Dobivanje zagrljaja od prijatelja može značajno pomoći kod negativnih osjećaja, ali što je s time kada sami sebi pružimo zagrljaj? Pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” postaje sve relevantnije kako sve više ljudi prepoznaje važnost samopomoći i brige o vlastitom mentalnom zdravlju. Dok je poznato da zagrljaj od druge osobe može smanjiti stres, pitanje ostaje – može li i samostalno grljenje imati iste ili slične pozitivne učinke?
Anksioznost je čest problem s kojim se suočava veliki broj ljudi tijekom života. Jedna od strategija za smanjenje osjećaja tjeskobe prije stresnih situacija, kao što su razgovori za posao ili važni ispiti, jest primanje zagrljaja od partnera, člana obitelji ili bliskog prijatelja. Psihološka istraživanja godinama pokazuju da zagrljaj od druge osobe pomaže smanjiti razinu stresa i neugodne osjećaje poput tjeskobe. No, nije uvijek moguće imati nekoga blizu tko će nam pružiti tu vrstu podrške. Upravo tada pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” dobiva na važnosti.
Što kada u blizini nema nikoga tko vas može zagrliti? Odgovor na pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” može biti skriven u novijim istraživanjima koja pokazuju potencijalne koristi ovakve vrste samopodrške. Samostalno grljenje je relativno nova tema u psihološkim istraživanjima, no sve više znanstvenika proučava ovaj fenomen. Iako su znanstveni dokazi još uvijek u razvoju, postoje indicije da ovakav oblik samoosnaživanja može pozitivno utjecati na emocionalno zdravlje.
Istraživanje o samostalnom grljenju i anksioznosti
Jedno od najnovijih istraživanja, objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Nursing Practice, bavilo se upravo pitanjem “trebate li češće grliti sami sebe” kroz promatranje učinaka samostalnog grljenja na anksioznost. Istraživački tim na čelu s Yuliom Susanti iz Indonezije pozvao je 22 volontera, sve studente koji su iskazivali barem blagu razinu tjeskobe, da sudjeluju u istraživanju. Volonteri su popunjavali DASS (Depression Anxiety Stress Scale) upitnik prije i nakon intervencije samostalnog grljenja.
Prema rezultatima ovog istraživanja, prije početka intervencije, 18,2% volontera imalo je umjerenu tjeskobu, 54,5% ozbiljnu, dok je 27,3% bilo u stanju panike. Nakon tri tjedna redovitih seansi samostalnog grljenja, 36,4% sudionika imalo je blagu tjeskobu, dok je 63,6% prijavilo umjerenu razinu. Nitko više nije prijavljivao ozbiljnu tjeskobu niti paniku. Znanstveni testovi jasno su pokazali da postoji značajno smanjenje anksioznosti zahvaljujući ovoj jednostavnoj praksi, što dodatno potvrđuje važnost pitanja “trebate li češće grliti sami sebe”.
Praktični dio ove intervencije bio je vrlo jednostavan. Sudionici su sjedili prekriženih nogu u ugodnom položaju, prekrižili ruke na prsima tako da su vršci prstiju dodirivali suprotno rame, te su lagano njihali ruke naprijed-nazad tijekom 30 sekundi. Za to vrijeme su ponavljali pozitivne afirmacije poput „Ja to mogu“ ili „Vrijedan sam ljubavi“. Ovakva jednostavna gesta može biti dostupna svima, bez obzira na situaciju, što dodatno naglašava zašto biste trebali razmisliti o pitanju “trebate li češće grliti sami sebe”. Više o tehnikama samopomoći možete pronaći i na stranici Psychology Today.
Što kažu stručnjaci o samopodršci kroz fizički dodir
Brojni stručnjaci iz područja psihologije i neuroznanosti ističu važnost fizičkog dodira, bilo da dolazi od drugih ili od nas samih. Na primjer, poznato je da fizički dodir potiče lučenje oksitocina, hormona odgovornog za osjećaj povezanosti i smanjenje stresa. Više o utjecaju oksitocina možete pročitati na Healthline. Kada se zapitamo “trebate li češće grliti sami sebe”, vrijedi znati da i jednostavna praksa samostalnog grljenja može izazvati fiziološke reakcije slične onima kada nas grli druga osoba.
Neki znanstvenici smatraju da navika samostalnog grljenja može pomoći u jačanju osjećaja samopouzdanja i smanjenju osjećaja usamljenosti. Osobe koje redovito primjenjuju ovakve tehnike često izvještavaju o većem osjećaju kontrole nad vlastitim emocijama. Zanimljivo je i da u određenim kulturama postoji tradicija nježnog obuhvaćanja vlastitog tijela kao dio tehnika meditacije ili relaksacije. Sve ovo daje dodatnu težinu pitanju “trebate li češće grliti sami sebe”.
Uloga samostalnog grljenja u svakodnevnom životu
Mnogi ljudi smatraju da su im svakodnevni rituali samopodrške, poput samostalnog grljenja, od velike pomoći u upravljanju stresom. U modernom načinu života, koji je često obilježen užurbanošću i manjkom bliskih odnosa, ovakvi jednostavni trenuci pažnje prema sebi mogu biti ključni za emocionalnu ravnotežu. Psiholozi preporučuju da svaki put kad osjetite tjeskobu, umor ili preopterećenost, isprobate ovu tehniku. Više o tehnikama upravljanja stresom dostupno je na Mayo Clinic.
Osim smanjenja anksioznosti, samostalno grljenje može potaknuti i osjećaj suosjećanja prema sebi. Pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” tako ne otvara samo temu trenutnog smanjenja stresa, već i dugoročne koristi za mentalno zdravlje. Osobe koje prakticiraju ovu naviku često se lakše nose s izazovima svakodnevice, rjeđe proživljavaju osjećaje srama ili krivnje, te lakše razvijaju pozitivnu sliku o sebi.
Kako započeti s praksom samostalnog grljenja
Ako ste se ikada pitali “trebate li češće grliti sami sebe”, dobra vijest je da možete odmah početi. Za ovu tehniku ne treba vam nikakva posebna oprema niti prethodno iskustvo. Dovoljno je pronaći mirno mjesto, sjesti u udoban položaj i nježno obujmiti svoje tijelo rukama, obratiti pažnju na vlastito disanje i usmjeriti misli na pozitivne riječi ili afirmacije. Savjeti i ideje o mindfulness tehnikama i samopodršci mogu se pronaći i na stranici Mindful.
U početku vam ova praksa može biti neobična ili čak pomalo čudna, no većina ljudi vrlo brzo primijeti osjećaj olakšanja, sigurnosti i smirenosti. Ponavljanjem ove jednostavne rutine nekoliko puta tjedno, mnogi prijavljuju postupno smanjenje napetosti, bolju emocionalnu ravnotežu i jači osjećaj samopoštovanja.
Šire društvene koristi i percepcija samostalnog grljenja
Pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” nadilazi pojedinca i otvara i temu društvenih normi. U društvima gdje se zagrljaji između ljudi manje prakticiraju ili gdje su osobni prostori strože definirani, ovakva praksa može biti dodatno korisna. Ona omogućava osobama da razviju vlastiti izvor emocionalne stabilnosti neovisno o vanjskim faktorima. Više o važnosti nježnosti prema sebi možete pročitati i na Greater Good Magazine.
S obzirom na izazove suvremenog života, sve veći broj stručnjaka preporučuje uvođenje svakodnevnih malih rituala samopodrške. Samostalno grljenje se može smatrati jednom od najdostupnijih i najsigurnijih tehnika koja ne zahtijeva nikakvu dodatnu infrastrukturu ili znanja. Svaka osoba, neovisno o dobi ili spolu, može ovu tehniku integrirati u svoju svakodnevicu i tako pozitivno utjecati na vlastito emocionalno zdravlje.
Stigma i predrasude vezane uz samostalno grljenje
Iako je znanstveno potvrđeno da su benefiti ove prakse stvarni, još uvijek postoje određene predrasude u društvu. Neki ljudi smatraju da je samostalno grljenje znak slabosti ili nedostatka podrške drugih, no suvremena psihologija sve više naglašava važnost samopodrške i prihvaćanja vlastitih potreba. Pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” tako postaje sve više znak snage, samosvijesti i brige o sebi, a ne slabosti. Kroz informiranje i edukaciju, moguće je rušiti ove barijere i motivirati širu populaciju na usvajanje korisnih navika.
Sve je veći broj stručnih članaka, radionica i edukacija koje promoviraju samopodršku i emocionalnu inteligenciju. Uvođenje prakse samostalnog grljenja u svakodnevni život može biti prvi korak prema jačanju otpornosti i boljeg mentalnog zdravlja.
Kome je samostalno grljenje posebno preporučljivo
Pitanje “trebate li češće grliti sami sebe” posebno je važno za osobe koje se nalaze u razdobljima povećane emocionalne ranjivosti, poput studenata u ispitnim rokovima, osoba koje žive same, ali i starijih ljudi. Također, ova tehnika može biti korisna i za sve koji iz bilo kojeg razloga ne mogu redovito biti u kontaktu s voljenim osobama. Djeca i adolescenti mogu, uz upute roditelja ili stručnjaka, usvojiti ovu naviku kao dio svakodnevne rutine brige o sebi.
Praksa samostalnog grljenja preporučuje se i osobama koje prolaze kroz stresna životna razdoblja, promjene ili gubitke. Ova jednostavna gesta može biti podsjetnik da, bez obzira na okolnosti, uvijek možemo biti izvor nježnosti i podrške sami sebi.
Zašto biste trebali razmisliti o samostalnom grljenju već danas
Na temelju aktualnih znanstvenih spoznaja i iskustava brojnih ljudi, postaje jasno zašto je važno razmotriti pitanje “trebate li češće grliti sami sebe”. Ova praksa ne zamjenjuje profesionalnu psihološku pomoć u težim slučajevima, ali može biti izuzetno učinkovit alat za svakodnevno upravljanje stresom, jačanje emocionalne otpornosti i razvoj suosjećanja prema sebi. Nema pravog ili krivog načina – važno je samo biti iskren prema sebi i otvoren za nova iskustva. O samosuosjećanju i važnosti njege prema sebi možete više pročitati na Self-Compassion.org.
Izvor fotografije: Mariia Korneeva/Shutterstock
