Ako pitate skupinu studenata psihologije zašto su izabrali svoj studij, često ćete čuti odgovore poput želje za razumijevanjem ljudskog uma, pomoći drugima ili fascinacije ljudskim ponašanjem. Ipak, kada se razgovara o području organizacijska psihologija, primjećuje se zabrinjavajući trend: to područje sve češće ostaje po strani u odnosu na popularnije smjerove poput kliničke ili savjetodavne psihologije. Unatoč rastu akademske literature o organizacijska psihologija, bilježi se sve manji broj studenata koji upisuju smjerove iz organizacijska psihologija, a čak i oni koji započnu s tim smjerom često kasnije prelaze u druga područja psihologije.
Zašto se ovo događa? Odgovor na pitanje zašto organizacijska psihologija ne uspijeva privući nove studente krije se u raznim motivacijama i percepcijama studenata koje vrijedi dublje istražiti. Kroz ovaj tekst detaljno ćemo analizirati ključne razloge zbog kojih organizacijska psihologija gubi utrku za interesom novih generacija.
Nesklad između očekivanja i stvarnosti
Iako je organizacijska psihologija jedno od najbrže rastućih područja psihologije, čini se da ne uspijeva osvojiti srca i umove novih generacija. Razlozi za to su višeslojni i često se isprepliću. Nedavna istraživanja, poput onih objavljenih na stranicama Psihološkog društva, navode tri ključna čimbenika koji obeshrabruju studente: praktičnost, nedostatak interesa za korporativni svijet i osjećaj neusklađenosti osobnih vrijednosti s područjem organizacijska psihologija.
Jedan od glavnih razloga za odbojnost prema organizacijska psihologija leži u pitanju praktičnosti. Studenti pri odabiru smjera često traže fleksibilnost, jasne mogućnosti napredovanja i karijerni put koji omogućuje osobni razvoj. Za razliku od kliničke psihologije, gdje je moguće otvoriti privatnu praksu i birati klijente, organizacijska psihologija se najčešće percipira kao rigidno i ograničeno područje koje je vezano uz rad u velikim organizacijama. Mnogi studenti smatraju da bi ih organizacijska psihologija mogla “zarobiti” u tradicionalnom korporativnom okruženju, gdje bi im sloboda, autonomija i mogućnosti napredovanja bili ograničeni.
Dodatno, mnogi vide svijet korporacija kao neprijateljski nastrojen prema psiholozima. Uvjerenje da su diplome iz ekonomije ili menadžmenta (poput MBA-a) znatno cjenjenije u poslovnom okruženju često odvraća studente od organizacijska psihologija. Zbog toga smatraju da će s tim obrazovanjem imati manje mogućnosti za uspjeh ili će biti potisnuti od strane stručnjaka s poslovnim diplomama, kako potvrđuje i analiza na Forbesu.
Sljedeći veliki problem predstavlja nedostatak stvarnog interesa za korporativni svijet. Većina studenata psihologije odabrala je ovo područje jer žele izravno pomagati ljudima, sudjelovati u njihovom osobnom razvoju i rješavanju problema. Organizacijska psihologija, s druge strane, često je vezana uz pojmove poput produktivnosti, efikasnosti i profitabilnosti tvrtke, a manje uz individualno blagostanje zaposlenika. Zbog toga se među studentima javlja osjećaj da organizacijska psihologija “dehumanizira” ljude, svodeći ih na brojke i metrike, dok se pravi osobni kontakt i istinska pomoć pojedincu gubi.
Ne smijemo zanemariti ni osjećaj neusklađenosti osobnosti i motivacije studenata s očekivanjima ovog područja. Velik broj budućih psihologa sebe opisuje kao suosjećajne, orijentirane na ljude i motivirane željom za neposrednom pomoći drugima. Organizacijska psihologija često zahtijeva poslovni način razmišljanja, snalažljivost u korporativnom okruženju i spremnost na rješavanje konflikata na višoj razini. Ova razlika u vrijednostima i osobnim aspiracijama dovodi do osjećaja da organizacijska psihologija nije pravi izbor za one koji žele ostvariti osobni kontakt i duboko razumijevanje pojedinca.
Sve nabrojano ukazuje na ključnu prepreku – nesklad između slike koju organizacijska psihologija šalje prema van i očekivanja novih generacija studenata psihologije. U vremenu kada mladi sve više traže smisao u poslu i žele raditi ono što odgovara njihovim osobnim vrijednostima, organizacijska psihologija jednostavno ne uspijeva iskomunicirati svoje potencijale i značaj.
Izazovi i predrasude u organizacijska psihologija
Mnoge predrasude vezane uz organizacijska psihologija proizlaze iz njezine povijesne uloge i javne percepcije. Iako ovo područje ima dugu tradiciju i bogatu znanstvenu bazu, mnogi još uvijek smatraju da je organizacijska psihologija ograničena na „ljudske resurse” ili „rješavanje konflikata u firmi”. Ovakva uska percepcija ne uzima u obzir cijeli spektar mogućnosti koje nudi organizacijska psihologija. S druge strane, stvarna praksa pokazuje da je ovo područje iznimno široko, od razvoja liderstva, preko analize timske dinamike, do unapređenja dobrobiti zaposlenika i prevencije stresa na radnom mjestu, o čemu možete više pročitati na Psychology Today.
Uz to, studenti smatraju da im organizacijska psihologija ne nudi dovoljno prepoznatljive i privlačne karijerne putove. Dok su zanimanja poput psihoterapeuta, školskog psihologa ili savjetnika jasno definirana i često javno prepoznata, organizacijska psihologija i dalje pati od nedostatka vidljivosti i jasne profesionalne identifikacije. Rijetko tko zna što točno radi stručnjak za organizacijska psihologija, kakve projekte vodi i gdje se sve može zaposliti. Nedostatak medijske prisutnosti, kao i rijetke priče o uspjehu u ovom području, dodatno smanjuju interes mladih.
Poseban problem predstavlja i način na koji se organizacijska psihologija prezentira tijekom studija. Većina fakulteta nudi kolegije iz organizacijska psihologija tek u višim godinama studija, kad su studenti već formirali svoje interese i odabrali karijerne smjerove. Osim toga, sadržaj kolegija često je suhoparan, prepun statističkih analiza i poslovnih termina, što dodatno odbija studente koji su prvotno željeli raditi s ljudima, a ne s brojkama. Ovo potvrđuje i niz iskustava objavljenih na portalima poput CareerAddict.
Važno je napomenuti da se i na globalnom tržištu rada pojavljuje određena nesigurnost oko zapošljavanja s diplomom iz organizacijska psihologija. Studenti su svjesni da je konkurencija velika, a potražnja često usmjerena na menadžere ili ekonomske stručnjake. Strah od nezaposlenosti, niskih početnih plaća i sporog napredovanja dodatno obeshrabruje buduće psihologe da se opredijele za organizacijska psihologija. O ovoj temi više informacija možete pronaći na Business News Daily.
Kako poboljšati privlačnost organizacijska psihologija
Ako želimo promijeniti negativne trendove i privući veći broj mladih stručnjaka, nužno je redefinirati način na koji predstavljamo organizacijska psihologija. Ključno je istaknuti stvarni utjecaj koji ovo područje može imati na pojedince i društvo. Organizacijska psihologija nije samo vezana uz „profit” i „produktivnost”, već je u središtu njezinog djelovanja poboljšanje kvalitete radnog života, poticanje inovacija i stvaranje zdravijih radnih zajednica.
Potrebno je studente upoznati s raznovrsnim mogućnostima koje nudi organizacijska psihologija, uključujući rad u neprofitnim organizacijama, javnom sektoru, obrazovanju, pa čak i sportu. Organizacijska psihologija igra ključnu ulogu u razvoju liderstva, motivacije zaposlenika, upravljanju promjenama i razvoju timova. O tome svjedoče i primjeri iz prakse koji se mogu pronaći na Harvard Business Review.
Uz bolju prezentaciju mogućnosti zapošljavanja, važno je studentima približiti stvarni utjecaj koji stručnjaci za organizacijska psihologija mogu imati na organizacijsku kulturu, zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika. Edukacija o širem spektru djelovanja, promocija pozitivnih priča i uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavu mogu značajno promijeniti percepciju ovog područja. Organizacijska psihologija može postati iznimno atraktivno područje za one koji žele biti agenti pozitivnih promjena i pridonijeti stvaranju boljeg radnog okruženja.
Budućnost organizacijska psihologija
Pitanje privlačenja novih studenata organizacijska psihologija ne može se riješiti preko noći, ali je nužno kontinuirano raditi na promjeni narativa i vidljivosti ovog područja. Trebamo jače istaknuti kako organizacijska psihologija oblikuje budućnost rada, utječe na inovacije u poslovanju, ali i brine o zdravlju zaposlenika. Ovo područje pruža priliku za razvoj karijere na raznim poljima, od privatnog sektora do obrazovanja i javnih institucija.
Studente treba potaknuti na istraživanje šire uloge organizacijska psihologija i pokazati im kako mogu svojim znanjem doprinijeti razvoju inkluzivnijih, zdravijih i uspješnijih radnih sredina. Uz pravu podršku i promociju, organizacijska psihologija može ponovno postati privlačan izbor za sve one koji žele ostaviti pozitivan trag u svijetu rada i doprinijeti razvoju društva.
