Može li ubrzani TMS za depresiju postati standard?

Transkranijalna magnetska stimulacija koristi se za liječenje depresija od 2008. godine, a zbog svojih učinaka ubrzo je ušla u smjernice Američke psihijatrijske udruge. Ova terapija postala je važan alat u modernoj psihijatriji, posebno za one koji ne odgovaraju na klasične lijekove ili psihoterapiju. S razvojem novih protokola, poput ubrzanih, sve više raste pitanje može li upravo ubrzani oblik transkranijalne magnetske stimulacije postati novi standard u liječenju depresija.

Transkranijalna magnetska stimulacija odobrava se za nekoliko medicinskih indikacija, među kojima su depresija kod adolescenata starijih od 15 godina i odraslih, opsesivno-kompulzivni poremećaj, kronične glavobolje i pomoć pri prestanku pušenja. U posljednjim godinama bilježe se brojna istraživanja u kojima se provjeravaju učinci transkranijalne magnetske stimulacije i na druge poremećaje, kao i na opće stanje dobrobiti1. Ipak, klinička primjena u tim slučajevima zahtijeva posebnu opreznost, čvrste dokaze i jasno definirane protokole.


Ubrzani TMS – inovacija u liječenju depresija

Ubrzani protokoli transkranijalne magnetske stimulacije izazvali su veliko zanimanje zbog mogućnosti postizanja boljih rezultata u kraćem vremenu u odnosu na klasične protokole koji traju četiri do šest tjedana. Nedavno istraživanje (Leuhr i sur., 2024.) uključilo je 21 osobu sa teškom, terapijski rezistentnom depresijom te ih tretiralo ubrzanim protokolom transkranijalne magnetske stimulacije – šest do osam tretmana dnevno, svaki u trajanju od samo tri i pol minute, što ukupno daje više od 21.000 magnetskih impulsa. Nije bila potrebna sofisticirana oprema za precizno lokaliziranje tretirane regije. Unutar prvog tjedna 55% sudionika postiglo je remisiju depresija, a taj broj narastao je na 70% nakon dodatnog praćenja. Kod onih koji nisu u potpunosti postigli remisiju, 55% osjetilo je smanjenje simptoma za barem pola. Ipak, treba naglasiti da se radi o pilot-istraživanju, pa su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdili rezultati.

U vlastitoj praksi imali smo priliku liječiti dvoje pacijenata (uz njihov pristanak za dijeljenje iskustva) koji su patili od kroničnih depresija, suicidalnih misli te brojnih trauma. Unatoč dugogodišnjoj psihoterapiji i uzimanju lijekova, nisu postizali potpuni oporavak, ali ubrzani protokol transkranijalne magnetske stimulacije donio je značajno i iznimno brzo poboljšanje već do drugog dana tretmana. Do kraja tjedna simptomi depresija gotovo su u potpunosti nestali. Ovakvi rezultati podudaraju se s rezultatima pilot-studije, ali iskustvo njihove brze promjene bilo je posebno dojmljivo. Važno je naglasiti da su stalno pratili svoje stanje uz psihoterapijsku podršku, što je ključno za održavanje pozitivnih rezultata i utvrđivanje potrebe za daljnjim održavanjem transkranijalne magnetske stimulacije.

Uklanjanje simptoma depresija ne znači nužno i potpuni oporavak jer je nakon uspješnog liječenja potrebno ponovno učiti prepoznati granicu između normalnih snažnih emocionalnih reakcija i simptoma depresija, kao i suočavanje s posljedicama trauma iz ranog razvoja. Povratak svakodnevnim životnim aktivnostima zahtijeva vrijeme, podršku i kontinuirani rad na sebi kako bi rezultati ostali trajni.

Kako djeluje transkranijalna magnetska stimulacija?

Transkranijalna magnetska stimulacija koristi snažno magnetsko polje kako bi stimulirala površinske dijelove mozga pulsirajućim magnetskim valovima2, uzrokujući aktivaciju ili inhibiciju moždanih neurona ovisno o protokolu. Klinički učinak ovisi o odabranoj regiji mozga te njezinoj povezanosti s drugim dijelovima središnjeg živčanog sustava. Najčešće se tretira lijevi dorzolateralni prefrontalni korteks, osobito kod depresija, što posredno djeluje i na druge ključne regije kao što je prednji cingulatni korteks. Kod nekih protokola za opsesivno-kompulzivni poremećaj stimulira se drugačija regija prefrontalnog korteksa.

Klasični protokoli transkranijalne magnetske stimulacije uključuju dnevne tretmane, obično pet dana tjedno tijekom četiri do šest tjedana. Svaka seansa traje 30 do 40 minuta, a magnetski impulsi dolaze svakih 20 do 30 sekundi, najčešće u frekvenciji od 10 Hz tijekom četiri sekunde. Za razliku od elektrokonvulzivne terapije, transkranijalna magnetska stimulacija ne zahtijeva sedaciju, anesteziju niti vrijeme oporavka. Uspješnost klasičnih protokola iznosi oko 60% potpune remisije uz visok postotak parcijalnog poboljšanja. Takvi protokoli sve se češće pokrivaju zdravstvenim osiguranjem, dok ubrzani protokoli još nisu dovoljno prepoznati kod osiguravatelja. Tradicionalna terapija magnetima nije uvijek jednako učinkovita kod svih3.

Na učinkovitost transkranijalne magnetske stimulacije utječe nekoliko čimbenika: ukupni broj impulsa tijekom cijelog tretmana, učestalost tretmana, tip i obrazac magnetskih impulsa te način ciljanja tretirane regije. U posljednje vrijeme sve više se koristi theta burst stimulacija umjesto standardnih protokola, što bi moglo donijeti još bolje rezultate, iako je potrebno više istraživanja. Različiti podtipovi depresija također mogu zahtijevati individualizirane pristupe, pa se očekuje daljnje usavršavanje terapije kroz znanstvena istraživanja.

Unatoč dokazanoj učinkovitosti, transkranijalna magnetska stimulacija još uvijek nije privukla pozornost javnosti kao što su to učinile terapije bazirane na psihodelicima. Prirodno se uspoređuje s elektrokonvulzivnom terapijom, što nekim pacijentima stvara odbojnost. Elektrokonvulzivna terapija izravno “resetira” mozak induciranjem generaliziranog napada, izuzetno je učinkovita, ali zahtijeva opću anesteziju i nadzor. S druge strane, transkranijalna magnetska stimulacija je ciljana, neinvazivna, i može se provoditi bez potrebe za dugim oporavkom4.

SAINT TMS – neuronavigirana ubrzana stimulacija

Godine 2022. američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je SAINT (Stanford Accelerated Intelligent Neuromodulation Therapy™) protokol. Ovaj ubrzani pristup koristi naprednu medicinsku tehnologiju kako bi pomoću moždanog snimanja precizno odredio područje lijevog dorzolateralnog prefrontalnog korteksa s najslabijom vezom s prednjim cingulatnim korteksom, koji je ključan za rezistentne depresija. Međutim, neka novija istraživanja (Hopman i sur., 2021.) sugeriraju da različite mreže mozga mogu imati važnu ulogu, pa će biti potrebno daljnje prilagođavanje ciljanja.

SAINT koristi theta burst stimulaciju, a remisija depresija u ovom protokolu doseže gotovo 80%. Ipak, zahtijeva specijaliziranu opremu za neuronavigaciju i složeniju organizaciju liječenja, što ga čini manje dostupnim u svakodnevnoj praksi. Rasprava među stručnjacima još uvijek traje oko toga treba li svakom pacijentu neuronavigacija ili se s klasičnim pristupom može postići jednaka učinkovitost, barem kod većine depresija. Dodatna istraživanja bit će ključna za izradu personaliziranih protokola5.

Budućnost liječenja depresija

Depresija je globalni zdravstveni problem koji pogađa milijune ljudi svih dobnih skupina i ima ozbiljne posljedice na svakodnevni život. Unatoč tome što postoje brojni antidepresivi, oko trećine pacijenata ne postiže zadovoljavajući odgovor. Psihoterapija je vrlo važna, ali bez uklanjanja osnovnih simptoma depresija često nema puni efekt. Upravo zato se javlja potreba za inovacijama kao što su transkranijalna magnetska stimulacija i ubrzani protokoli.

Pokazalo se da psihoterapija u kombinaciji s biološkim tretmanima daje najbolje rezultate6. Kod onih s dulje trajućim depresija, praćenje kroz cijeli proces liječenja, pa i nakon završetka stimulacije, od ključne je važnosti kako bi se spriječio povratak simptoma. Nažalost, pristup transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji još uvijek je ograničen cijenom i dostupnošću, pogotovo kad je riječ o ubrzanim protokolima. Širenje zdravstvenih politika koje omogućuju refundaciju ubrzanih protokola značilo bi veću dostupnost za pacijente.

Daljnji razvoj ubrzanih protokola i pojednostavljenje tehnologije omogućili bi širem krugu ljudi pristup transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji. To ne bi samo unaprijedilo liječenje depresija, nego bi i smanjilo teret na zdravstveni sustav, omogućujući ljudima brži povratak svakodnevnim obvezama i kvalitetnijem životu. Istraživanja o tome tko najbolje reagira na koju vrstu protokola te može li se ubrzani pristup koristiti i bez neuronavigacije, najvažnija su pitanja na koja znanost tek treba dati odgovor.

Za više informacija o transkranijalnoj magnetskoj stimulaciji i novostima iz područja liječenja depresija, preporučujemo da posjetite službene stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, KBC-a Zagreb, MSD Croatia, Pliva zdravlje i Hrvatskog psihijatrijskog društva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×