Klimatske promjene predstavljaju jedno od najvažnijih i najaktualnijih pitanja s kojima se suočava današnje društvo, a osobito mladi. Bez obzira na političku pripadnost, klimatske promjene utječu na emocije, mentalno zdravlje i svakodnevni život mladih diljem svijeta. U sezoni predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, briga oko klimatskih promjena sve više dolazi u prvi plan, dok ekstremni vremenski događaji, poput razornih uragana, poplava i suša, potiču snažnu zabrinutost među mladima. Mnogi od njih osjećaju da klimatske promjene nisu samo pitanje okoliša, već i društvene pravde, budućnosti ekonomije i javnog zdravlja.
Izraz klimatske promjene postao je nezaobilazan u svakodnevnim razgovorima, osobito među mlađom populacijom koja je izravno pogođena posljedicama sve učestalijih ekstrema. Mnogi mladi vide klimatske promjene kao izazov koji nadilazi političke podjele, povezujući ih s pitanjima solidarnosti, znanstvene pismenosti i osobne odgovornosti. Zbog toga nije iznenađujuće da je klimatske promjene jedna od najčešće pretraživanih tema na internetu i da se o njoj sve češće raspravlja u školama, na sveučilištima, ali i u obiteljima.
Kako klimatske promjene utječu na mlade
Nedavno istraživanje objavljeno u listopadu 2024. u časopisu Lancet Planetary Health pokazuje da čak 85 posto mladih iz Sjedinjenih Američkih Država navodi kako su barem umjereno zabrinuti zbog klimatskih promjena, dok 58 posto kaže da su vrlo ili iznimno zabrinuti. Osim toga, 43 posto mladih izjavilo je da klimatske promjene utječu na njihovo mentalno zdravlje, a 38 posto smatra da im ova zabrinutost ometa svakodnevno funkcioniranje. Zanimljivo je da klimatske promjene uzrokuju sličnu razinu zabrinutosti među mladima iz različitih političkih opcija, što pokazuje univerzalnost ovog problema.
Mladi često doživljavaju klimatske promjene kroz osjećaj nesigurnosti, tjeskobe i bespomoćnosti. Velik broj mladih smatra da nisu dovoljno uključeni u političke procese koji bi mogli rezultirati stvarnim promjenama u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, suočeni su s porukama o ozbiljnosti klimatskih promjena, ali rijetko dobivaju konkretne smjernice o tome kako mogu aktivno sudjelovati u rješavanju ovog globalnog izazova. Ovakva situacija često dovodi do osjećaja izolacije i straha od budućnosti, što dodatno naglašava potrebu za sustavnom podrškom mladima u suočavanju s klimatskim promjenama.
Klimatske promjene u dječjoj književnosti i obrazovanju
Veliku ulogu u oblikovanju stavova mladih prema klimatskim promjenama ima dječja književnost. Klasici poput knjige The Lorax dr. Seussa prenose snažnu poruku o važnosti zaštite prirode, no nerijetko prenose i teret odgovornosti na najmlađe, što može biti izvor dodatnog pritiska. Stoga je sve više autora i izdavača koji pokušavaju razviti literaturu koja mladima pristupa klimatske promjene s više razumijevanja, naglašavajući mogućnosti zajedničkog djelovanja, podrške i razvoja otpornosti. Američka psihološka asocijacija, putem svoje izdavačke kuće Magination Press, objavila je slikovnicu koja kroz primjere iz svakodnevnog života pomaže djeci da razumiju klimatske promjene na način koji potiče nadu i angažman.
Osim literature, klimatske promjene sve češće postaju tema školskih kurikuluma, projekata i radionica. U Hrvatskoj, sve više škola provodi ekološke projekte i radionice, surađujući s udrugama poput Zelene akcije, koje pružaju edukativne materijale i podršku nastavnicima. Tako mladi dobivaju priliku razviti vještine kritičkog mišljenja i aktivnog sudjelovanja, što doprinosi smanjenju osjećaja bespomoćnosti i jačanju otpornosti na negativne posljedice klimatskih promjena.
Uloga obitelji i zajednice u podršci mladima
Klimatske promjene nisu izazov s kojim se mladi mogu boriti sami. Obitelj, prijatelji i lokalna zajednica imaju ključnu ulogu u pružanju emocionalne podrške i poticanju konstruktivnog djelovanja. Roditelji i odrasli članovi zajednice mogu razgovarati s mladima o klimatskim promjenama na način koji uvažava njihove osjećaje, ali i potiče aktivno sudjelovanje u lokalnim inicijativama. Na taj način, klimatske promjene postaju tema oko koje se okuplja zajednica, što dodatno jača međusobno povjerenje i osjećaj pripadnosti.
Udruge poput Mreže mladih Hrvatske organiziraju razne radionice, predavanja i volonterske akcije koje pomažu mladima da razviju vlastite projekte i doprinesu zajednici u borbi protiv klimatskih promjena. Također, sve je veća prisutnost mladih u javnom prostoru kroz prosvjede, klimatske štrajkove i sudjelovanje u političkim debatama. Na globalnoj razini, pokreti poput Fridays for Future okupljaju milijune mladih koji zahtijevaju odlučnije mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Povezanost klimatskih promjena i mentalnog zdravlja
Klimatske promjene i njihovi učinci često izazivaju osjećaj tjeskobe, depresije i bespomoćnosti kod mladih. Sve je više dokaza o tzv. “eko-anksioznosti”, koja se javlja zbog osjećaja nemoći i zabrinutosti za budućnost planeta. Mladi iz skupina koje su izravno pogođene posljedicama klimatskih promjena, poput poplava, požara ili suša, izloženi su još većem riziku za razvoj mentalnih poteškoća. Istraživanja pokazuju da je važno prepoznati i adresirati ove probleme na vrijeme, kroz savjetovanje, podršku i uključivanje mladih u zajedničke aktivnosti koje doprinose rješavanju klimatskih promjena.
Zdravstveni radnici i stručnjaci za mentalno zdravlje sve više prepoznaju važnost edukacije o klimatskim promjenama u svojim programima. Primjerice, Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pruža edukativne materijale i savjetovanje roditeljima i nastavnicima o tome kako razgovarati s mladima o klimatskim promjenama i pružiti im potrebnu podršku (Poliklinika za zaštitu djece i mladih). Cilj je smanjiti osjećaj izolacije, povećati osjećaj kontrole i pomoći mladima da razviju strategije suočavanja s izazovima klimatskih promjena.
Klimatske promjene i politička participacija mladih
Klimatske promjene su tema koja potiče mlade na sve veće političko angažiranje. Značajan broj mladih sudjeluje u javnim raspravama, prosvjedima i kampanjama koje zahtijevaju sustavne promjene i usvajanje politika usmjerenih na smanjenje emisija stakleničkih plinova i prelazak na obnovljive izvore energije. U Hrvatskoj, brojne organizacije mladih surađuju s lokalnim vlastima kako bi se kreirale zelene politike i poboljšala kvaliteta života u zajednici. Aktivno sudjelovanje mladih u političkom životu ključan je korak prema izgradnji održive budućnosti.
Mladi su često pokretači promjena jer imaju svježe ideje i energiju potrebnu za zagovaranje inovativnih rješenja. Iako se ponekad susreću s nerazumijevanjem ili nedostatkom podrške odraslih, njihova ustrajnost i želja za promjenom pridonose izgradnji otpornijeg društva. Kroz različite platforme, poput društvenih mreža, mladi koriste klimatske promjene kao alat za povezivanje i širenje poruka o važnosti zaštite okoliša i održivog razvoja.
Znanstvena zajednica i klimatske promjene
Znanstvenici diljem svijeta kontinuirano proučavaju utjecaj klimatskih promjena na okoliš, gospodarstvo i društvo. Zahvaljujući napretku tehnologije i međunarodnoj suradnji, danas imamo mnogo točnije modele prognoziranja klimatskih promjena, što omogućuje bolje planiranje i pravovremene reakcije. Hrvatski znanstvenici redovito sudjeluju u međunarodnim projektima, a institucije poput Instituta Ruđer Bošković provode istraživanja o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na Jadransko more, poljoprivredu i ljudsko zdravlje. Njihovi rezultati pomažu donositeljima odluka u kreiranju učinkovitih politika zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama.
Znanstvena zajednica također surađuje s organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom na razvoju inovativnih tehnologija koje mogu smanjiti negativan utjecaj klimatskih promjena. Sve veći broj mladih odlučuje se na obrazovanje i karijeru u STEM područjima kako bi aktivno sudjelovali u borbi protiv klimatskih promjena, što dodatno jača kapacitete društva za suočavanje s ovim izazovom.
Perspektive za budućnost
Klimatske promjene nastavit će oblikovati svakodnevni život i odluke mladih, bez obzira na političko opredjeljenje. Sve veći broj mladih prepoznaje važnost informiranosti, suradnje i proaktivnog djelovanja. Edukacija, podrška zajednice i političko sudjelovanje temelj su otpornosti i prilagodbe na izazove koje donose klimatske promjene. Svijet se nalazi na prekretnici, a upravo mladi, svojim znanjem, energijom i upornošću, imaju ključnu ulogu u kreiranju održive budućnosti za sve.
Klimatske promjene su tema koja zahtijeva zajednički napor cijelog društva. Povezivanje mladih, obrazovnih institucija, obitelji, znanstvene zajednice i politike jedini je način da se osigura sigurna i održiva budućnost. Kroz kontinuirano obrazovanje, podršku i angažman, moguće je prevladati izazove koje donose klimatske promjene i osnažiti mlade da postanu lideri promjena u svojoj zajednici i šire.
