Zamislite posljednji put kada ste bili loše raspoloženi. Kako ste pokušali podići svoje raspoloženje? Možda ste večerali s prijateljem kada vam je pala na pamet misao o nekom važnom danu koji vas čeka sutra. Pokušavate se odvratiti od te misli, no nije lako. Srećom, vaš prijatelj započinje šaljivu anegdotu i stres nestaje. Ipak, za osobe s poremećajem ličnosti borderline, regulacija emocija ne dolazi tako lako. Upravo poremećaj ličnosti borderline, prema mnogim stručnim izvorima poput [Verywell Mind](https://www.verywellmind.com/borderline-personality-disorder-overview-425393), karakterizira stalna emocionalna nestabilnost koja obuhvaća nagle promjene raspoloženja, poteškoće s regulacijom osjećaja i česta pojačana osjećanja tuge ili ljutnje. Život bi bio znatno lakši kada bi oni koji se bore s ovim poremećajem mogli ponovno uspostaviti ravnotežu čim emocionalne reakcije izmaknu kontroli.
Emocionalna disregulacija kao središnja značajka poremećaja ličnosti borderline
Prema novom istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Leiden, posebno Annegret Krause-Utz i njezinih suradnika, povećana osjetljivost na doživljavanje intenzivnih emocija koje traju dulje vrijeme ključna je značajka koju ima poremećaj ličnosti borderline. Kad se te emocije pojave, osobe s poremećajem ličnosti borderline češće pribjegavaju neadekvatnim načinima suočavanja, uključujući samoozljeđivanje i impulzivne radnje. Iako su prijašnja istraživanja naglasak stavljala na individualne strategije emocionalne regulacije, noviji radovi ispituju i međuljudske načine nošenja s emocijama, o čemu pišu i stručnjaci na portalu [Psychology Today](https://www.psychologytoday.com/intl/basics/borderline-personality-disorder).
Poremećaj ličnosti borderline često znači da jednostavno druženje s drugima nije dovoljno za ublažavanje jakih emocija. Za razliku od osoba koje lakše pronalaze utjehu u razgovoru s prijateljem, osobe s ovim poremećajem mogu imati poteškoća u traženju i prihvaćanju emocionalne podrške izvana. Ova spoznaja mijenja perspektivu u liječenju i svakodnevnom životu osoba koje žive s poremećajem ličnosti borderline.
Eksperimentalno testiranje međuljudske regulacije emocija kod poremećaja ličnosti borderline
U inovativnoj studiji na uzorku od 70 žena koje zadovoljavaju kriterije za poremećaj ličnosti borderline, korišten je zadatak pamćenja nizova slova uz uvođenje emotivnih distraktora. Tijekom zadatka, sudionice su morale ignorirati slike lica koja su bila sretna, neutralna, uplašena ili ljuta, dok su odgovarale na upite o nizu slova. Rezultati su pokazali da osobe s izraženijim simptomima poremećaja ličnosti borderline češće griješe kada ih ometaju upravo sretna lica. Zanimljivo je kako se čini da poremećaj ličnosti borderline uključuje i promijenjenu obradu pozitivnih socijalnih podražaja, što dodatno otežava uživanje u trenucima radosti i sreće, kako navodi i [NHS](https://www.nhs.uk/mental-health/conditions/borderline-personality-disorder/overview/).
Ispitanice su osim kognitivnog zadatka ispunjavale i upitnik o strategijama međuljudske regulacije emocija, među kojima se ističu traženje društva za povećanje pozitivnog osjećaja i traženje utjehe od drugih. Što su sudionice češće koristile takve strategije, to su bile bolje u kognitivnom zadatku bez emotivnih distraktora. No, kod onih s višim razinama simptoma poremećaja ličnosti borderline, i ova korist je bila ograničena u prisutnosti emotivnih podražaja.
Djetinjstvo, odbacivanje i povjerenje u druge kod poremećaja ličnosti borderline
Jedan od ključnih nalaza ovog i sličnih istraživanja jest da osobe s poremećajem ličnosti borderline često imaju povijest ranih odnosa obilježenih odbacivanjem, zanemarivanjem ili nesigurnošću. Zbog toga kasnije u životu teže očekuju emocionalnu pomoć od drugih ljudi. Ova emocionalna izolacija dovodi do stalnog osjećaja praznine i pojačava doživljaj da radost nije dostupna, kako objašnjavaju stručnjaci s [Mayo Clinic](https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/borderline-personality-disorder/symptoms-causes/syc-20370237).
Nesigurna privrženost u djetinjstvu često uzrokuje trajne poteškoće s povjerenjem prema drugima. Kada osoba s poremećajem ličnosti borderline doživi odbijanje ili zanemarivanje u važnim ranim odnosima, kasnije se razvija očekivanje da emocionalna podrška neće biti dostupna. Posljedično, postoji stalni unutarnji konflikt između želje za bliskošću i straha od ponovnog odbacivanja. Ovaj konflikt može spriječiti osobu da prihvati pozitivne interakcije ili pronađe radost u njima, što je ujedno i razlog zbog kojeg se razvijaju strategije povlačenja, distanciranja ili impulzivnog traženja pažnje.
Poremećaj ličnosti borderline i kognitivno-funkcionalni izazovi
Poremećaj ličnosti borderline ne utječe samo na emocije, već može imati velik utjecaj na kognitivne sposobnosti poput pažnje, pamćenja i koncentracije. Studije pokazuju da emotivni podražaji posebno ometaju kognitivne funkcije, osobito kada su ti podražaji pozitivnog predznaka. To znači da osoba s poremećajem ličnosti borderline, čak i kada se suočava s pozitivnim situacijama, može doživjeti kognitivnu blokadu i smanjenu sposobnost uživanja u trenutku. Zbog toga često ostaje dojam da radost i zadovoljstvo ostaju izvan dosega, čak i kada postoje objektivni razlozi za veselje, na što upozorava i [Harvard Health Publishing](https://www.health.harvard.edu/mental-health/borderline-personality-disorder-a-guide-to-symptoms-treatment-and-recovery).
Emocionalna disregulacija kod poremećaja ličnosti borderline može dovesti do toga da osjećaji tuge, ljutnje ili praznine traju duže, intenzivniji su i teže ih je smiriti bez vanjske pomoći. Osobe koje nemaju ovaj poremećaj često uspijevaju samostalno regulirati emocije ili tražiti podršku od prijatelja ili obitelji, no za one koji žive s poremećajem ličnosti borderline ovaj proces je puno složeniji i zahtijeva svjesno ulaganje u međuljudske odnose i razvijanje strategija nošenja s osjećajima.
Zašto poremećaj ličnosti borderline otežava pronalazak radosti
Osobe s poremećajem ličnosti borderline često doživljavaju nagle promjene raspoloženja, snažan osjećaj praznine i osjetljivost na odbacivanje. Iako okolina može pokušavati pomoći, sama osoba može doživjeti njihove pokušaje kao prijetnju ili još jedan oblik odbacivanja. Strah od bliskosti, proizašao iz ranih životnih iskustava, dodatno otežava povjerenje i prihvaćanje pomoći. Tako radost, koja bi trebala proizaći iz svakodnevnih životnih trenutaka, ostaje teško dostižna, kao što ističe i [WebMD](https://www.webmd.com/mental-health/borderline-personality-disorder/borderline-personality-disorder-overview).
Uz to, intenzitet negativnih emocija kod poremećaja ličnosti borderline često nadjačava pozitivna iskustva. I kada dođu trenuci veselja, postoji osjećaj da je radost privremena i da uskoro slijedi povratak tuge, straha ili ljutnje. Ovaj uzorak može uzrokovati začarani krug u kojem se pozitivna iskustva ne prepoznaju ili ne proživljavaju u potpunosti, čime se dodatno učvršćuje osjećaj praznine i otuđenosti.
Utjecaj okoline i podrške na osjećaj radosti kod poremećaja ličnosti borderline
Istraživanja pokazuju da podrška iz okoline, iako može pomoći, nije uvijek dovoljna ako osoba s poremećajem ličnosti borderline nema povjerenje u druge. Nedostatak vjere da je podrška stvarno dostupna često blokira mogućnost doživljavanja radosti. Važno je napomenuti da terapeutski rad, kao što su dijalektička bihevioralna terapija ili terapija usmjerena na mentalizaciju, može značajno doprinijeti razvoju zdravijih obrazaca regulacije emocija i poticanju osjećaja radosti. Više o tome možete pročitati na [National Institute of Mental Health](https://www.nimh.nih.gov/health/topics/borderline-personality-disorder).
Uz kontinuirani rad na sebi i razvijanje povjerenja prema drugima, osobe s poremećajem ličnosti borderline mogu naučiti kako tražiti i prihvatiti podršku, što je važan korak prema mogućnosti doživljavanja radosti. Ovaj proces zahtijeva vrijeme, strpljenje i razumijevanje, kako sa strane same osobe tako i njezine okoline.
Društveni odnosi i izgradnja kapaciteta za radost kod poremećaja ličnosti borderline
Društveni odnosi, iako mogu biti izvor frustracije i anksioznosti, imaju i potencijal biti ključni čimbenik u procesu oporavka i pronalaska radosti. Važno je razvijati sposobnost prepoznavanja podrške i pozitivnih interakcija u svakodnevnom životu. Otvorenost za nove načine povezivanja s drugima može olakšati izlazak iz začaranog kruga emocionalne nestabilnosti koji karakterizira poremećaj ličnosti borderline.
Napredak se očituje u malim koracima: povremeno prihvaćanje podrške, pokušaj sudjelovanja u zajedničkim aktivnostima, prepoznavanje trenutaka mira ili zadovoljstva. Svaki pomak prema većoj otvorenosti prema pozitivnim emocijama doprinosi jačanju kapaciteta za doživljavanje radosti, čime se slabi moć negativnih obrazaca koji prate poremećaj ličnosti borderline.
Individualni pristup u tretmanu poremećaja ličnosti borderline
Za osobe koje žive s poremećajem ličnosti borderline, iznimno je važno pronaći individualni pristup u radu na sebi. Terapeutsku podršku potrebno je prilagoditi osobnim potrebama, pri čemu se osobito naglašava važnost učenja novih strategija za regulaciju emocija i izgradnju kapaciteta za prihvaćanje radosti. Svaka osoba je jedinstvena i zahtijeva drugačiji tempo napretka te je važno redovito evaluirati koji pristupi donose najviše koristi.
U konačnici, poremećaj ličnosti borderline može predstavljati značajan izazov u svakodnevnom životu, ali kontinuiran rad, podrška i edukacija mogu pomoći osobama da nauče prepoznavati i prihvaćati pozitivne emocije, čime se otvara put prema većem zadovoljstvu i ispunjenijem životu. Puno je resursa i savjeta dostupno, a jedan od korisnih vodiča možete pronaći na [HelpGuide](https://www.helpguide.org/articles/personality-disorders/borderline-personality-disorder.htm).
