Dok je broj pušača na povijesno niskoj razini, podaci pokazuju da pušenje i dalje ima velik utjecaj na javno zdravlje. Pušenje povećava rizik od srčanih i plućnih bolesti, utječe na zdravlje kostiju te povećava rizik od oštećenja tijekom trudnoće. Istraživanja pokazuju da pušenje također negativno utječe na neurološko zdravlje, posebno na
Istraživanje objavljeno ovog jeseni u časopisu Nature Communications pratilo je podatke 32.000 odraslih osoba u dobi od 50 do 104 godine tijekom 15 godina kako bi identificiralo čimbenike životnog stila povezane s kognitivnim padom. Anketama provedenima u 14 europskih zemalja obuhvaćeni su široki aspekti životnog stila, uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, tjelesnu aktivnost i socijalne kontakte. Također su mjerene epizodne sposobnosti i verbalna tečnost, dva područja koja su pogođena
Znanstvenici su otkrili da su većina sudionika pokazivala znakove kognitivnog opadanja tijekom trajanja studije, ali su trenutni pušači pokazivali najveće i najočitije znakove. Jedini izuzetak bili su trenutni pušači koji su imali i druge zdrave navike, uključujući izbjegavanje ili ograničavanje alkohola, umjerenu do intenzivnu tjelesnu aktivnost i redovite socijalne kontakte; ti su sudionici pokazali manji pad kognitivnih sposobnosti, sličan onima koji nisu pušili.
„Ključni nalaz koji proizlazi iz ovog istraživanja zdravih životnih navika i desetogodišnjeg kognitivnog opadanja je da su se povezanosti između životnog stila i kognitivnog opadanja prvenstveno temeljile na tome je li sudionik pušač,“ navode autori istraživanja.
Studija nudi jedinstven uvid jer je pratila veliku grupu starijih odraslih osoba tijekom dugog razdoblja. Autori su također naglasili neka ograničenja studije: ponašanja su bila samoprijavljena, što može dovesti do pogrešaka u izvještavanju, a neki čimbenici koji utječu na demenciju, kao što su lijekovi, depresija i spavanje, nisu bili mjerene.
Ipak, studija jasno pokazuje povezanost između pušenja i kognitivnog opadanja, što je važno jer se smatra da odgađanje blagih oblika kognitivnog opadanja – predvodnika ozbiljnijih stanja poput demencije i Alzheimerove bolesti – može odgoditi ta ozbiljna stanja do tri godine. Ovo novo istraživanje sugerira da prestanak pušenja može biti dovoljan da dovede do tog odgađanja. A ako prestanak pušenja nije izvediv, fokusiranje na druge zdrave navike može pomoći kompenzirati pušenje.
Glavna poruka: Ne pušiti jedan je od najboljih načina za smanjenje rizika od kognitivnog opadanja u kasnijem životu. Druge životne navike, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, socijalne kontakte i umjerenu konzumaciju alkohola, također su ključne za izbjegavanje ili odgađanje kognitivnog opadanja u kasnijem životu.
