Sterilizacija i kastracija pasa u Sjevernoj Americi već su desetljećima gotovo obvezna praksa, često popraćena snažnim moralnim uvjerenjima i društvenim pritiscima. Mnoge veterinarske udruge i udruge za zaštitu životinja kroz svoje službene web stranice, poput American Veterinary Medical Association i ASPCA, naglašavaju kako sterilizacija ima brojne prednosti, a društvo očekuje od vlasnika da steriliziraju svoje pse iz “odgovornosti prema zajednici” i radi navodnih dobrobiti za zdravlje i ponašanje životinja. No, sve više znanstvenih dokaza sugerira da sterilizacija, iako sprječava nekontrolirano razmnožavanje, ima i svoje negativne strane koje se često zanemaruju u javnim raspravama, osobito kada je riječ o utjecaju na starenje pasa.
Dok u Sjevernoj Americi gotovo 80% pasa bude sterilizirano ili kastrirano do druge godine života, situacija u Europi značajno se razlikuje. Primjerice, u Švedskoj je čak 99% pasa nesterilizirano, u Mađarskoj je takvih pasa 57%, dok u Velikoj Britaniji oko 46% pasa zadržava reproduktivne organe. U Norveškoj je, prema zakonu, sterilizacija dozvoljena isključivo iz medicinskih razloga, a ne rutinski. Različiti kulturni i zakonski pristupi dovode do različitih navika među vlasnicima i njihovim kućnim ljubimcima, ali i do različitih zdravstvenih posljedica. Ovakve razlike jasno pokazuju da pitanje sterilizacije nije univerzalno rješivo, a važnost informiranog odabira dodatno naglašavaju rezultati novijih istraživanja.
Jedno od najvažnijih pitanja koje vlasnici pasa postavljaju je hoće li sterilizacija ili kastracija utjecati na zdravlje njihovih ljubimaca tijekom života, posebice kada je riječ o procesu starenja. Posljednjih godina povećao se broj znanstvenih studija koje ukazuju na to da sterilizirani psi pokazuju izraženije znakove starenja u usporedbi s nesteriliziranim psima, a sve više veterinara upozorava na moguće dugoročne posljedice. Prvo što se primjećuje kod steriliziranih pasa jest promjena u tjelesnoj masi. Znanstvenici s Oregon State University, kao i mnogi drugi stručnjaci, ukazuju na to da sterilizacija izravno utječe na metabolizam i dovodi do povećane sklonosti debljanju. Povećanje težine nije samo estetski problem, nego može uzrokovati i brojne druge zdravstvene tegobe poput problema s kretanjem, dijabetesom, pa čak i problemima sa srcem.
Brojne studije navode da kod steriliziranih pasa češće dolazi do raznih bolesti vezanih uz starenje, kao što su inkontinencija, problemi sa štitnjačom, dijabetes, bolesti zglobova poput displazije kukova ili ruptura križnih ligamenata, kao i pojave nekih oblika tumora. Na primjer, znanstveni rad objavljen na stranicama ScienceDirect ukazuje na povezanost između sterilizacije i pojave nekih zdravstvenih problema kod starijih pasa, osobito kod velikih pasmina. Rizik od razvoja navedenih problema raste s godinama, a sterilizacija dodatno povećava vjerojatnost da će se oni pojaviti ranije ili u izraženijem obliku.
Nedavna studija znanstvenika s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Košicama, Slovačka, pod vodstvom Davida Vajányija, pokazuje da sterilizirani psi pokazuju brže znakove starenja u usporedbi s nesteriliziranim životinjama. U istraživanju je sudjelovalo 785 pasa različitih pasmina i dobi, a rezultati su jasno pokazali kako je sterilizacija jedan od najvažnijih čimbenika za pojavu simptoma starenja. Uz porast tjelesne težine, sterilizirani psi češće pokazuju i druge znakove starenja poput učestalijeg mokrenja, pogoršanja vida, otežanog kretanja, te ranije pojave artritisa i problema s pokretljivošću.
Istraživači su primijetili da su kod steriliziranih pasa manifestacije starenja izraženije nego kod nesteriliziranih mužjaka i ženki. Ovi rezultati potvrđuju i iskustva mnogih veterinara i vlasnika pasa. Na primjer, na portalu PetMD ističe se važnost praćenja znakova starenja kod pasa i navode se simptomi koji se češće javljaju kod steriliziranih životinja, poput smanjenja oštrine vida, problema s ravnotežom i naglih promjena u ponašanju.
Kada je riječ o ponašanju, dugo se smatralo da sterilizacija ima pozitivan učinak na smanjenje agresivnosti i raznih nepoželjnih ponašanja kod pasa. Međutim, istraživanja provedena na velikom broju pasa, uključujući analize Sveučilišta Pennsylvania i Hunter College iz New Yorka, ukazuju na suprotno. Umjesto očekivanog smanjenja agresivnosti, sterilizirani psi češće pokazuju agresiju i probleme u ponašanju, što izravno utječe na kvalitetu života kako psa tako i vlasnika. Ova saznanja su dostupna i na stranicama renomiranih veterinarskih portala, poput Dogs Naturally Magazine, gdje se detaljno analiziraju nuspojave sterilizacije, među kojima su promjene u ponašanju i pogoršanje mentalnih funkcija u starijoj dobi.
Osim fizičkih promjena, sterilizacija utječe i na kognitivno starenje pasa. Seksualni hormoni, posebice estrogen i testosteron, imaju zaštitnu ulogu u mozgu pasa, usporavajući kognitivno propadanje. Nedostatak ovih hormona nakon sterilizacije može ubrzati pojavu simptoma sličnih demenciji, poput dezorijentacije, problema s pamćenjem, smanjene interakcije i promjena u ritmu spavanja. Prema navodima s portala Canine Cognitive, očuvanje hormonske ravnoteže može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje starijih pasa te odgoditi pojavu teških oblika kognitivne disfunkcije.
Drugi aspekt starenja odnosi se na oporavak nakon ozljeda ili bolesti. Sterilizirani psi često se sporije oporavljaju zbog veće sklonosti debljanju, smanjenoj mišićnoj masi i slabijem metabolizmu. Također, kod steriliziranih pasa češće dolazi do razvoja problema s mokraćnim sustavom, što uključuje inkontinenciju i češće infekcije. Veterinari stoga preporučuju dodatnu pažnju pri prehrani i fizičkoj aktivnosti steriliziranih pasa, kako bi se smanjio rizik od prekomjerne težine i popratnih zdravstvenih tegoba.
Važno je napomenuti kako odluka o sterilizaciji ili kastraciji psa treba biti donesena nakon temeljitog informiranja i razgovora s veterinarom, uzimajući u obzir sve prednosti i nedostatke. Sterilizacija može biti opravdana u slučajevima kontrole populacije ili ako za to postoji medicinska indikacija, ali nije nužno najbolja opcija za svakog psa. Mnogi europski veterinari i vlasnici pasa sve češće odgađaju ili potpuno izbjegavaju sterilizaciju, posebno kod velikih i radnih pasmina, naglašavajući važnost očuvanja prirodnog hormonskog statusa za dugoročno zdravlje pasa.
Kako bi se osigurala dugovječnost i zdravlje ljubimca, vlasnicima se preporučuje pravovremeno praćenje simptoma starenja, uravnotežena prehrana, redovita fizička aktivnost i izbjegavanje nepotrebnih kirurških zahvata kad god je to moguće. Uz to, edukacija vlasnika o specifičnostima starenja kod pasa i utjecaju sterilizacije može značajno doprinijeti boljoj skrbi o ljubimcu. Detaljnije preporuke o zdravlju starijih pasa mogu se pronaći na stručnim veterinarskim portalima poput Riney Canine Health Center Sveučilišta Cornell, gdje se nalaze korisni savjeti o održavanju vitalnosti i mentalnog zdravlja kod pasa treće životne dobi.
S obzirom na dostupne podatke i iskustva brojnih vlasnika, sterilizacija je daleko od univerzalnog rješenja za dugovječnost i dobrobit pasa. Povećana sklonost razvoju kroničnih bolesti, ubrzano starenje i mogući problemi s ponašanjem zahtijevaju od vlasnika da s posebnom pažnjom razmotre sve aspekte prije donošenja odluke o ovom zahvatu. Informiranost, individualni pristup i savjetovanje s veterinarom ključni su za zdrav i dug život svakog psa, bez obzira na njegovu reproduktivnu situaciju.
Autorska prava: SC Psychological Enterprises Ltd. Zabranjeno je preuzimanje ili ponovno objavljivanje bez dozvole.
