Pišu: dr. Isobel Rosenthal i Studentski odbor pri Udruzi za napredak mentalnog zdravlja
Kada sam bila specijalizantica psihijatrije, susrela sam se s hitnim slučajem u našoj bolnici – mlada osoba za koju je pisalo da je “počinio samoubojstvo” na društvenim mrežama. Bila sam zbunjena i zabrinuta. Što znači samoubojstvo u ovom kontekstu?
Objasnili su mi kako ta osoba nije zapravo okončala vlastiti život, već je inscenirala vlastitu smrt unutar velike online zajednice u kojoj je provodila puno vremena. Članovi njegove internetske društvene mreže tugovali su za bliskim prijateljem čije ime, adresu ili osobne podatke možda nikada nisu ni znali. Ova situacija jasno pokazuje koliko je danas virtualna društvena mreža postala važan dio identiteta i svakodnevice, osobito mladih ljudi.
Procjena mentalnog zdravlja u digitalnom dobu
Kada djeca i mladi prvi put primaju procjenu mentalnog zdravlja, stručnjaci imaju priliku učiniti taj susret što smislenijim i sveobuhvatnijim, osobito u kriznim situacijama. Međutim, uvjeti u kojima se ove procjene provode često nisu idealni. Nerijetko se događaju u pretrpanim hodnicima hitnih prijema ili na užurbanim odjelima, gdje stručnjaci moraju balansirati između dubine razgovora i vremenskih ograničenja.
Širenje društvenih mreža u posljednjih nekoliko desetljeća donijelo je dodatni faktor koji nužno treba uključiti u ovakve procjene. Psiholozi i psihijatri sve češće moraju razumjeti digitalni život svojih pacijenata, te kako oni doživljavaju sebe i druge upravo putem društvenih mreža. S obzirom na to koliko društvena mreža oblikuje današnju svakodnevicu, nužno je osvijestiti njezin utjecaj na formiranje identiteta, međuljudske odnose, te potencijalne rizike i koristi za mentalno zdravlje.
Procjena mentalnog zdravlja kroz generacije
Stručnjaci bi trebali biti svjesni potencijalnih međugeneracijskih prijenosa osjećaja koji mogu nastati prilikom istraživanja teme društvene mreže s mladima. Ovakav razgovor kod mladih često može izazvati osjećaj prijetnje, nelagode ili potrebe za obrambenim ponašanjem, osobito ako je njihov virtualni identitet drugačiji od onoga što pokazuju u stvarnom životu. S druge strane, neki će mladi biti zahvalni što im odrasla osoba prvi put postavlja pitanja o njihovu digitalnom i zamišljenom životu, pokazujući razumijevanje i prihvaćanje njihove svakodnevice.
Društvena mreža igra značajnu ulogu u razvoju identiteta mladih, izgradnji prijateljstava i emocionalnim iskustvima. Neki će mladi svoje najbliže prijatelje imati upravo online, a odrasli koji nisu odrasli s digitalnim svijetom ponekad teško razumiju važnost te veze. Upravo zbog toga stručnjaci trebaju pokazati iskreno zanimanje za virtualne zajednice svojih pacijenata, bez prosuđivanja i omalovažavanja tog dijela njihovih života.
Uzimanje socijalne anamneze
Psihijatri, psiholozi i drugi stručnjaci za mentalno zdravlje uče kako uzeti detaljnu i cjelovitu socijalnu anamnezu. Uobičajena pitanja uključuju: Odakle dolaziš? Gdje živiš? S kim živiš? Jesi li u školi ili zaposlen? Tko ti je podrška u životu? No, ulaskom društvene mreže u svakodnevicu, ove klasične teme postaju složenije. Najbolji prijatelj ili partner može biti osoba koju pacijent nikad nije upoznao uživo, a s kojom je komunicirao isključivo putem društvene mreže.
Razumijevanje tih novih, često nevidljivih veza i odnosa postaje sve izazovnije. Stručnjaci za mentalno zdravlje danas moraju širiti svoj fokus i na digitalne identitete, osobito zato što društvena mreža često predstavlja utočište od stvarnih problema, ali i može biti izvor novih poteškoća i izazova, uključujući cyberbullying, ovisnost, anksioznost ili depresiju.
Stoga je važno s poštovanjem i empatijom istražiti koliku ulogu društvena mreža ima u životima mladih, adolescenata i djece, bez da se automatski negativno procjenjuje ili umanjuje važnost te platforme za izgradnju identiteta i međuljudskih odnosa. Istovremeno, stručnjaci trebaju dijeliti informacije o sigurnosti na internetu, primjerice, savjetujući mlade da nikada ne dijele svoju adresu ili osobne podatke s nepoznatim osobama na društvenoj mreži.
Postavljanje kvalitetnih pitanja o digitalnom životu
Kada razgovaraju s pacijentima, stručnjaci bi trebali razvijati osjetljive načine pristupa temi društvena mreža. Uspješna procjena zahtijeva otvorenost i znatiželju, a ne ispitivanje. Primjerice, stručnjaci mogu pitati koriste li mladi društvenu mrežu, što im se sviđa kod tih platformi, imaju li prijatelje koje su upoznali isključivo online, kako se razlikuju njihovi prijatelji s društvene mreže od onih u školi, donosi li im društvena mreža sreću, postoji li nešto što ih čini tužnima ili uznemirenima na društvenoj mreži. Odgovori na ovakva pitanja pomažu stručnjaku da bolje razumije osobu, njezin identitet, potrebe, emocionalne izazove i resurse.
Društvena mreža omogućila je mladima pristup globalnim zajednicama, brzu komunikaciju, razmjenu iskustava, ali i izloženost neprimjerenim sadržajima, lažnim vijestima, pritisku usporedbe, pa čak i nasilju. S obzirom na to, važno je procijeniti ne samo kvantitetu vremena provedenog na društvenoj mreži, već i kvalitetu iskustava, vrste odnosa te emocionalne reakcije povezane s digitalnom svakodnevicom.
Društvena mreža i izazovi suvremenog odrastanja
Velik broj istraživanja pokazuje da društvena mreža ima snažan utjecaj na emocionalno zdravlje mladih, ali i na šire društvo. Kroz društvenu mrežu mladi stvaraju i održavaju prijateljstva, izražavaju se kreativno, ali i nailaze na pritisak uspjeha, popularnosti, broja lajkova i komentara. Ova digitalna dinamika može povećati osjećaj anksioznosti, usamljenosti, pa i depresije, ali isto tako može pružiti priliku za podršku, razumijevanje i učenje o sebi.
Važno je istaknuti da društvena mreža nije sama po sebi negativna ni pozitivna, već je njezin učinak na mentalno zdravlje uvjetovan načinom i kontekstom korištenja. Kvalitetna procjena zahtijeva razgovor o iskustvima, emocijama, interakcijama i vrijednostima koje mladi dobivaju kroz društvenu mrežu. Stručnjaci za mentalno zdravlje moraju prepoznati važnost digitalnog identiteta, posebice kod onih mladih koji u stvarnom životu nemaju dovoljno podrške ili se bore s neprihvaćanjem zbog osobnih ili obiteljskih okolnosti.
Uz to, kroz društvenu mrežu mnogi mladi pronalaze informacije o mentalnom zdravlju, različitim terapijama ili grupama podrške. Za stručnjake je izuzetno važno znati koje izvore informacija koriste njihovi pacijenti. Korištenjem provjerenih izvora kao što su stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Centra zdravlja ili Centra za zdravlje djeteta, mladi i roditelji mogu doći do kvalitetnih informacija i podrške.
Ravnoteža između digitalnog i stvarnog života
S obzirom na sveprisutnost društvena mreža, važno je kod procjene mentalnog zdravlja razgovarati i o ravnoteži između digitalnog i stvarnog svijeta. Mnogi mladi osjećaju pritisak biti stalno dostupni, reagirati na poruke, održavati sliku o sebi, a istodobno zanemaruju svoje stvarne odnose, hobije ili odmor. Kroz iskren razgovor o društvenoj mreži, stručnjaci mogu pomoći mladima da prepoznaju signale preopterećenosti, razviju strategije za zdravije korištenje digitalnih platformi i pronađu podršku i u stvarnom okruženju.
Društvena mreža može biti izvor inspiracije, edukacije i podrške, ali i platforma za zlostavljanje, širenje mržnje ili širenje dezinformacija. Prepoznavanje tih izazova ključan je zadatak stručnjaka za mentalno zdravlje, osobito u radu s ranjivim skupinama. Pristup procjeni uvijek mora biti individualiziran, uvažavajući osobne granice, vrijednosti, emocionalne potrebe i specifičnosti svakog pacijenta.
U konačnici, važno je da se stručnjaci kontinuirano educiraju o novim trendovima i aplikacijama u digitalnom svijetu, kako bi mogli razumjeti mlade, prepoznati potencijalne rizike, ali i pružiti smislene savjete i podršku. Korištenjem društvena mreža može se unaprijediti mentalno zdravlje, ali je potrebno znanje, razumijevanje i dobra komunikacija s mladima kako bi procjena bila potpuna i korisna za sve uključene.
Primjer iz uvoda pokazuje koliko je važno posvetiti pažnju digitalnom identitetu i odnosima na društvenoj mreži prilikom procjene mentalnog zdravlja. Ta osoba nije bila u akutnoj opasnosti, ali je kroz razgovor o društvenoj mreži pronašla prostor za razumijevanje i podršku, što je ključan korak u prevenciji ozbiljnijih problema. S obzirom na sve veću digitalizaciju života, tema društvena mreža ne smije biti zanemarena ni od strane stručnjaka, ni od strane roditelja, nastavnika i samih mladih.
