Svatko želi biti psihički zdrav, ispunjen i osjećati dobrobit u svakodnevici, ali često nije lako pronaći prave metode kako doći do takvog stanja. Možda ste pokušali razne pristupe kako biste se osjećali bolje, ali imate osjećaj da napredak izostaje. Izazova ima dovoljno, od financijskih briga, preko zahtjeva posla i obitelji, sve do teškoća u održavanju vlastite fizičke forme. Mnogi se pitaju kada uopće pronaći vrijeme za tjelesnu aktivnost, a kamoli za dodatnu brigu o mentalnom zdravlju. Ipak, zahvaljujući brojnim istraživanjima, postoji niz korisnih i primjenjivih savjeta kako mentalno zdravlje staviti na prvo mjesto.
Kako pronaći provjerene informacije
Put do boljeg mentalnog zdravlja postaje jasniji zahvaljujući sve većem broju znanstvenih studija koje se bave zdravim starenjem. Ne morate čekati starost kako biste primijenili provjerene principe – odabirom nekih korisnih navika danas, možete dugoročno poboljšati svoje mentalno zdravlje. Važno je razlikovati informacije koje dolaze iz ozbiljnih izvora od onih koje kruže društvenim mrežama bez stvarne stručne podloge. Ozbiljni znanstvenici iz područja psihologije i medicine primjenjuju rigorozne metode i velike uzorke ispitanika kako bi rezultati bili pouzdani i korisni za svakodnevni život. Meta-analize i ponovljena istraživanja omogućuju nam da danas više nego ikad možemo imati povjerenja u preporuke koje slijede.
Mentalno zdravlje kroz 10 provjerenih savjeta
Prvi savjet, vezan za mentalno zdravlje, je održavanje dobre fizičke kondicije. Veza između fizičkog i psihičkog zdravlja potvrđena je brojnim studijama, a kronične bolesti, povišeni šećer i kolesterol dokazano povećavaju rizik za narušeno mentalno zdravlje. S druge strane, uravnotežena prehrana, redovita tjelovježba i briga o tijelu dokazano su povezani s boljim mentalnim zdravljem. Prema stručnjacima iz područja javnog zdravstva, zdrave navike kroz život doprinose stabilnosti psihe, smanjenju stresa i poboljšanju općeg raspoloženja.
Sljedeći važan faktor za mentalno zdravlje je tjelovježba. Redovito kretanje dokazano smanjuje simptome depresije i anksioznosti, a osim što pozitivno djeluje na tijelo, povoljno utječe i na mozak. Hodanje, vožnja bicikla ili joga mogu pomoći u razbijanju svakodnevnog stresa, a svaka tjelesna aktivnost potiče lučenje hormona sreće koji direktno utječu na mentalno zdravlje. Preporučuje se pronaći aktivnost koja najviše odgovara osobnim mogućnostima, pa makar to bila i kratka šetnja nekoliko puta tjedno.
Briga o osjetilima također je od presudne važnosti za mentalno zdravlje. Problemi s vidom i sluhom često su povezani s osjećajem izoliranosti, frustracije, a mogu voditi i depresiji, osobito u starijoj dobi. Znanstvena istraživanja pokazuju da se pravovremenim reagiranjem na promjene vida ili sluha može spriječiti razvoj dubljih psiholoških problema. Redovni pregledi kod okulista i audiologa mogu biti ključni za očuvanje kvalitete života i mentalnog zdravlja.
Kvalitetan san neizostavan je element mentalnog zdravlja. Nedostatak sna često dovodi do pojačane nervoze, smanjenog kapaciteta za nošenje sa stresom i većeg rizika od razvoja depresije. Dobar san regenerira mozak i tijelo, a znanstveno je potvrđeno da osobe koje spavaju dovoljno lakše održavaju emocionalnu stabilnost. Preporučuje se odlazak na spavanje u isto vrijeme, izbjegavanje ekrana prije sna i stvaranje ugodne atmosfere u spavaćoj sobi.
Zdravlje usne šupljine još je jedan često zanemaren, ali izrazito važan aspekt mentalnog zdravlja. Problemi sa zubima ili desnima mogu biti izvor boli, ali i srama i povučenosti iz društva, što u konačnici povećava rizik od depresije. Redoviti odlasci stomatologu i pravilna higijena usne šupljine, kako navodi stručna literatura, doprinose ne samo zdravlju zubi, već i mentalnoj ravnoteži.
Prevencija nezgoda važna je za mentalno zdravlje tijekom cijelog života. Fizičke ozljede, padovi ili druge nesreće mogu dovesti do dugotrajnog oporavka, ali i do osjećaja nemoći i tuge. Redovita tjelovježba, vježbe ravnoteže i svijest o sigurnosti u svakodnevnim aktivnostima smanjuju rizik od ozljeda. Takva briga o sebi doprinosi osjećaju kontrole, što je važan čimbenik za stabilno mentalno zdravlje.
Ponekad je potrebno preispitati i lijekove koje uzimate jer određene kombinacije mogu imati štetne učinke na mentalno zdravlje. Višestruka terapija, osobito kod starijih osoba, često dovodi do nuspojava poput zbunjenosti, promjena raspoloženja ili tjeskobe. Preporučuje se konzultacija s liječnikom prije uzimanja novih lijekova ili pri pojavi psihičkih tegoba. O tome detaljnije piše Agencija za lijekove.
Uravnotežena prehrana ključna je za mentalno zdravlje. Osobito važan nutrijent je vitamin D, kojeg često nedostaje zbog boravka u zatvorenim prostorima ili nepravilne prehrane. Nedostatak ovog vitamina povezuje se s lošim raspoloženjem, osjećajem bezvoljnosti, pa čak i s razvojem depresije. Kroz prehranu bogatu svježim voćem, povrćem i ribom, te uzimanje vitamina po preporuci stručnjaka, mogu se značajno poboljšati psihičko stanje i mentalno zdravlje.
Društvena podrška pokazala se kao jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje. Osjećaj pripadnosti, razgovor s prijateljima ili članovima obitelji te uključivanje u zajednicu pomaže kod suočavanja sa stresom i krizama. Znanstvena istraživanja potvrđuju kako su ljudi s kvalitetnim društvenim vezama otporniji na stres i manje skloni razvoju depresije. Više o utjecaju društvenih odnosa na mentalno zdravlje možete pročitati na stranici Poliklinike Sunce.
Važno je znati kada potražiti stručnu pomoć za mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi, osobito starije osobe, smatraju da im pomoć nije potrebna iako trpe zbog psihičkih poteškoća. Pristup stručnjaku za mentalno zdravlje može biti prvi korak prema oporavku i boljoj kvaliteti života. Danas postoji niz savjetovališta, psiholoških centara i udruga koje nude podršku i pomoć, što može biti od presudne važnosti za vaše mentalno zdravlje. Na ovoj poveznici možete pronaći više informacija o dostupnim uslugama u Hrvatskoj.
Korisne smjernice za budućnost
Nakon što ste upoznali deset najvažnijih znanstveno potkrijepljenih savjeta, jasno je da mentalno zdravlje nije rezultat slučajnosti, već kontinuirane brige o sebi i prihvaćanja zdravih navika. Svaka od ovih preporuka može se uklopiti u svakodnevicu, bez obzira na godine ili stil života. Čak i ako odaberete samo dvije ili tri navike koje ćete usvojiti, već ste na dobrom putu prema stabilnijem i ispunjenijem mentalnom zdravlju. Dobra vijest je da pozitivni učinci jedne navike često olakšavaju usvajanje druge, pa već male promjene mogu donijeti veliki napredak.
Mentalno zdravlje zahtijeva rad na sebi, ali svaki korak vrijedan je truda. Postepeno uvodite promjene i ne zaboravite biti blagi prema sebi – važno je pratiti svoj napredak i veseliti se svakom poboljšanju. Redovito pratite vlastite osjećaje, razgovarajte o njima s drugima i ne ustručavajte se potražiti podršku kada zatreba. Na taj način stvarate čvrstu osnovu za mentalno zdravlje koje će vas pratiti kroz cijeli život.
