Doomscrolling je pojam koji se u posljednjih nekoliko godina sve češće pojavljuje u svakodnevnom razgovoru, posebice među korisnicima društvenih mreža. Doomscrolling označava naviku neumornog pregledavanja negativnih vijesti i sadržaja, često do kasnih sati, pri čemu osoba ne može prestati unatoč osjećaju tjeskobe i zabrinutosti koji se javlja. U današnje digitalno doba, doomscrolling je postao sveprisutan fenomen zbog lakog pristupa vijestima i stalnog toka informacija putem pametnih telefona i računala. S obzirom na to koliko vremena provodimo online, važno je razumjeti što je doomscrolling, zašto se javlja i kako može utjecati na naše mentalno zdravlje i svakodnevni život.
Doomscrolling proizlazi iz ljudske sklonosti traženju informacija, osobito onih koje su povezane s opasnostima ili prijetnjama. Evolucijski gledano, mozak nam je programiran da obraća pažnju na prijetnje u okolini kako bismo preživjeli. Danas, prijetnje više nisu samo fizičke, nego dolaze u obliku zabrinjavajućih vijesti, prirodnih katastrofa, političkih sukoba, ekonomskih kriza i globalnih problema. Doomscrolling pojačava taj prirodni refleks, što dovodi do toga da nesvjesno ili svjesno tražimo i konzumiramo sve više negativnih informacija, a pritom zanemarujemo pozitivne vijesti ili sadržaje koji bi mogli imati povoljan utjecaj na naše raspoloženje.
Jedan od glavnih razloga zašto doomscrolling postaje navika jest osjećaj gubitka kontrole nad situacijom. Kada se suočavamo s neizvjesnošću ili stresom, mnogi ljudi okreću se društvenim mrežama i vijestima u nadi da će pronaći odgovore ili rješenja. Međutim, umjesto olakšanja, doomscrolling može pogoršati osjećaj tjeskobe i bespomoćnosti. Ovakvo ponašanje često vodi u začarani krug iz kojeg je teško izaći – što više čitamo negativne vijesti, to se više brinemo, a što se više brinemo, to više tražimo informacije.
Društvene mreže kao što su Facebook, Instagram i Twitter dodatno potiču doomscrolling zahvaljujući algoritmima koji promoviraju sadržaj s visokom stopom angažmana. Negativne vijesti, šokantni naslovi i uznemirujući događaji privlače više pažnje, što rezultira većom vidljivošću tih objava. Primjerice, portali poput Večernji list redovito objavljuju najnovije vijesti koje često uključuju tragične događaje i krizne situacije, što dodatno utječe na doomscrolling. Zbog stalne dostupnosti novih informacija, osjećaj da nešto možemo propustiti (tzv. FOMO – fear of missing out) dodatno nas motivira da neprestano pregledavamo vijesti, čak i kada znamo da nam to šteti.
Doomscrolling ima snažan utjecaj na mentalno zdravlje. Kontinuirana izloženost negativnim vijestima može dovesti do osjećaja tjeskobe, depresije, stresa i bespomoćnosti. Znanstvena istraživanja potvrđuju da ljudi koji prakticiraju doomscrolling češće prijavljuju simptome emocionalnog umora, problema sa spavanjem i smanjenom sposobnošću koncentracije. Prema članku na Mind.org.uk, dugotrajni stres i izloženost negativnom sadržaju mogu značajno utjecati na kvalitetu života, uzrokovati zabrinutost za vlastitu sigurnost i sigurnost najbližih, pa čak i dovesti do osjećaja otuđenosti i izolacije.
Osim mentalnih posljedica, doomscrolling može utjecati i na fizičko zdravlje. Dugotrajno sjedenje, naprezanje očiju, nedostatak sna i povećan stres mogu dovesti do glavobolja, problema sa spavanjem, bolova u vratu i leđima, pa čak i kardiovaskularnih problema. Mnogi stručnjaci ističu kako je ravnoteža između informiranosti i brige o vlastitom zdravlju ključna. Stranice poput PlivaZdravlje pružaju korisne savjete kako očuvati mentalno i fizičko zdravlje u digitalnom dobu i upozoravaju na opasnosti koje dolaze s prekomjernom konzumacijom negativnih vijesti.
Doomscrolling je posebno izražen u trenucima globalnih kriza, kao što su pandemija COVID-19, ratni sukobi ili prirodne katastrofe. Tijekom pandemije mnogi su korisnici svakodnevno pratili broj zaraženih, hospitaliziranih i umrlih, čime su dodatno pogoršavali vlastitu tjeskobu. Sličan učinak primijećen je i tijekom drugih kriznih situacija, kada ljudi žele biti u tijeku s najnovijim informacijama, ali pritom nesvjesno pogoršavaju svoje mentalno stanje. Na Psihološkoj pomoći možete pronaći konkretne savjete i podršku ako osjećate da doomscrolling negativno utječe na vaš svakodnevni život.
Da bismo razumjeli zašto je doomscrolling toliko privlačan, potrebno je promotriti psihološke aspekte ovog fenomena. Ljudi su po prirodi skloni traženju sigurnosti i predvidljivosti, pa informiranje o potencijalnim prijetnjama ima zaštitnu funkciju. Međutim, u uvjetima prekomjerne izloženosti negativnim vijestima dolazi do “informacijskog zasićenja” koje može rezultirati smanjenjem otpornosti na stres i povećanjem osjećaja nemoći. Ovakva navika također može dovesti do izbjegavanja svakodnevnih obveza, smanjenja socijalnih kontakata i povlačenja u sebe.
Važno je naglasiti da doomscrolling nije problem koji pogađa samo odrasle, već sve više i mlade. Djeca i adolescenti, koji su iznimno aktivni na društvenim mrežama, često nemaju razvijene mehanizme za suočavanje s negativnim informacijama, što ih čini još ranjivijima. Edukacija o sigurnom korištenju interneta i razvijanje kritičkog mišljenja od najranije dobi postaju nužni alati za zaštitu mentalnog zdravlja. Portal Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba nudi korisne informacije i preporuke za roditelje i djecu o tome kako prepoznati i spriječiti posljedice doomscrollinga.
Premda se čini da je doomscrolling neizbježan u suvremenom društvu, postoje načini kako ga svesti na minimum. Prvi korak je prepoznavanje vlastitih navika i postavljanje granica u korištenju društvenih mreža i medija. To može uključivati ograničavanje vremena provedenog na uređajima, postavljanje pravila kada i koliko često provjeravati vijesti te svjesno biranje izvora informacija. Važno je tražiti ravnotežu između informiranosti i zaštite vlastitog mentalnog zdravlja. Uvođenje digitalne detoksikacije i prakticiranje mindfulness tehnika, kao što je svjesno disanje ili vođena meditacija, može pomoći u smanjenju potrebe za doomscrollingom i ublažiti posljedice prekomjernog izlaganja negativnim vijestima.
Doomscrolling također može biti znak dubljih problema, poput kronične anksioznosti, depresije ili osjećaja bespomoćnosti. Ako primijetite da vas doomscrolling sprečava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, narušava odnose s bliskim osobama ili uzrokuje osjećaj beznađa, važno je potražiti stručnu pomoć. Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom može biti prvi korak prema prepoznavanju i prevladavanju ove navike. Razne udruge i organizacije nude besplatnu psihološku podršku i savjetovanje, pa je dobro informirati se o dostupnim resursima u svojoj zajednici.
Drugi korak u borbi protiv doomscrollinga je njegovanje pozitivnih životnih navika. Provođenje vremena u prirodi, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i njegovanje socijalnih odnosa mogu pomoći u smanjenju potrebe za stalnim informiranjem o negativnim događajima. Također, važno je prakticirati zahvalnost i fokusirati se na pozitivne aspekte svakodnevice, čak i u izazovnim vremenima. Učenje novih vještina, hobiji i kreativne aktivnosti dodatno mogu smanjiti potrebu za doomscrollingom i doprinijeti osjećaju ispunjenosti i zadovoljstva.
Doomscrolling je kompleksan fenomen koji se razvija na sjecištu psihologije, tehnologije i društvenih promjena. Razumijevanje njegovih uzroka i posljedica ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja u suvremenom digitalnom okruženju. Uz sveprisutnost pametnih telefona i neprekidan protok informacija, postavljanje jasnih granica i razvijanje zdravih digitalnih navika postaje neizostavan dio brige o sebi. Svjesnost o doomscrollingu i njegovim efektima prvi je korak prema odgovornijem korištenju digitalnih medija i očuvanju vlastite dobrobiti.
