Međunarodna istraživanja mira već desetljećima koriste poznate indekse poput Globalnog indeksa mira i Indeksa pozitivnog mira kako bi izmjerili stabilnost država i društvenu koheziju. Ovi standardizirani alati obično Sjedinjene Američke Države prikazuju kao umjereno mirnu zemlju — ne na samom vrhu, ali daleko od dna svjetskih ljestvica. Prema posljednjim podacima, Sjedinjene Američke Države su na 27. mjestu od 163 države po Globalnom indeksu mira, dok su na 132. mjestu od 163 po Indeksu pozitivnog mira. Ipak, najnovija otkrića istraživačkog tima sa Sveučilišta Columbia i Toyota Research Institute otvaraju sasvim novu perspektivu na mir u američkom društvu, ističući koliko je važno kako različite društvene skupine međusobno postupaju.
Korištenjem napredne umjetne inteligencije analizirano je čak 700 000 medijskih članaka, što je obuhvatilo 58 milijuna riječi. Na temelju toga razvijen je novi pristup mjerenju odnosa među društvenim skupinama — kako zapravo Amerikanci jedni prema drugima nastupaju kada se susreću u svakodnevnom životu. Rezultati su iznenađujući: kada se analizira kako američki mediji prikazuju odnose između različitih društvenih skupina, Sjedinjene Američke Države nalaze se pri samom dnu globalne ljestvice, s tek dva posto izvještaja koji ukazuju na pozitivne odnose među skupinama. Ovakva pozicija svrstava SAD niže od država poput Bangladeša, Gane i Tanzanije, koje prema klasičnim indeksima mira spadaju u manje mirne zemlje. Detalje o metodologiji i širem kontekstu ovog istraživanja moguće je pronaći na službenim stranicama Globalnog indeksa mira.
U analizi je primijenjen sofisticirani model umjetne inteligencije, Retrieval-Augmented Generation, koji je uzimao u obzir najnovija saznanja iz područja istraživanja mira. Umjesto uobičajenih pokazatelja poput vojne potrošnje, kvalitete upravljanja ili ekonomske stabilnosti, fokus je bio na tome kako medijski narativi prikazuju svakodnevne interakcije među skupinama. Ovaj pristup nudi mnogo dublji uvid u stanje američkog društva i otkriva slojeve koji često ostaju izvan fokusa tradicionalnih mjerenja.
Definicija odnosa među skupinama bila je jasna: pozitivni odnosi uključuju toleranciju, poštovanje, ljubaznost, pomoć i podršku, dok su negativni odnosi obilježeni netolerancijom, nepoštovanjem, opstrukcijom i otežavanjem suradnje. Umjetna inteligencija je detaljno analizirala novinske izvještaje i pratila koji tip odnosa prevladava u medijskom prostoru svake od analiziranih država. Više informacija o pojmovima i indikatorima mira moguće je pronaći i na stranici The Economist.
Američka medijska slika ukazuje na ozbiljnu zabrinutost. Dok su Novi Zeland i Singapur dosegli gotovo potpunu usklađenost s pozitivnim odnosima među skupinama, Sjedinjene Američke Države ostaju na samo dva posto, dijeleći dno ljestvice s Kenijom. Takav podatak ukazuje na to da američki mediji uglavnom prikazuju odnose među društvenim skupinama kroz prizmu sukoba, podjela i uzajamnog neprijateljstva, a ne kroz suradnju i podršku.
Ovo otkriće otvara važno pitanje o tome kako zapravo mjerimo mir u društvu. Klasični indeksi, poput Globalnog indeksa mira i Indeksa pozitivnog mira, iznimno su korisni u mjerenju institucionalnih faktora — demokracije, vladavine prava, ekonomskih prilika i odsutnosti nasilnih sukoba. Prema tim mjerilima Sjedinjene Američke Države se još uvijek svrstavaju u skupinu zemalja s razmjerno visokom razinom mira. Više o kriterijima koje koriste navedeni indeksi možete pronaći na IE Insights.
Međutim, postoji čitav društveni segment koji klasična mjerenja često zanemaruju. Država može imati snažne institucije i visoki standard, a istovremeno biti duboko fragmentirana na razini svakodnevnih odnosa među stanovništvom. Analiza američkih medija sugerira da je mir u Sjedinjenim Američkim Državama mnogo krhkiji nego što se pretpostavlja, temeljen više na institucionalnim okvirima nego na stvarnoj društvenoj koheziji.
Kao ilustrativan primjer navodi se Singapur. Ova država, prema analizi, ima izrazito visoku razinu pozitivnih odnosa među skupinama. Mediji u Singapuru često prikazuju pripadnike različitih religijskih i kulturnih zajednica kako zajedno sudjeluju u proslavama, poput Kineske nove godine, Deepavalija ili Hari Raye. Ovakva svakodnevna interakcija pokazuje društvenu dinamiku koja je znatno drugačija od one koja prevladava u američkim medijima. Detaljan opis multikulturalnosti Singapura dostupan je na službenoj stranici Visit Singapore.
Možda bi se moglo pomisliti da medijski izvještaji ne odražavaju nužno društvenu stvarnost, jer američki novinari često naglašavaju konflikte. Međutim, istraživanja pokazuju da mediji imaju snažan utjecaj na oblikovanje društvene percepcije. Priče koje se svakodnevno plasiraju javnosti oblikuju način na koji pojedinci vide i doživljavaju međugrupne odnose. Ako američki mediji uporno prikazuju društvo kao poprište sukoba, taj narativ može postati samospoznavajuće proročanstvo. O povezanosti medija i društvenih stavova moguće je više pročitati na Pew Research Center.
Važno je napomenuti da razlike u prikazu odnosa među skupinama nisu nužno povezane s medijskom kulturom već odražavaju i dublje društvene procese. Kanada, primjerice, dijeli mnogo kulturoloških i novinarskih tradicija sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali je prema ovom istraživanju postigla čak 76 posto pozitivnih odnosa među skupinama, što je znatno više od američkih dva posto. To ukazuje na stvarne razlike u društvenim dinamikama.
Ovi rezultati trebali bi biti alarm za američko društvo, političare i kreatore javnih politika. Naizgled visoka razina mira, kakvu pokazuju tradicionalni indeksi, može prikriti ozbiljne probleme u društvenom tkivu. Društvo u kojem različite skupine međusobno najčešće komuniciraju kroz sukobe i podjele izloženo je znatno većem riziku od destabilizacije u kriznim vremenima.
Rezultati studije ukazuju i na potrebu za razvojem novih alata i metoda za mjerenje mira, koji bi obuhvatili i kvalitativne dimenzije svakodnevnih odnosa među građanima. Dosadašnji indeksi najčešće su fokusirani na institucije, dok stvarna slika mira ovisi i o svakodnevnim iskustvima ljudi i načinu na koji se međusobno ophode. Pregled najnovijih pristupa i diskusija o metodologiji mjerenja mira moguće je pronaći na UNDP Human Development Reports.
Budućnost američkog društva mogla bi ovisiti upravo o svjesnim i sustavnim naporima na poticanju pozitivnih odnosa među skupinama. Potrebno je stvarati prilike za međusobnu podršku, suradnju i zajedničke aktivnosti, umjesto da se naglasak stavlja isključivo na konkurenciju i političko nadmetanje. Primjer Singapura jasno pokazuje da je uspjeh moguć kada društvo izgradi praksu “aktivnog prihvaćanja” i uzajamnog uvažavanja.
Paradoks mira, koji je otkrila umjetna inteligencija u ovoj analizi, podsjeća nas da mir nije samo odsutnost sukoba ili prisutnost učinkovitih institucija, već i kvaliteta međuljudskih odnosa među različitim skupinama koje čine društvo. Prema toj dimenziji, Sjedinjene Američke Države još uvijek imaju velik prostor za napredak.
Larry S. Liebovitch je fizičar i viši istraživač na Advanced Consortium on Cooperation, Conflict and Complexity pri Climate School na Sveučilištu Columbia.
