Online dezinformacije predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova suvremenog društva. S razvojem digitalnih platformi i društvenih mreža, širenje netočnih informacija postalo je svakodnevica koja utječe na pojedince, zajednice i cijelo društvo. Dezinformacije narušavaju povjerenje među ljudima, produbljuju političke i ideološke podjele te stvaraju nesigurnost u svakodnevnom životu. Pojava dezinformacija osobito je zabrinjavajuća jer ne samo da zavarava javnost, nego može rezultirati stvaranjem lažnog pamćenja, što ima dugotrajne posljedice na način na koji ljudi percipiraju i tumače stvarnost.
Kada govorimo o tome kako online dezinformacije stvaraju lažno pamćenje, ključno je razumjeti psihološke procese koji se događaju u pozadini. Naime, ljudsko pamćenje nije savršeno i često je podložno promjenama pod utjecajem novih informacija. Kada osoba pročita ili vidi određene dezinformacije na internetu, postoji mogućnost da te informacije integrira u svoja sjećanja, a da toga nije ni svjesna. Na taj način se lažno pamćenje može stvoriti čak i kod ljudi koji su uvjereni da su dobro informirani i otporni na manipulacije. Fenomen lažnog pamćenja pod utjecajem dezinformacija posebno je izražen na društvenim mrežama gdje se sadržaj često dijeli bez provjere vjerodostojnosti, a korisnici izloženi velikom broju različitih informacija svakodnevno.
Jedan od razloga zbog kojih su online dezinformacije toliko učinkovite u stvaranju lažnog pamćenja je način na koji su predstavljene. Najčešće su emocionalno obojene, jednostavne za razumijevanje i često uključuju vizualne elemente poput slika ili videa. Takva prezentacija povećava vjerojatnost da će osoba zapamtiti informaciju, bez obzira na njezinu istinitost. Osim toga, ponavljanje dezinformacija na različitim kanalima dodatno učvršćuje njihovu prisutnost u pamćenju pojedinca. Psihološka istraživanja potvrđuju da čak i kada osoba naknadno sazna da je informacija bila netočna, to često nije dovoljno da potpuno ukloni lažno pamćenje iz svoje svijesti.
S obzirom na to da su online dezinformacije iznimno prilagodljive i brzo se šire, važno je naglasiti ulogu medijske pismenosti u njihovom suzbijanju. Osobe koje razvijaju vještine kritičkog promišljanja i provjere izvora informacija manje su podložne stvaranju lažnog pamćenja. Međutim, stvarnost je takva da većina ljudi ne ulaže dovoljno vremena ni truda u provjeru informacija koje svakodnevno konzumira. Često se oslanjamo na naslove, kratke isječke i komentare drugih korisnika, što dodatno povećava rizik od integracije dezinformacija u vlastito pamćenje. Stoga nije iznenađujuće da online dezinformacije danas stvaraju lažno pamćenje kod velikog broja ljudi, što može imati ozbiljne posljedice za donošenje odluka, formiranje stavova i sudjelovanje u društvu.
Analiza utjecaja dezinformacija na lažno pamćenje pokazuje da su posebno opasne informacije koje se odnose na svakodnevne događaje, javne osobe ili važne društvene teme poput zdravlja, politike i ekonomije. Na primjer, tijekom pandemije covida-19 brojni su korisnici društvenih mreža bili izloženi netočnim informacijama o simptomima bolesti, načinima liječenja i učinkovitosti cjepiva. Iako su relevantne institucije poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo redovito objavljivale točne i provjerene podatke, dezinformacije su se širile brže i često bile privlačnije za korisnike. Tako su online dezinformacije u mnogim slučajevima stvorile lažno pamćenje o ozbiljnim zdravstvenim pitanjima, što je imalo izravan utjecaj na ponašanje građana.
Jedan od glavnih razloga zašto su online dezinformacije toliko učinkovite u stvaranju lažnog pamćenja je fenomen poznat kao “iluzija istine”. Riječ je o psihološkom efektu prema kojem ljudi češće prihvaćaju informaciju kao točnu ako su je više puta čuli ili pročitali, bez obzira na njezinu stvarnu vjerodostojnost. Taj efekt posebno dolazi do izražaja na društvenim mrežama, gdje algoritmi favoriziraju sadržaj koji izaziva emocije i često ga prikazuju velikom broju korisnika. Primjerice, na platformama poput Facebooka i Instagrama, dezinformacije koje izazivaju strah ili ljutnju imaju veće šanse da budu dijeljene i komentirane, čime se njihov utjecaj dodatno pojačava. Više informacija o ovom fenomenu dostupno je na stranicama Psychology Today gdje se detaljno analiziraju psihološki mehanizmi stvaranja lažnog pamćenja.
Različita istraživanja pokazala su kako online dezinformacije ne djeluju jednako na sve osobe. Osobe koje su emocionalno vezane uz određenu temu ili već imaju unaprijed formirano mišljenje sklonije su prihvaćanju dezinformacija koje potvrđuju njihove stavove. Taj fenomen poznat je kao “potvrdna pristranost” i često je razlog zašto se lažno pamćenje javlja i održava čak i kad su dostupne točne informacije. Nažalost, takva pristranost dodatno otežava borbu protiv širenja dezinformacija jer korisnici nesvjesno filtriraju informacije i daju prednost onima koje podržavaju njihovo viđenje svijeta. Detaljniju analizu o utjecaju potvrdne pristranosti na percepciju i pamćenje možete pronaći na portalu American Psychological Association koji donosi pregled najnovijih istraživanja iz tog područja.
Kako bi se smanjio utjecaj online dezinformacija na lažno pamćenje, stručnjaci predlažu nekoliko strategija. Prva i najvažnija je razvoj vještina medijske pismenosti već od najranije dobi. Obrazovni sustavi i javne institucije trebali bi ulagati u programe koji uče djecu i mlade kako razlikovati točne od netočnih informacija, analizirati izvore i prepoznati manipulacije. Druga važna strategija je transparentnost digitalnih platformi i suradnja s relevantnim institucijama u otkrivanju i označavanju dezinformacija. Neki portali, poput Snopes, bave se provjerom činjenica i omogućuju korisnicima da provjere istinitost informacija koje svakodnevno susreću online. Ipak, važno je naglasiti da odgovornost nije samo na platformama i institucijama, već i na svakom pojedincu koji sudjeluje u digitalnoj komunikaciji.
Jedan od najizazovnijih aspekata borbe protiv online dezinformacija i stvaranja lažnog pamćenja je brzina kojom se netočne informacije šire. Na internetu se vijesti, slike i videozapisi mogu proširiti među milijunima korisnika u samo nekoliko sati. Osim toga, mnoge dezinformacije namjerno su konstruirane da izazovu snažnu emocionalnu reakciju, što povećava vjerojatnost da će ih korisnici zapamtiti i dijeliti dalje. Studije poput one objavljene na portalu Scientific American ističu da je ključno prepoznati ulogu emocija u stvaranju i održavanju lažnog pamćenja. Ljudi su skloniji zapamtiti informacije koje izazivaju strah, ljutnju ili iznenađenje, pa dezinformacije koje ciljaju na te emocije imaju poseban utjecaj na dugoročno pamćenje.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da su online dezinformacije često povezane s djelovanjem organiziranih skupina i interesnih lobija koji namjerno plasiraju netočne informacije radi ostvarivanja svojih ciljeva. To je osobito vidljivo u političkom kontekstu, gdje dezinformacije mogu utjecati na ishod izbora, formiranje javnog mnijenja i povjerenje u institucije. Na globalnoj razini, brojni su primjeri kako su dezinformacije utjecale na javnost, od američkih predsjedničkih izbora do referenduma i kampanja vezanih uz javno zdravstvo ili migracije. Primjeri takvih slučajeva detaljno su opisani na stranicama BBC News gdje se analiziraju posljedice širenja dezinformacija i predlažu moguća rješenja za suzbijanje tog fenomena.
Konačno, važno je osvijestiti da nitko nije potpuno imun na utjecaj online dezinformacija. Stvaranje lažnog pamćenja može se dogoditi svakome, neovisno o obrazovanju, dobi ili iskustvu s digitalnim tehnologijama. Zato je potrebno kontinuirano ulagati u obrazovanje, razvijati kritičko razmišljanje i odgovorno koristiti digitalne alate. Samo zajedničkim naporima, kombinacijom individualne odgovornosti i društvene angažiranosti, moguće je umanjiti utjecaj dezinformacija i spriječiti stvaranje lažnog pamćenja koje dugoročno narušava temelje demokratskog društva.
