Osjećaj da vas netko koga ste smatrali prijateljem pokušava potkopati može ozbiljno utjecati na vaše emocionalno stanje i ravnotežu. Možda ste se povjerili prijatelju da imate financijskih problema i jedva možete priuštiti osnovne životne troškove. Ostali ljudi u vašem društvenom krugu čine se stabilnima, pa biste radije da to ostane privatno.
Međutim, dok ste bili na zajedničkom ručku, vaš prijatelj je ponudio da plati za vaš obrok jer, kako je rekao, „barem trenutno ne možete sebi priuštiti ovo“. To vas je razljutilo, a ni danima kasnije ne možete se osloboditi tih osjećaja.
Dobre veze temelje se na povjerenju, a kada se nešto poput ovoga dogodi, teško je zamisliti kako ćete to ikada preboljeti. Međutim, prema novim istraživanjima, postoji način kako se nositi s takvim situacijama.
Socijalno potkopavanje i njegovi učinci na vas
Prema istraživanju koje je provela Sandra Costa sa suradnicima sa Instituto Universitário de Lisboa (ISCTE) (2024.), socijalno potkopavanje često se javlja kao oblik zlostavljanja na radnom mjestu. Iako su uvrede i fizičko nasilje očigledni oblici zlostavljanja, socijalno potkopavanje često ostaje neprepoznato, ali ima dugotrajan i uporan učinak. Kolega koji vas prijeti fizički vjerojatno će biti sankcioniran, no onaj koji koristi suptilnije oblike zlostavljanja može lako proći nezapaženo.
Oblici socijalnog potkopavanja uključuju širenje glasina, uskraćivanje informacija, isključivanje ili izoliranje kolega, preuzimanje zasluga za njihov rad ili čak sabotiranje njihovog rada. Negativni učinci na osobe koje doživljavaju socijalno potkopavanje uključuju osjećaj nesigurnosti i ranjivosti, smanjenje motivacije, povećanje fluktuacije na radnim mjestima i uključivanje u kontraproduktivno ponašanje na radnom mjestu (kao što je krađa uredskog materijala ili namjerno usporavanje dovršetka projekata). Također, socijalno potkopavanje može uzrokovati fizičke probleme.
Ipak, postoji način kako se nositi s ovakvim negativnim ponašanjem. Teorija u organizacijskoj psihologiji poznata kao Job Demands-Resources model (JD-R) predlaže da ljudi imaju resurse na koje se mogu osloniti kako bi ublažili negativne učinke problema na poslu poput socijalnog potkopavanja.
Prema autorima istraživanja, dva resursa na koja se ljudi mogu osloniti kada su meta potkopavanja su emocionalna stabilnost i socijalna podrška. Obje ove strategije, kako tvrde autori, pružaju pojedincima osjećaj kontrole nad radnim okruženjem, čineći ih sposobnima nositi se s zahtjevima posla.
Osveta ili oprost? Koja strategija najbolje djeluje?
Ukupni model koji su istraživači iz Portugala razvili sugerira da socijalno potkopavanje može dovesti do negativnih emocionalnih reakcija koje zatim mogu rezultirati fizičkim simptomima. Osveta i oprost služili su kao dva mehanizma suočavanja koji mogu neutralizirati negativne emocije i smanjiti vjerojatnost da će radnici razviti fizičke simptome. Istraživanje je provedeno na uzorku od 229 zaposlenika (prosječna dob 36 godina), koji su ispunjavali ankete tri puta tijekom mjeseca.
Mjerenje socijalnog potkopavanja uključivalo je stavke poput „Moji kolege su mi dali tihu tretman.“ Stavke vezane uz oprost uključivale su „Oslobodit ću se negativnih osjećaja prema njima“, dok su stavke vezane uz osvetu bile formulirane u obliku misli ili razmišljanja, poput „Želio bih da im se dogodi nešto loše“. Stavke koje su ocjenjivale negativne emocije uključivale su osjećaje poput straha, nervoze, iritacije, neprijateljstva, uznemirenosti i stresa. Na kraju, somatske pritužbe uključivale su probleme poput glavobolja, bolova u leđima, umora i manjka energije. Istraživanje je koristilo odgođeni dizajn, što znači da je socijalno potkopavanje u prvom mjesecu korišteno kao prediktor negativnih ishoda u drugom mjesecu.
Sada, kada su ove skale definirane, možete se prisjetiti kako ste se osjećali kada vas je netko potkopao, poput tog prijatelja na ručku. Još važnije, pokušajte se prisjetiti trenutka kada ste bili (ili jeste?) meta takvog ponašanja na radnom mjestu i zamislite kako ste reagirali.
Zašto je oprost učinkovitiji od osvete?
Prema rezultatima istraživanja, kako su autori predvidjeli, radnici koji su prijavili višu razinu socijalnog potkopavanja imali su i višu razinu negativnih emocija, što je na kraju dovelo do većeg broja somatskih pritužbi. Jedina strategija koja je neutralizirala učinke socijalnog potkopavanja bio je oprost.
Zašto je oprost bio tako učinkovit? Costa i suradnici sugeriraju da ova strategija djeluje jer omogućava ljudima da prevladaju „debilitirajuće misli i emocije koje proizlaze iz međuljudskih povreda“. Osveta ne neutralizira te negativne emocije, nego ih samo pojačava ili eskalira. Također, moguće je da oprost ima veću težinu od osvete kada ljudi žele održati pozitivne odnose s osobama koje vole.
Kako se prebaciti s osvete na oprost
Vraćajući se na trenutke kada ste bili zlostavljani, možda vam misli o osveti preplavljuju um. Pitate se kako bi bilo moguće oprostiti osobi koja vas je toliko nemilosrdno i javno povrijedila. Tada se zapitajte donose li vam te misli stvarno ikakvo olakšanje.
Pokušajte umjesto toga razmisliti o trenutku kada ste nekome oprostili, možda u situaciji sličnoj onoj nesretnoj epizodi s ručkom. Umjesto da vam otrovne misli preplave um, pronašli ste način da doživite ono što autori nazivaju „transformacijskim procesom, koji može „poboljšati konstruktivnu komunikaciju, smanjiti agresiju i potaknuti osjećaj bliskosti“.
Oprost ima dodatnu prednost u odnosu na osvetu. Kada se bavite osvetničkim mislima, ostajete zaglavljeni u rutini gdje stalno preispitujete štetne scenarije. Mnogo je teže napustiti to i krenuti prema bilo kakvoj pomirbi. Prema istraživanju ISCTE-a, bolje je pronaći način za popraviti štetu koju je napravilo takvo ponašanje.
