Svibanj i lipanj svake godine posvećeni su podizanju svijesti o zdravlju mozga i Alzheimerovoj bolesti, što je prilika da se podsjetimo na najnovija otkrića i vijesti vezane uz Alzheimerovu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, danas milijuni ljudi diljem svijeta žive s ovom bolešću, a očekuje se da će broj oboljelih u sljedećim desetljećima dodatno porasti zbog starenja populacije. Iako se svakodnevno ulaže ogroman trud u otkrivanje uzroka i pronalaženje liječenja, još uvijek nema konačnih odgovora na pitanje što uzrokuje Alzheimerovu bolest. U posljednje vrijeme sve se više istražuje potencijalna povezanost između upala i Alzheimerove bolesti, što bi moglo otvoriti potpuno nove pristupe prevenciji i liječenju.
Upala je prirodna obrambena reakcija organizma na oštećenje ili infekciju, ali kronična upala može imati negativan utjecaj na zdravlje. U kontekstu Alzheimerove bolesti, upala je predmet istraživanja kao mogući čimbenik koji doprinosi nastanku i progresiji bolesti. Poznato je da se u mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti nakupljaju abnormalne nakupine proteina, poznate kao plakovi i zapetljaji, koji dovode do odumiranja moždanih stanica i smanjenja funkcionalnosti mozga. Međutim, posljednjih godina znanstvenici sve češće ispituju ulogu upale u razvoju ovih promjena.
Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju na to da sustavna upala može potaknuti ili pogoršati procese u mozgu koji dovode do razvoja Alzheimerove bolesti. Upala može biti posljedica raznih čimbenika, uključujući infekcije, autoimune poremećaje, kronične bolesti, loše životne navike ili čak stres. Primijećeno je da kod osoba koje imaju povišene markere upale u krvi, postoji veća vjerojatnost za razvoj kognitivnih poremećaja, pa tako i Alzheimerove bolesti. Važnost upale u razvoju Alzheimerove bolesti potvrđuju i brojni rezultati istraživanja koja se objavljuju na stranicama kao što su Alzheimer’s Society i Alzheimer’s Association, gdje se ističe kako je upala danas prepoznata kao važan predmet znanstvenih studija.
Zanimljivo je da upala u mozgu može biti potaknuta i upalama u drugim dijelovima tijela, što se naziva perifernom upalom. Npr., kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti kao što su reumatoidni artritis, dijabetes ili pretilost, u organizmu su često prisutne povišene razine upalnih markera. To može dovesti do tzv. neuro-upale, koja je povezana s razvojem i progresijom Alzheimerove bolesti. Studije su pokazale da osobe s kroničnim bolestima imaju i veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, što se može povezati upravo s dugotrajnom izloženošću upalnim procesima.
Neuro-upala je specifičan oblik upale koji se javlja u središnjem živčanom sustavu, uključujući mozak. Glavnu ulogu u tim procesima imaju mikroglijalne stanice koje djeluju kao “čuvari” mozga, uklanjajući oštećene stanice i strane tvari. Kada su izložene kroničnoj upali, mikroglijalne stanice mogu postati preaktivne i početi uništavati zdrave stanice, što može pogoršati simptome Alzheimerove bolesti. Povezanost između upale i Alzheimerove bolesti potvrđuju i rezultati istraživanja objavljenih na Scientific American, gdje se navodi kako upala može ubrzati neurodegenerativne procese u mozgu.
Istraživanja na životinjskim modelima i ljudskim uzorcima ukazuju na to da upala može biti jedan od ključnih pokretača nastanka Alzheimerove bolesti. U nekim slučajevima, upala može prethoditi pojavi plakova i zapetljaja, a kod nekih bolesnika nalazi se povećana razina upalnih markera u cerebrospinalnoj tekućini ili krvi. Također je poznato da upala može povećati propusnost krvno-moždane barijere, što omogućuje prodor štetnih tvari u mozak i dodatno pogoršava stanje. Sve ove spoznaje dovode do pitanja može li smanjenje upalnih procesa imati pozitivan utjecaj na prevenciju ili usporavanje razvoja Alzheimerove bolesti.
U tom kontekstu, zanimljivo je promatrati rezultate epidemioloških studija koje pokazuju da osobe koje dugotrajno uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR) zbog drugih zdravstvenih razloga, poput reumatoidnog artritisa, rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Međutim, kliničke studije koje su istraživale učinkovitost ovih lijekova u prevenciji ili liječenju Alzheimerove bolesti dale su nedosljedne rezultate. Neki su sudionici imali koristi, dok kod drugih nije zabilježen pozitivan učinak. Razlog tome može biti što su protuupalni lijekovi djelotvorniji u ranoj fazi upale, dok kod uznapredovale bolesti nema željenih rezultata. Također, dugotrajna uporaba NSAR-a može imati neželjene nuspojave, uključujući oštećenje bubrega i probavnog sustava, pa se njihova primjena u svrhu prevencije ne preporučuje bez savjeta liječnika.
Osim NSAR-a, u tijeku su istraživanja o mogućoj učinkovitosti drugih vrsta lijekova i prirodnih tvari koje djeluju protiv upale. Neki znanstvenici ispituju utjecaj omega-3 masnih kiselina, kurkumina, flavonoida i polifenola iz raznih biljnih izvora na smanjenje upale u organizmu. Prvi rezultati ukazuju na određene koristi, ali još uvijek nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihovu učinkovitost u prevenciji ili liječenju Alzheimerove bolesti. Unatoč tome, zdrava prehrana bogata antioksidansima i redovita tjelesna aktivnost mogu pridonijeti smanjenju upale i očuvanju kognitivnih funkcija, što preporučuju i stručnjaci iz Mayo Clinic.
Pored prehrane i tjelesne aktivnosti, važnu ulogu u smanjenju upale ima i izbjegavanje rizičnih čimbenika kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i izloženost stresu. Kronični stres može izazvati povišene razine kortizola, hormona koji doprinosi upalnim procesima u tijelu. Tehnike opuštanja, poput meditacije, joge i svjesnog disanja, dokazano pomažu u smanjenju stresa i time neizravno utječu na smanjenje upale. Sve više znanstvenih istraživanja potvrđuje važnost zdravih životnih navika u prevenciji ne samo kardiovaskularnih bolesti, već i bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti.
Značajnu ulogu u prevenciji ima i kvalitetan san. Nedovoljno sna povećava razinu upale i ubrzava oštećenje moždanih stanica. Dobar san doprinosi regeneraciji tijela i mozga te pomaže u “čišćenju” mozga od toksičnih tvari. Preporučuje se spavati najmanje sedam sati po noći, a posebno je važno održavati redoviti ritam spavanja. Osobe koje pate od nesanice ili poremećaja sna, kao što su apneja ili sindrom nemirnih nogu, imaju veći rizik od kognitivnih oštećenja.
Na povezanost upale i Alzheimerove bolesti ukazuju i rezultati velikog broja znanstvenih istraživanja provedenih posljednjih godina. Unatoč tomu, još uvijek nije jasno je li upala uzrok, posljedica ili samo popratna pojava Alzheimerove bolesti. Neki stručnjaci vjeruju da upala može biti jedan od čimbenika koji pokreće patološke promjene u mozgu, dok drugi smatraju da je upala posljedica postojećih promjena i oštećenja. Bez obzira na to, smanjenje upalnih procesa može imati pozitivan učinak na zdravlje mozga i smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Nadalje, znanstvenici istražuju i genetske čimbenike koji utječu na osjetljivost mozga na upalu. Primijećeno je da određene varijante gena mogu povećati rizik od nastanka Alzheimerove bolesti, a neki od tih gena povezani su upravo s regulacijom upale. Primjerice, gen APOE-e4 je poznat kao značajan čimbenik rizika, a nedavna istraživanja sugeriraju da nositelji ovog gena imaju jaču upalnu reakciju na stresore iz okoline. Osim toga, istražuju se i mikrobiom crijeva, odnosno bakterije koje žive u našem probavnom sustavu, jer one također mogu utjecati na razinu upale u tijelu, pa tako i u mozgu.
Uz sve navedeno, važno je napomenuti da postoji veliki interes za pronalaženje novih načina kako bi se smanjila upala i time potencijalno utjecalo na razvoj Alzheimerove bolesti. Istraživači iz raznih znanstvenih centara diljem svijeta, uključujući one s Cleveland Clinic, razvijaju inovativne terapije koje ciljaju specifične upalne procese u mozgu. Testiraju se različiti biološki lijekovi i imunoterapije, a posebna se pozornost posvećuje individualiziranom pristupu liječenju, s obzirom na genetske i okolišne čimbenike svakog pacijenta.
Kako bi se smanjio rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, preporučuje se usvajanje zdravih životnih navika, praćenje zdravstvenog stanja i savjetovanje s liječnikom, posebno u slučaju postojanja kroničnih bolesti koje mogu uzrokovati upalu. Iako još nije pronađeno konačno rješenje, svaki korak prema smanjenju upalnih procesa u organizmu može imati dugoročan pozitivan učinak na zdravlje mozga.
