Za mnoge studente, sveučilište može biti izazovno, s brojnim zadacima, rokovima i ispitima koji stvaraju konstantni pritisak. Međutim, za studente s disleksijom, ovi izazovi često su puno izraženiji. Istraživanja pokazuju da studenti s disleksijom na sveučilištu doživljavaju znatno veće razine akademske anksioznosti od svojih vršnjaka. Unatoč tome, većina sveučilišta fokusira se na praktične prilagodbe, poput dodatnog vremena za ispite ili asistivne tehnologije, a manje na emocionalni teret studiranja s disleksijom.
Novije istraživanje nudi svjež pogled, istražujući može li jednostavna kognitivno-bihevioralna strategija – kognitivna reinterpretacija – pomoći studentima s disleksijom u upravljanju njihovom anksioznošću. Kognitivna reinterpretacija podrazumijeva promjenu načina na koji tumačimo stresne situacije kako bismo smanjili negativne emocije. No, može li ova strategija jednako dobro djelovati na studente s disleksijom?
Testiranje jednostavne strategije za smanjenje anksioznosti
Kako bismo istražili ovo pitanje, predstavili smo studentima sveučilišta (54 s disleksijom i 51 bez) realistične akademske scenarije – poput problema s ispitnim pitanjem ili nesporazuma u vezi s zadatkom. Studenti su bili zamoljeni da ocijene razinu svoje anksioznosti kao odgovor na te situacije.
Zatim su upoznati s kognitivnom reinterpretacijom. Umjesto da se usmjere na stres, potaknuti su da reinterpretiraju situaciju na pozitivniji ili neutralniji način. Na primjer, ako su bili anksiozni zbog teškog ispitnog pitanja, mogli su pomisliti: “Ovo je samo jedno pitanje; mogu se prvo koncentrirati na ona koja znam.”
Da li kognitivna reinterpretacija pomaže studentima s disleksijom?
Rezultati su bili obećavajući: Svi studenti, bez obzira na to imaju li disleksiju ili ne, iskusili su značajno smanjenje anksioznosti kada su koristili kognitivnu reinterpretaciju. Ovo potvrđuje da strategija može biti učinkovita za upravljanje stresom u akademskom okruženju.
Međutim, istraživači su očekivali da će studenti s disleksijom – koji već doživljavaju višu početnu anksioznost – imati još veće koristi od ove intervencije. Iznenađujuće, to nije bio slučaj: Studenti s disleksijom i oni bez nje pokazali su slične razine poboljšanja.
Implikacije za sveučilišta: Izvan akademskih prilagodbi
Ovo istraživanje ističe potrebu da sveučilišta obrate pažnju na emocionalni utjecaj disleksije, a ne samo na akademske izazove. Iako su prilagodbe poput dodatnog vremena za ispite korisne, sveučilišta bi također trebala integrirati strategije za upravljanje emocijama u svoje programe podrške.
Potencijalna rješenja uključuju:
• Organiziranje radionica o kognitivnoj reinterpretaciji i drugim tehnikama emocionalne regulacije.
• Pružanje podrške mentalnom zdravlju prilagođene potrebama studenata s disleksijom.
• Poticanje grupa za podršku među studentima kako bi podijelili strategije i iskustva.
Pogled u budućnost: Podrška dobrobiti studenata
Kognitivna reinterpretacija je obećavajuća i pristupačna strategija za smanjenje akademske anksioznosti, ali ona bi trebala biti samo jedan dio šireg pristupa. Buduća istraživanja trebala bi istražiti kako integrirati trening emocionalne regulacije u sveučilišne programe podrške kako bi se pružile dugoročne koristi studentima s disleksijom.
Prepoznajući da disleksija utječe ne samo na čitanje, već i na emocionalne aspekte studiranja, možemo pomoći studentima da uspješno napreduju akademski i emocionalno.
