Dok razmišljate o događanjima i iskustvima iz prošlosti, koliko su ta sjećanja dobra? Ili su to trenuci koje biste radije zaboravili? Kako reagirate na novu situaciju koja nije jasna, gdje nije lako odrediti je li riječ o nečemu što biste trebali slaviti ili nečemu što bi moglo izazvati strah?
Možda ste skloni vjerovati da je način na koji interpretirate svoju prošlost, sadašnjost i budućnost odraz nečega što je ugrađeno u vašu psihu. Ako imate sreće, možda ste rođeni s optimizmom, a možda osjećate da ste “prokleti” s pesimističnim pogledom na svijet.
Danas se u području emocionalnog razvoja odraslih smatra da je sklonost gledanja na život pozitivno sve očiglednija kod starijih ljudi. Možda su sretniji ljudi oni koji duže žive, ili postoji stvarna promjena u emocionalnoj obradi, pa ljudi počinju gledati na svijet s veselijim pogledom.
Ako je istina da je kasniji život povezan s pozitivnijim pogledom na svijet, možda postoji nada za one koji misle da nisu rođeni s njim. Ako je ovaj učinak samo rezultat sreće preživjelih, ipak je vrijedno otkriti gdje se mogu pronaći ružićaste naočale.
Odakle dolazi ovaj optimizam?
Prema najnovijem istraživanju koje su proveli Diana Matović s Macquarie University i njezini suradnici (2025), efekt pozitivnosti proizlazi iz vrste emocionalne obrade koja se razvija kada ljudi suočavaju s ograničenim vremenom za budućnost. Obično taj osjećaj prolaznosti vremena nastaje kako starimo. Također, moguće je izazvati efekt pozitivnosti kad se ljudi suočavaju s predstojećim kraćim vremenom i žele maksimalizirati ono što im preostaje. Temeljni razlog tome je što, kad preostalo vrijeme postane malo, radije ga provodite povećavajući svoje pozitivne osjećaje, nego brinući o sitnim stvarima koje vas smetaju.
Primarna teorija koja stoji iza ovog razmišljanja naziva se teorija socioemocionalne selektivnosti (SST); doslovno, “birate” pozitivna iskustva u svom “soci” (svijetu) kako biste maksimizirali svoje pozitivne emocije. Nakon nekoliko desetljeća istraživanja ove teorije, većina eksperimenata i istraživanja pokazala je da se ona primjenjuje na širok spektar situacija. Čak i kada ljudima u laboratoriju pokažete računarsku sliku lica koje se smije ili mršti, moguće je uočiti razlike među dobnim skupinama. Stariji ljudi gledaju u sretna lica i izbjegavaju tužna, dok mlađi često rade suprotno ili ne pokazuju nikakvu sklonost.
Matović i njezini kolege postavili su pitanje postoje li uvjeti u kojima SST ne djeluje. Što bi se dogodilo da ljudima pokažete poticaje koji se odnose na ishod koji stariji ljudi ne bi željeli razmatrati, poput razvoja zdravstvenih problema? Bi li to smanjilo efekt pozitivnosti? Što ako bi im doslovno pokazali samo negativne, raspoloženje izazivajuće podražaje?
Ispitivanje granica pozitivnosti
U dvije studije koje su usporedile starije i mlađe odrasle osobe u Australiji, Matović i suradnici stvorili su eksperimentalne uvjete u kojima su sudionici bili suočeni s ambivalentnim situacijama vezanim za zdravlje i socijalne situacije. U obje studije dvije dobne skupine (18-25 i 60-85 godina) pružile su svoje interpretacije scenarija nakon što su gledali kratki filmski isječak koji je poticao njihove emocije na sreću (“Knjiga o džungli”), tugu (“Kralj lavova”) ili neutralne emocije (dokumentarac).
Pitate svog liječnika o svom stanju, a on vam nije odmah odgovorio. Zašto?
Dok razgovarate sa svojim najboljim prijateljem o jednom od svojih problema, primijetite da gledaju negdje drugo. Zašto?
Rezultati su uglavnom podržali SST, pokazujući da su stariji ljudi skloniji davati pozitivne interpretacije ambivalentnim situacijama, čak i kad se one odnosile na zdravstvene probleme. Osim toga, iako je negativna stimulacija djelovala na obje dobne skupine, to nije utjecalo na sklonost starijih ljudi da traže pozitivne ishode u situacijama, uključujući i zdravstvene. Naprotiv, mlađi su ljudi bili skloniji negativnim interpretacijama u zdravstvenim situacijama.
Međutim, jedan zanimljiv detalj iz druge studije zaslužuje spomen. Stariji ljudi u neutralnoj situaciji emotivnog indukcije skloniji su interpretirati ambivalentne socijalne situacije kao pozitivne nego oni u pozitivnoj situaciji. Kako autori zaključuju, “Stoga, stručnost starijih ljudi, stečena kroz vrijeme života, u razmatranju potencijalne važnosti prošlih pogrešnih socijalnih procjena, može ih naučiti da smanje pozitivnost socijalnih interpretacija u pozitivnom raspoloženju kako bi izbjegli rizične, previše optimistične ili pozitivno pristrane zaključke” (str. 16).
Drugim riječima, bolje je biti oprezan kada procjenjujete je li situacija dobra ili loša, nego dopustiti da vas vaše raspoloženje odvede u pogrešnom smjeru.
Poliranje vlastitih ružićastih naočala
Ovo impresivno istraživanje proširuje teoriju pozitivnosti na situacije koje mogu biti ozbiljno prijeteće za starije ljude, kao što su mogući negativni zdravstveni ishodi.
Treba napomenuti nekoliko upozorenja. Autori ističu da je studija bila provedena na relativno obrazovanom uzorku ljudi koji svi žive u Australiji. Također, možda ste primijetili širok raspon u starijoj skupini u odnosu na mlađe. Dvadeset i pet godina je dug vremenski period. Međutim, autori su kontrolirali moguće učinke kroničnih zdravstvenih problema, invaliditeta i drugih faktora.
Unatoč tome, rezultati još uvijek imaju vrijednost i potencijalnu primjenu za svakoga, bez obzira na dob. Dok ste čitali te scenarije, koje su bile vaše pretpostavke “zašto”? Jeste li automatski pretpostavili da se događaju loše stvari? Koliko drugih situacija u vašem životu također procjenjujete na sličan način?
Matović i njezini suradnici vjeruju da bi rezultati studije mogli imati implikacije na način na koji se zdravstvene informacije prezentiraju ljudima koji su u riziku. Naglašavanje da pozitivni ishodi mogu nastati čak i iz upitnih situacija moglo bi smanjiti strahove (uključujući i strahove mladih) od izlaganja zdravstvenim informacijama.
Druga pouka koju treba naučiti jest da možda vaši stariji rođaci znaju nešto što vi ne znate. Kako su došli do tog zaključka iz svog “stručnog znanja stečenog kroz život” i kako su naučili kako od nejasnih situacija stvoriti sreću? A ako ste “stariji” i vi sami, možete se ponositi ako ste i dalje u mogućnosti pjevati veselu melodiju unatoč životnim izazovima.
Za kraj, znanje da je efekt pozitivnosti nešto što može doći s godinama, može biti ohrabrujuće. Ako vam ne dolazi prirodno, pokušajte pronaći načine kako da počnete sada, kako ne biste morali čekati.
