Pitanje je li korištenje mobitela povezano s kardiovaskularnim bolestima sve češće u fokusu znanstvene zajednice i javnosti. Tema postaje aktualna zbog naglog porasta upotrebe mobitela u svakodnevnom životu, a posebno zabrinjava činjenica što uređaji emitiraju radiofrekvencijska zračenja koja mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Nova istraživanja iz Kanade i Europe dodatno rasvjetljavaju moguću vezu između mobitela i kardiovaskularnih bolesti te naglašavaju potrebu za odgovornijim korištenjem tehnologije u svrhu zaštite zdravlja.
Nedavna studija objavljena u Canadian Journal of Cardiology pratila je više od 444.000 osoba iz Engleske, Walesa i Škotske u dobi od 37 do 73 godine kroz razdoblje od 12,3 godine. Rezultati su pokazali da ljudi koji koriste mobitel šest sati tjedno ili više imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji koriste mobitel sat vremena tjedno ili manje. Ovaj rizik bio je posebno izražen kod pušača i osoba s dijabetesom, što ukazuje da određene skupine ljudi trebaju biti još opreznije u pogledu učestalosti korištenja mobitela.
Autorima studije uočeno je kako osobe koje intenzivno koriste mobitel često imaju i poremećaje spavanja, povećanu razinu anksioznosti te više psihičkog stresa. Sve ove pojave neovisno povećavaju rizik za kardiovaskularne bolesti, a čini se da su povezane s navikom češćeg posezanja za mobitelom. Istraživanje je također istaknulo kako nije ukupno trajanje razgovora na mobitel presudno za povećani rizik, već frekvencija korištenja mobitela. To znači da učestalo javljanje i pokretanje novih poziva može imati veći negativan utjecaj nego rijetki, ali dulji pozivi.
Znanstvenici naglašavaju da početak svakog poziva uzrokuje maksimalnu snagu zračenja iz mobitela, što sugerira da više kratkih poziva može ukupno izložiti tijelo većoj dozi zračenja nego nekoliko duljih razgovora. Upravo zato frekvencija korištenja mobitela zaslužuje dodatnu pažnju kod osoba koje žele smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, određena istraživanja ukazuju da kratki, ali intenzivni “pikovi” radiofrekvencijske energije mogu imati veći štetan učinak na tjelesna tkiva nego izloženost nižim dozama kroz dulje vrijeme.
Povezanost mobitela i kardiovaskularnih bolesti nije jednostavna i zahtijeva promišljanje šire slike. Često korištenje mobitela može biti odraz životnog stila u kojem osoba manje spava, više sjedi, manje se druži uživo i češće osjeća stres. Takve navike i same po sebi doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, neovisno o potencijalnom učinku zračenja iz mobitela. Znanstvene analize potvrđuju da loš san, tjeskoba i sjedilački način života mogu povećati rizik od bolesti srca, čak i bez korištenja mobitela. Zato treba uzeti u obzir i psihološke i socijalne faktore koji idu ruku pod ruku s korištenjem modernih tehnologija.
Bitno je napomenuti da dosadašnja istraživanja nisu pratila sve oblike korištenja mobitela, već su se uglavnom bavila glasovnim pozivima. Surfanje internetom, igranje igrica i dopisivanje putem aplikacija nisu detaljno analizirani u kontekstu kardiovaskularnih bolesti. Ako je radiofrekvencijsko zračenje iz mobitela uistinu povezano s bolestima srca, nije jasno koja aktivnost najviše doprinosi tom riziku. Uz to, većina mobitela danas emitira zračenje i dok nisu u aktivnoj uporabi, radi stalne komunikacije s baznim stanicama, što dodatno komplicira procjenu ukupne izloženosti organizma.
Osnovni problem pri tumačenju ovakvih studija je razlika između korelacije i uzročnosti. Iako korištenje mobitela i kardiovaskularne bolesti mogu biti povezani, to ne znači nužno da mobitel izravno uzrokuje bolesti srca. Moguće je da druge navike i stanja koja su češća kod intenzivnih korisnika mobitela, poput stresa, lošeg sna i sjedilačkog načina života, stvarno stoje iza povećanog rizika. Na primjer, anksiozni pojedinci češće koriste mobitel, ali su i sami po sebi podložniji razvoju bolesti srca. Više o utjecaju stresa na zdravlje srca moguće je pronaći na portalu zdravlje.hr.
Dugogodišnja znanstvena istraživanja pokazuju da mobiteli emitiraju radiofrekvencijske elektromagnetske valove koji mogu prodrijeti u ljudsko tkivo i potencijalno utjecati na stanice, izazivajući oksidativni stres, upalne procese ili blago zagrijavanje tkiva. Što je mobitel bliže tijelu, jačina izloženosti eksponencijalno raste. Neki podaci pokazuju da elektromagnetski valovi mogu stimulirati i živčana vlakna koja se nalaze u srcu, a s obzirom na to da je srce bogato živčanim završecima, moguće je da elektromagnetska stimulacija ima utjecaj na njegov rad. Više informacija o elektromagnetskim valovima i njihovom utjecaju na zdravlje možete pročitati na hzjz.hr.
Unatoč tome, trenutna znanstvena saznanja još nisu potvrdila izravnu uzročnu vezu između mobitela i kardiovaskularnih bolesti. Dosadašnje studije pokazuju samo povezanost, ali ne i direktan uzrok. To znači da nije moguće sa sigurnošću tvrditi da će korištenje mobitela nužno dovesti do razvoja bolesti srca, ali se ne može ni u potpunosti isključiti mogućnost štetnog utjecaja, pogotovo kod osoba koje ga koriste više sati dnevno i pripadaju rizičnim skupinama. S obzirom na to, preporučuje se umjerenost i odgovorno korištenje mobitela u svakodnevnom životu. O važnosti umjerenosti kod korištenja tehnologije govori i portal plivazdravlje.hr.
Uz navedene znanstvene argumente, važno je i usvojiti zdrave životne navike koje same po sebi smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. To uključuje kvalitetan san, uravnoteženu prehranu s manje šećera i trans-masti, redovitu tjelesnu aktivnost i aktivno održavanje socijalnih kontakata uživo. Korištenje mobitela treba svesti na razumnu mjeru, izbjegavati dugotrajne razgovore, te preferirati handsfree opcije kao što su slušalice ili speakerphone. Više o strategijama očuvanja zdravlja srca dostupno je na narodnizdravstveniportal.hr.
Kada se razmatra potencijalna opasnost od radiofrekvencijskog zračenja, korisno je znati da mobiteli stalno odašilju signal kako bi održavali vezu s baznim stanicama, čak i kada ih ne koristimo za razgovor. Zbog toga se preporučuje da mobitel ne nosite blizu srca ili mozga, primjerice u prednjem džepu košulje ili prsluka, jer izloženost zračenju time postaje kontinuirana. Preporuka je koristiti torbice, držati uređaj dalje od tijela i izbjegavati nepotrebno nošenje mobitela uz tijelo, osobito tijekom noći ili dok spavate. Na portalu zdravobudi.hr mogu se pronaći dodatni savjeti o sigurnoj uporabi mobitela.
U konačnici, iako još nema konačnih dokaza da mobiteli izravno uzrokuju kardiovaskularne bolesti, dokazi o njihovom utjecaju na tkiva, živčane stanice i fiziološke procese postoje i ne smiju se zanemariti. Svjesnost o mogućim rizicima i promjena navika u korištenju mobitela može pridonijeti smanjenju ukupnog rizika od razvoja bolesti srca. Stoga je važno osvijestiti da umjerena upotreba mobitela i praćenje zdravih životnih navika mogu zajedno donijeti dugoročnu korist za kardiovaskularno zdravlje. Posebno je važno razmišljati o vlastitim navikama, ne pretjerivati s korištenjem mobitela, osigurati dovoljno odmora i sna te redovito prakticirati aktivnosti koje smanjuju stres i jačaju međuljudske odnose.
