U knjizi Zašto zebre ne dobiju čir, Robert Sapolsky opisuje zanimljivu pojavu kod životinja – njihov stres je privremen. Životinje osjećaju stres samo kad su suočene s opasnošću i taj stres nestaje čim opasnost prođe. Zato zebre, ako pobjegnu predatoru, ne pate od probavnih problema, dijabetesa ili karcinoma na način kako to doživljavaju ljudi. Stres je prirodan odgovor na izazovne situacije. Može biti pozitivan, ali i negativan – kratkotrajni stres često ima korisnu ulogu za organizam, dok dugotrajni stres nosi ozbiljne posljedice po zdravlje.
Stres – bolest modernog doba
Iako akutni i fiziološki stres ponekad imaju pozitivne učinke, kronični stres ima brojne štetne posljedice po tijelo i um. Suvremeni način života obiluje izvorima stresa poput financijske nesigurnosti, problema na poslu i društvenih pritisaka. Upravo zato prepoznavanje simptoma i pravovremeno upravljanje stresom postaje ključno za očuvanje zdravlja. Kronični stres uzrokuje lučenje kortizola iz kore nadbubrežne žlijezde. Dugotrajno povišene razine kortizola povezane su s ozbiljnim zdravstvenim problemima – debljanjem, dijabetesom, povišenim tlakom i srčanožilnim bolestima, gubitkom gustoće kostiju i mišićne mase, poremećajima raspoloženja i sna, probavnim smetnjama te disfunkcijom imunosnog sustava.
Jedan od sustava koji najviše pati pod utjecajem kroničnog stresa jest imunosni sustav. Stres ga slabi, čineći tijelo ranjivijim na infekcije i bolesti. Dugotrajni stres potiče nisku razinu upale, što može dovesti do mnogih bolesti povezanih sa stresom. Osim toga, potiskuje i prirodnu sposobnost tijela da se brani od tumora i malignih bolesti. Zato je otpornost na stres važan čimbenik očuvanja zdravlja i prevencije bolesti suvremenog doba.
Otpornost na stres kao ključ uspjeha
Otpornost je sposobnost prilagodbe izazovnim situacijama i odabira adekvatnog odgovora kako bi se prevladale teškoće. Otpornost uključuje čitav niz psiholoških osobina i strategija suočavanja koje omogućuju ljudima da se uspješno nose sa stresom te da se “opruže” nakon izazova. Otpornost nije samo pasivno trpljenje stresa, već i aktivno sudjelovanje u rješavanju problema s ciljem osobnog razvoja i poboljšanja dobrobiti.
U današnjem promjenjivom i nesigurnom svijetu otpornost je nezaobilazna vještina. Otpornost pomaže ljudima da se prilagode novim situacijama, bilo da je riječ o osobnim gubicima, promjenama na radnom mjestu ili društvenim izazovima. Osobe s visokom razinom otpornosti prihvaćaju promjene s pozitivnim stavom, doživljavajući izazove kao priliku za rast i učenje, a ne kao nepremostive prepreke. Tako otpornost postaje temelj ne samo emocionalne stabilnosti, već i cjelokupnog zdravlja.
Otpornost izravno utječe na mentalno zdravlje. Ljudi koji razvijaju otpornost češće navode niže razine anksioznosti i depresije. Lakše podnose životne poteškoće, što umanjuje negativne posljedice stresa na psihu. Dugotrajan stres može uzrokovati srčane bolesti i slabljenje imuniteta, no otpornost pomaže u upravljanju stresnim reakcijama, čime se smanjuje rizik od takvih zdravstvenih problema. Učinkovito upravljanje stresom pozitivno djeluje i na fizičko zdravlje – kod osoba s visokom otpornošću uočene su niže vrijednosti otkucaja srca i krvnog tlaka, što potvrđuje njihovu sposobnost prilagodbe i oporavka nakon stresa. Više informacija o utjecaju otpornosti na zdravlje dostupno je na portalu Pliva zdravlje.
Što utječe na razvoj otpornosti?
Dio otpornosti proizlazi iz naslijeđenih osobina i genetskih faktora, no većina strategija može se razvijati i učiti kroz životno iskustvo i ciljane vježbe. Postoje određene karakteristike koje čine ljude otpornijima – emocionalna stabilnost, optimizam, sposobnost fleksibilnog razmišljanja i prilagodbe, dobre socijalne vještine te spremnost na traženje podrške. Osim osobnih karakteristika, važnu ulogu ima i podržavajuća okolina. Kvalitetni odnosi s obitelji, prijateljima i kolegama pružaju osjećaj sigurnosti i mogućnost podjele tereta u teškim trenucima.
Otpornost se može izgraditi uz pomoć različitih metoda. Tehnike opuštanja, mindfulness, meditacija, usmjeravanje pažnje na pozitivne aspekte svakodnevice te učenje vještina upravljanja emocijama mogu značajno ojačati otpornost. Trening otpornosti i psihoterapija omogućuju razvoj strategija suočavanja, što pojedincu omogućuje učinkovitiji odgovor na stres. Više savjeta o tehnikama za jačanje otpornosti može se pronaći na stranici Mindfulness Hrvatska.
Utjecaj mikrobiota na otpornost
U posljednjih deset godina znanstvenici sve više proučavaju ulogu mikrobiota u zdravlju čovjeka, osobito njezin utjecaj na otpornost. Mikrobiota obuhvaća bilijune mikroorganizama koji žive u crijevima i tvore jedinstveni ekosustav. Zdrava mikrobiota igra ključnu ulogu u probavi, sintezi vitamina, regulaciji imunološkog sustava i zaštiti od patogena. No, sve je više dokaza da mikrobiota također utječe na mozak i mentalno zdravlje.
Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Nature Mental Health 2024. godine pokazalo je jasnu povezanost između otpornosti i psihološke dobrobiti putem osovine mozak-crijeva. U istraživanju je sudjelovalo 116 ispitanika koji su ispunjavali upitnike o otpornosti. Na temelju odgovora sudionici su podijeljeni u skupine visoke i niske otpornosti. Uzeti su uzorci stolice radi analize mikrobiote te su provedene magnetske rezonance mozga.
Rezultati su pokazali da otporniji ljudi imaju izraženiju aktivnost moždanih regija povezanih s kontrolom emocija i misaonih procesa. Ta pojačana aktivnost bila je povezana s boljim upravljanjem stresom i emocionalnom ravnotežom. Ispitanici s visokom otpornošću imali su mikrobiotu koja proizvodi više metabolita s protuupalnim djelovanjem te jaču crijevnu barijeru. Suprotno tome, kod ljudi s nižom otpornošću otkriveni su znakovi povećane propusnosti crijeva, poznate kao sindrom “propusnog crijeva”.
Osobe s visokom razinom otpornosti iskazivale su niže vrijednosti anksioznosti i depresije te su imale bolje sposobnosti regulacije emocija. Ova skupina također je rjeđe pokazivala osuđujuće ili destruktivne obrasce ponašanja. Sve to ukazuje na to da otpornost nije samo psihološka karakteristika, već i rezultat specifične aktivnosti mozga i svojstava mikrobiota. Ova otkrića dodatno naglašavaju važnost ravnoteže mikrobiota i ukazuju na potrebu za pravilnom prehranom, kao i mogućim koristima dodataka poput probiotika i prebiotika. Više informacija o ulozi mikrobiota u zdravlju može se pronaći na portalu Poliklinika Analiza.
Interesantno je da utjecaj mikrobiota na otpornost počinje još u najranijoj dobi. Djeca koja su izložena većoj raznolikosti mikroorganizama, primjerice kroz boravak u prirodi ili prehranu bogatu vlaknima, imaju uravnoteženiju mikrobiotu. To im kasnije u životu omogućuje bolju otpornost na stres i manje problema s mentalnim zdravljem. Odrasli također mogu poboljšati svoju otpornost uvođenjem navika koje potiču zdravlje mikrobiota – pravilnom prehranom bogatom voćem, povrćem i fermentiranim namirnicama, izbjegavanjem nepotrebne upotrebe antibiotika te redovitim kretanjem i boravkom u prirodi. Savjete o prehrani koja podržava mikrobiotu možete pronaći na Zdrava Krava.
Postoji i tzv. psihobiotika – probiotika s potencijalnim pozitivnim učinkom na raspoloženje, stres i mentalno zdravlje. Znanstvena istraživanja potvrđuju da određeni sojevi bakterija, primjerice Lactobacillus i Bifidobacterium, mogu smanjiti simptome anksioznosti i depresije, povećati otpornost i opću dobrobit. Djelovanje mikrobiota na mozak i otpornost događa se kroz komunikaciju putem živčanog sustava, hormona i imunosnog odgovora. Ravnoteža mikrobiota stoga postaje preduvjet ne samo za zdravu probavu, već i za otpornost na svakodnevne izazove. Detaljnije informacije o ovoj temi dostupne su na portalu Nutrivita.
Stručnjaci preporučuju holistički pristup otpornosti, koji uključuje brigu o mentalnom zdravlju, fizičkoj aktivnosti i redovitoj konzumaciji namirnica bogatih vlaknima i fermentiranih proizvoda. Povećanjem raznolikosti mikrobiota jača se ne samo imunološka funkcija, već i sposobnost organizma da se nosi sa stresom. Otpornost tako postaje rezultat skladnog djelovanja psihe, mozga i mikrobiota, što se potvrđuje i novim znanstvenim istraživanjima. O svemu više pročitajte na Terapija otpornosti.
