U novijem istraživanju objavljenom u Psychological Science, međunarodni tim znanstvenika predvođen Paolom Ghislettom sa Sveučilišta u Ženevi izvještava o mogućoj vezi između jezične fluentnosti i rizika od smrtnosti. Podaci su prikupljeni iz poznate Berlinske studije starenja, koja je analizirala više od 500 sudionika starijih od 70 godina, prateći ih od 1990. do 2009. godine. Posebna pažnja bila je usmjerena na četiri kognitivne sposobnosti: perceptivnu brzinu, epizodičko pamćenje, jezičnu fluentnost i jezično znanje. Nakon završetka istraživanja, svi sudionici više nisu živi, što omogućava istraživačima da procijene kako su njihove kognitivne sposobnosti utjecale na duljinu života.
Kako bi se izbjegao utjecaj brojnih faktora koji mogu utjecati na dugovječnost, znanstvenici su koristili napredne statističke metode za kontrolu varijabli poput zdravlja, socioekonomskog statusa, razine obrazovanja i prisutnosti kroničnih bolesti. Cilj je bio otkriti postoji li specifičan aspekt kognitivnih sposobnosti koji ima snažnu vezu s dugovječnosti.
Ispostavilo se da je od četiri analizirane kognitivne sposobnosti, samo jezična fluentnost imala značajnu povezanost s duljim životom. Prema Ghislettinom timu, razlika u srednjoj predviđenoj duljini života između sudionika s visokim i niskim vrijednostima jezične fluentnosti iznosila je gotovo devet godina. Ovaj nalaz daje naslutiti važnost jezične fluentnosti za dugovječnost, što je izazvalo znatan interes u znanstvenoj zajednici.
Što točno podrazumijeva jezična fluentnost? Najjednostavnije rečeno, jezična fluentnost odnosi se na brzinu i lakoću s kojom osoba može proizvesti riječi prema određenim zadanim kriterijima. U okviru Berlinske studije starenja, sudionici su testirani kroz dvije vrste zadataka: prva je zahtijevala nabrajanje što većeg broja životinja u devedeset sekundi, dok je druga uključivala nabrajanje riječi koje počinju istim slovom (npr. slovom “s”).
Dok jezična fluentnost pokazuje povezanost s dugovječnosti, druga jezična sposobnost analizirana u studiji – jezično znanje – nije imala značajan utjecaj. Jezično znanje mjerilo se vokabularom (definiranje dvadeset riječi) i prepoznavanjem pravih riječi u nizu nepostojećih riječi. Ovaj kontrast sugerira da sama sposobnost prepoznavanja ili definiranja riječi nije dovoljna za predviđanje duljeg života, dok je praktična upotreba jezika i njegova fleksibilnost – jezična fluentnost – ključna komponenta.
Ipak, treba biti oprezan s interpretacijom ovakvih rezultata. Ova istraživanja pokazuju povezanost, a ne nužno uzročno-posljedičnu vezu između jezične fluentnosti i dugovječnosti. Moguće je i obrnuto – da dugovječnost omogućuje očuvanje bolje jezične fluentnosti. Također, moguće je da postoje drugi, neistraženi čimbenici koji istovremeno pogoduju i dugovječnosti i razvoju jezične fluentnosti.
Ghislettino istraživanje nadovezuje se na ranija otkrića o odnosu jezika, čitanja i dugovječnosti. Tako je 2016. godine skupina znanstvenika sa Yale School of Public Health otkrila kako osobe koje redovito čitaju knjige imaju “preživljavajuću prednost” u trajanju od čak 23 mjeseca u odnosu na osobe koje ne čitaju. Zanimljivo je da se ovaj efekt zadržao i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir niz drugih varijabli poput dobi, zdravstvenog stanja, financijskog statusa i bračne situacije, o čemu više piše i ScienceDirect.
Osim toga, istraživači su pokazali da je dnevno čitanje od samo trideset minuta dovoljno za primjetnu prednost u dugovječnosti, no najizraženiji učinak zamijećen je kod osoba koje preferiraju čitanje knjiga, posebno fikcije. Pretpostavlja se da je čitanje fikcije povezano s većim kognitivnim izazovima, jer zahtijeva stvaranje imaginarnog svijeta, razumijevanje likova i praćenje njihovih odnosa, što potvrđuju i nalazi iz Psychology Today. Upravo takvi izazovi mogu doprinijeti razvoju i očuvanju jezične fluentnosti, osobito u starijoj dobi.
Osim dugovječnosti, čitanje može imati i druge pozitivne učinke na psihološko zdravlje i osjećaj zadovoljstva. Studija provedena u Velikoj Britaniji, čije su rezultate objavili Currie, Wilkinson i McGeown, analizirala je navike i osjećaje starijih osoba koje redovito čitaju fikciju. Sudionici su isticali kako im čitanje omogućuje emocionalnu povezanost, potiče osobni rast i refleksiju te razvija empatiju prema drugima, o čemu više možete pročitati u The Conversation.
Zanimljivo je kako se kroz različite znanstvene discipline sve češće prepoznaje veza između svakodnevnih intelektualnih aktivnosti i općeg zdravlja. Američka psihološka udruga ističe da vježbanje kognitivnih sposobnosti, poput redovitog čitanja i razvijanja jezične fluentnosti, može značajno smanjiti rizik od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti, što indirektno može pridonijeti duljem i kvalitetnijem životu.
Svjetska zdravstvena organizacija na svojim službenim stranicama navodi kako intelektualna stimulacija kroz aktivnosti poput čitanja, rješavanja križaljki ili učenja novih jezika može imati dugoročne koristi za zdravlje starijih osoba. Pritom se posebno naglašava važnost održavanja kognitivne aktivnosti kroz cijeli životni vijek, što uključuje i poticanje razvoja jezične fluentnosti.
Ne smije se zanemariti ni socijalni aspekt jezične fluentnosti. Razgovor, razmjena priča i sudjelovanje u društvenim aktivnostima ne samo da obogaćuju rječnik i pomažu u održavanju jezične fluentnosti, već i jačaju osjećaj pripadnosti i smanjuju osjećaj usamljenosti, koji može biti značajan rizik za mentalno zdravlje u starijoj dobi.
Stoga nije iznenađenje što mnoge organizacije i programi za starije osobe potiču aktivnosti koje uključuju čitanje naglas, pripovijedanje priča i učenje stranih jezika. Takve aktivnosti ne doprinose samo jezičnoj fluentnosti, već pomažu i u očuvanju društvenih kontakata te smanjenju izolacije, što je iznimno važno za ukupnu dobrobit starije populacije.
Iako još uvijek nije moguće sa sigurnošću tvrditi da će razvijanje jezične fluentnosti jamčiti dulji život, jasno je da svakodnevne intelektualne aktivnosti, posebno one povezane s jezikom, mogu imati brojne koristi za zdravlje i dobrobit. Uzimajući u obzir dostupne dokaze, može se zaključiti kako je njegovanje jezične fluentnosti vrijedno truda za sve dobne skupine, a osobito za stariju populaciju.
Jezična fluentnost ostaje zanimljivo područje istraživanja, osobito u kontekstu starenja i održavanja vitalnosti uma. Sve veći broj znanstvenih radova ukazuje na važnost čitanja, komunikacije i kognitivnih izazova kao ključnih čimbenika za očuvanje mentalnog zdravlja i potencijalno dulji životni vijek. Ako želite saznati više o ovoj temi, svakako preporučujemo dodatno čitanje znanstvenih radova, kao i uključivanje u aktivnosti koje potiču jezičnu fluentnost, što može biti jednostavno poput svakodnevnog razgovora, čitanja knjiga ili rješavanja jezičnih zagonetki.
