivo kadriranje, naglašavanje brenda i proizvoda. Opisi imaju jasno pozivne elemente, a komunikacija je odmjerena. Promatrači nerijetko prepisuju takvom profilu savjesnost i ambicioznost, ponekad i narcizam. No često se radi o strategiji – profil služi poslu – pa osobnost ostaje djelomično zaklonjena. Kada profesionalna uloga diktira sadržaj, informativnost za osobnost opada, a nužno je tražiti signale u manje kuriranom sadržaju, kao što su spontane objave sa “stražnje pozornice”, interakcije s timom ili načini suočavanja s greškama.
U svim navedenim scenarijima ključno je razlikovati “što netko pokazuje” od “tko netko jest”. Platforma Instagram potiče estetizaciju života, a estetizacija ponekad prikriva, a ponekad naglašava osobnost. Za one koji žele koristiti tragove s profila kako bi donijeli procjenu – bilo u istraživanju, zapošljavanju, marketingu ili osobnim odnosima – korisno je primijeniti nekoliko pravila: promatrati dulji period, tražiti dosljedne obrasce, kombinirati vizualne i tekstualne signale te uvijek uzeti u obzir kontekst i namjeru. Svako od tih pravila smanjuje rizik da stereotipi zasjene stvarnu osobnost.
Praktična pitanja pojavljuju se i oko privatnosti. Procjena osobnost iz javno dostupnih profila može biti legitimna u znanstvenom kontekstu uz etičke standarde, no u svakodnevici je odgovornost na promatraču – kako koristi te dojmove i koje odluke iz njih izvodi. Etički pristup znači biti svjestan granica: prosudbe o osobnost su probabilističke, ne determinističke, i trebaju se koristiti kao pretpostavke koje treba potvrditi, a ne kao konačne istine.
Na kraju, korisno je znati prepoznati i vlastite kognitivne zamke. Ljudi skloni brzom donošenju sudova češće vide obrasce gdje ih nema i prejednostavno povezuju vizualne znakove sa stabilnim crtama osobnost. Svjestan, sporiji način gledanja istoga sadržaja – uz provjeru više izvora i vremena – u prosjeku dovodi do točnije slike o osobnost. U tom smislu, platforma Instagram nudi mnogo tragova, ali tek pravilno čitanje tih tragova može približiti ono što bismo nazvali stvarnijom osobnost.
