Povezanost sna i raspoloženja dobro je poznata tema u suvremenoj psihologiji. Nedostatak sna može imati snažno negativan utjecaj na raspoloženje, što može potvrditi svatko tko je barem jednom imao raspravu s pospanim partnerom. S druge strane, razni emocionalni problemi mogu uzrokovati poremećaje sna. U posljednjih nekoliko godina sve je više istraživanja koja pokazuju da vrijeme odlaska na spavanje također može biti povezano s rizikom od nastanka poremećaja raspoloženja, a posebno se naglašava da su noćne ptice češće sklone depresiji nego oni koji ustaju rano.
Zbog čega su noćne ptice sklonije depresiji? Ovo pitanje zaokuplja mnoge stručnjake koji proučavaju vezu između dnevnog ritma i mentalnog zdravlja. Nedavno provedeno istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One dodatno rasvjetljava ovu temu, posebno fokusirajući se na mlade odrasle osobe. Istraživači sa Sveučilišta u Surreyju u Ujedinjenom Kraljevstvu proučavali su više od 500 studenata kako bi analizirali njihove navike spavanja, navike korištenja alkohola, sklonost ruminaciji, razinu depresije i pažljivosti tijekom svakodnevnog života.
Rezultati ovog istraživanja još su jednom potvrdili da su noćne ptice sklonije depresiji od onih koji ranije liježu i ustaju. Također se pokazalo da noćne ptice u prosjeku imaju lošiju kvalitetu sna, češće konzumiraju alkohol i manje prakticiraju svakodnevnu svjesnost ili pažljivost. Ta tri čimbenika, čini se, mogu imati ključnu ulogu u objašnjenju zašto su noćne ptice sklonije depresiji od jutarnjih tipova.
Pitanje ostaje – je li uzrok tome češće korištenje alkohola, lošija kvaliteta sna ili slabija praksa pažljivosti? Istraživanje ne može izravno dokazati uzročnost, ali identificira veze između tih navika i povećanog rizika od depresije. Prekomjerna konzumacija alkohola i smanjena pažljivost mogu biti dvosmjerno povezani s depresijom: osobe koje su depresivne češće piju, a pijenje može dodatno pogoršati depresivno stanje. Isto tako, prakticiranje pažljivosti može smanjiti depresiju, ali depresivne osobe često nemaju snage ili volje za prakticiranje pažljivosti. Tako se stvara začarani krug.
Pitanje zašto su noćne ptice sklonije depresiji može se promatrati i iz biološke perspektive. Znanstvenici vjeruju da cirkadijalni ritam, tj. naš biološki sat, igra važnu ulogu. Kada osoba ima sklonost kasnijem spavanju, njezin unutarnji sat ne odgovara uobičajenim društvenim ritmovima, što može dovesti do takozvanog “socijalnog jet laga”. Ova neusklađenost između biološkog i društvenog sata može utjecati na razinu hormona, raspoloženje, pa čak i na funkciju mozga. Prema Sleep Foundation, narušeni cirkadijalni ritmovi povezani su s većim rizikom za depresiju i anksioznost.
Kod noćnih ptica često se javlja i smanjenje izloženosti prirodnoj dnevnoj svjetlosti, što može imati negativan učinak na razinu serotonina, neurotransmitera važnog za regulaciju raspoloženja. Stručnjaci sa Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje upozoravaju da manjak sunčeve svjetlosti može utjecati na pojavu depresije, posebno sezonskog afektivnog poremećaja. Noćne ptice, koje veći dio dana provode u zatvorenom prostoru, češće se suočavaju s ovim problemom.
Psihosocijalni aspekt također je važan za razumijevanje zašto su noćne ptice sklonije depresiji. Kasnije odlazak na spavanje često znači i kasnije buđenje, što može ograničiti socijalne interakcije, povećati osjećaj izoliranosti i usamljenosti te otežati održavanje svakodnevnih obaveza. Osobe koje su noćne ptice češće izostaju iz društvenih aktivnosti koje se odvijaju tijekom dana, a izolacija može dodatno pogoršati simptome depresije. Slične podatke navodi i Psychology Today, ističući da su noćne ptice izloženije društvenom neskladu.
Osim toga, razni psihološki mehanizmi povezani su s navikama spavanja. Osobe koje kasno liježu sklonije su negativnim mislima, pretjeranom razmišljanju o prošlim događajima i ruminaciji, što povećava rizik od depresije. Nedostatak samodiscipline u održavanju zdravog ritma spavanja može biti posljedica ili uzrok narušenog mentalnog zdravlja. Kako navodi Medical News Today, negativne misli i anksioznost mogu se intenzivirati kasno navečer, kada je osoba sama sa svojim mislima.
Iako su navedeni nalazi relevantni, važno je napomenuti da su se istraživanja uglavnom provodila na studentskoj populaciji, gdje specifični životni uvjeti, poput studentskih domova, bučnih cimera i promjenjivog rasporeda, mogu dodatno utjecati na navike spavanja i svakodnevno funkcioniranje. Spomenuto istraživanje sa Sveučilišta u Surreyju ne može se u potpunosti primijeniti na širu populaciju, budući da su studentske navike često drugačije od onih u kasnijim fazama života. Prema CDC-u, mladi odrasli češće eksperimentiraju s navikama spavanja i izloženi su većem pritisku društvenih i akademskih obaveza.
Pored navedenog, i genetski faktori mogu igrati ulogu u tome zašto su noćne ptice sklonije depresiji. Neka istraživanja sugeriraju da su određene varijacije gena povezane s kasnijim ritmom spavanja te da su te osobe osjetljivije na stres i promjene raspoloženja. Način na koji mozak noćnih ptica reagira na stres može biti drugačiji od reakcije jutarnjih tipova, čime se povećava rizik od razvoja depresije. Detaljnije informacije o ulozi gena i cirkadijalnog ritma dostupne su na stranicama National Library of Medicine.
Kada se razmatraju mogućnosti prevencije, važno je potaknuti noćne ptice na uspostavljanje stabilnijeg rasporeda spavanja i nastojanje da svaki dan provedu više vremena na dnevnom svjetlu. Tehnike kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, mindfulness praksa te smanjenje konzumacije alkohola mogu značajno pomoći u smanjenju rizika od depresije kod noćnih ptica. Promjene životnog stila i svakodnevne navike, poput redovitog odlaska na spavanje, tjelesne aktivnosti te kvalitetne prehrane, također igraju veliku ulogu u prevenciji i ublažavanju depresivnih simptoma.
Stručnjaci naglašavaju da bi osobe koje su prepoznale kod sebe navike noćnih ptica i istovremeno osjećaju simptome depresije trebale potražiti stručnu pomoć. Pravovremena podrška i liječenje mogu smanjiti rizik od pogoršanja stanja i unaprijediti kvalitetu života. Iako nisu svi noćne ptice automatski izloženi većem riziku za depresiju, prepoznavanje vlastitih navika i osvješćivanje njihovih posljedica prvi su korak prema očuvanju mentalnog zdravlja.
