Kako narcisi, makijavelijanci i psihopati prekidaju veze

Većina odnosa prolazi kroz faze bliskosti i udaljavanja, a neki ne potraju – ponekad se čini da se prekid veze događa gotovo iznenada, a ponekad je riječ o sporom klizanju prema kraju. Što zapravo uzrokuje prekid veze, a još važnije, možemo li predvidjeti na koji će se način dogoditi prekid veze? Ovo pitanje postaje još zanimljivije kada partner pokazuje crte ličnosti poput narcizma, makijavelizma ili psihopatije, jer takve crte često oblikuju sam čin kojim se pokreće i izvede prekid veze.

Prijateljstva najčešće završavaju zbog niza čimbenika: nedostatka podrške i povjerenja, iznošenja povjerljivih informacija, promjena životnih okolnosti (selidba, brak, posao) i razilaženja vrijednosti. U takvim odnosima prekid veze nije nužno formalan – prijatelji se mogu postupno rjeđe čuti i viđati, čime odnos blijedi bez službene objave da je došao kraj. U romantičnim odnosima, međutim, prekid veze obično traži jasnu poruku i preuzimanje odgovornosti za odluku.

Kod romantičnih parova razlozi često uključuju neispunjene potrebe za intimnošću i strašću, različite interese, opetovane sukobe, poteškoće u komunikaciji, želju za većom slobodom i autonomijom te osjećaj da odnos više ne donosi dobrobit. No osim pitanja zašto dolazi do raskida, korisno je pitati možemo li predvidjeti kako će se odvijati sam prekid veze. Odgovor, prema novijim istraživanjima, glasi: u određenoj mjeri – da.

U članku objavljenom u časopisu Personality and Individual Differences autori s University of Liverpool (Brewer i suradnici) istražili su na koji način tzv. Dark Triad – skup crta koji obuhvaća narcizam, psihopatiju i makijavelizam – predviđa obrasce ponašanja tijekom raskida. Pritom su se usredotočili na konkretne strategije kojima se ljudi služe kada započinju prekid veze i kada ga pokušavaju dovršiti uz što manje otvorenog sukoba.

Pojam Dark Triad odnosi se na sljedeće tri ličnosti:

• Narcisi: osobe naglašene samovažnosti, grandioznosti i osjećaja posebnog prava.
• Psihopati: pojedinci koji djeluju šarmantno i neustrašivo, ali su impulzivni i bezosjećajni.
• Makijavelijanci: ljudi koji su hladni, proračunati, planski i često cinični.

Neki istraživači dodaju i sadizam kao četvrtu komponentu te tada govore o Dark Tetrad. No u kontekstu svakodnevnih odnosa već i tri navedene crte snažno utječu na to kako netko započinje i vodi prekid veze.

Kako bi ispitali ulogu tih crta u procesu prestanka odnosa, autori su proveli dva poveziva istraživanja – jedno o romantičnim vezama i jedno o prijateljstvima. U oba slučaja zanimalo ih je koje se strategije biraju kada se donese odluka da prekid veze postane stvaran čin, a ne tek prolazna misao.

Prekid romantičnih veza

U prvom istraživanju sudjelovalo je 722 sudionika (580 žena), prosječne dobi od 25 godina (raspon 18 do 75). U trenutku sudjelovanja 283 osobe bile su slobodne, a 391 u ozbiljnoj vezi prosječnog trajanja od 54 mjeseca. Takvi podatci omogućuju uvid u raznolike kontekste u kojima se donosi odluka o tome hoće li doći do prekid veze.

Mjerili su se rezultati na ljestvici Short Dark Triad-3 te odgovori na upitnik o strategijama raskida, Break-up Strategies Questionnaire. Time je bilo moguće povezati izraženost pojedinih crta s izborom načina na koji će osoba pokrenuti i provesti prekid veze.

Procjenjivane su sljedeće strategije raskida (uz kratke primjere):

• Izbjegavanje/povlačenje (avoidance/withdrawal): “Izbjegavao/la sam kontakt s partnerom koliko god je moguće.”
• Pozitivan ton/vlastita krivnja (positive tone/self-blame): “Nisam krivio/la partnera; naglašavao/la sam svoje propuste.”
• Otvorena konfrontacija (open confrontation): “Izravno sam rekao/la da želim kraj.”
• Povećavanje troškova (cost escalation): “Namjerno sam započinjao/la svađe kao izgovor za rastanak.”
• Deeskalacija (de-escalation): “Otezalo se s teškim razgovorom u nadi da će se stvari same popraviti.”
• Manipulacija (manipulation): “Poticao/la sam partnera da uđe u nove odnose kako bi prekid veze bio lakši.”
• Udaljena/posredovana komunikacija (distant/mediated communication): “Raskinuo/la sam neizravno – primjerice porukom.”

Rezultati su pokazali da su makijavelijanci skloniji od ostalih koristiti izbjegavanje/povlačenje, povećavanje troškova i manipulaciju, kao i deeskalaciju, te se rjeđe upuštati u otvorenu konfrontaciju. Ovakav pristup prekid veze čini neizravnim i rastegnutim, pri čemu odgovornost suptilno prelazi na drugu stranu.

Izravna posljedica takvih taktika jest da otvoreni sukob vjerojatno izostaje, a partner – suočen s tišinom, odgađanjem i hladnoćom – često je taj koji na kraju formalno izgovori da želi prekid veze. To počinitelju daje dodatni prostor za daljnju manipulaciju: može izazvati osjećaj krivnje kod partnera, sugerirati da je on “uništio” odnos i time pojačati vlastitu kontrolu čak i dok se prekid veze odvija.

Narcisi, za razliku od makijavelijanaca, češće biraju otvorenu konfrontaciju. Ako osoba ima snažan doživljaj vlastite posebnosti i pravo na ispunjenje želja, nema velikih zapreka da jasno kaže da odnos više ne zadovoljava njezine potrebe – stoga prekid veze prepoznaje kao najbrži način da se vrati osobnoj udobnosti i samopotvrdi slika o sebi.

Drugi ljudi pritom mogu strahovati da bi izravan razgovor nepotrebno povrijedio partnera ili eskalirao sukob; narcisi, međutim, češće su usredotočeni na vlastite ciljeve, pa se prekid veze odvija bez većeg osvrtanja na tuđe osjećaje.

Psihopati, prema nalazima, manje su skloni preuzimanju osobne krivnje, a skloniji su povećavanju troškova, manipulaciji i udaljenoj komunikaciji. Zbog manjka empatije često ne uočavaju – ili ih nije briga – da takvi postupci izazivaju nepotrebnu bol i zbunjenost, a da bi omogućavanje prilike za razgovor i simboličku “točku na i” olakšalo partneru da prekid veze proradi i zatvori u kognitivno-emocionalnom smislu.

Drugim riječima, kada osoba s ovakvim crtama želi dovršiti prekid veze, češće poseže za strategijama koje minimiziraju vlastiti napor, a maksimaliziraju pritisak na partnera. U pozadini je često kombinacija impulzivnosti i instrumentalnosti: cilj je dobiti slobodu kretanja uz što manju cijenu.

Prekid prijateljstava

Drugo istraživanje obuhvatilo je 177 sudionika (135 žena), prosječne dobi od 22 godine (raspon 18 do 64), a prosječno trajanje prijateljstava bilo je devet mjeseci. Primijenjene su iste mjere Short Dark Triad-3 i upitnik o strategijama raskida, s ciljem da se uoče obrasci po kojima se zbiva prekid veze u prijateljskom kontekstu.

Pokazalo se da su osobe s izraženijim psihopatskim crtama češće birale udaljenu, posredovanu komunikaciju pri okončanju prijateljstva – što upućuje na manjak poštovanja i suosjećanja prema bivšem prijatelju. Narcizam i makijavelizam nisu se dosljedno povezivali s odabirom konkretnih taktika u ovom kontekstu, što upućuje na razliku između načina na koji se vodi prekid veze u romantičnom i u prijateljskom odnosu.

Općenito, crte iz Dark Triad slabije predviđaju strategije prekida prijateljstava nego romantičnih veza. Razlog je vjerojatno taj što prekid veze u prijateljstvu ne traži nužno formalnu gestu: ljudi se mogu prirodno razići, smanjiti kontakte i prepustiti odnos vremenu, bez nužde da se ikome izgovori eksplicitna rečenica o kraju.

Za razliku od toga, romantična relacija podrazumijeva obveze, očekivanja i rutine koje traže jasnu odluku. Zato se prekid veze u partnerskom odnosu češće izvodi kroz prepoznatljive strategije: izbjegavanje, manipulaciju, konfrontaciju ili posredovanu komunikaciju.

Obrasci strategija kod prekida

Na temelju spomenutih nalaza moguće je razlučiti tipične obrasce. Kada osoba s izraženim makijavelizmom želi pokrenuti prekid veze, češće će izbjegavati susrete, povećavati emocionalne i logističke “troškove” odnosa, poticati treće osobe da uđu u sliku ili rastezati proces deeskalacijom. Psihopatske crte češće idu uz instrumentalnu manipulaciju, namjerno provociranje konflikta i poruke “na daljinu”, dok narcistične crte idu uz izravni, ponekad hladan razgovor kojim se prekid veze kratko i jasno izgovori.

Te razlike nisu samo teorijske – one određuju kontekst u kojemu druga strana pokušava razumjeti što se zbiva. Ako je prekid veze izveden izbjegavanjem i tišinom, druga strana može tjednima ostati bez jasne informacije i upasti u krug samookrivljavanja, pokušaja “popravka” i nadanja. Ako je prekid veze odrađen udaljenom porukom, može ostati osjećaj omalovažavanja i nepoštovanja. Ako je prekid veze izgovoren frontalno i bez puno objašnjenja, može ostati dojam hladnoće i vlastite nevidljivosti u tuđim prioritetima.

Razumijevanje ovih obrazaca pomaže i pri prepoznavanju dinamika koje su vodile do raskida. Makijavelijanska proračunatost i sklonost instrumentaliziranju drugih često znače da će prekid veze biti dio šireg plana: osoba je već otvorila alternativne opcije, testirala granice i pripremila tlo da ispadne “manje kriva”. Psihopatska impulzivnost i bešćutnost često vode brzom rezu, uz minimalno objašnjenja; narcistična potreba za samopotvrdom čini da prekid veze bude izrečen kao nužan korak u “brizi za sebe”, uz malo prostora za dijalog.

Vrijedi naglasiti da ovi obrasci ne znače nužno da je svaka osoba s elementima tih crta osuđena na isti scenarij. Crte postoje na spektru i kontekst igra veliku ulogu. Ipak, kada je riječ o tome kako se izvodi prekid veze, oni pružaju koristan okvir za razumijevanje ponašanja koje bi inače izgledalo proturječno ili zbunjujuće.

Za osobu na primateljskoj strani poruke ključno je rano prepoznati znakove: izbjegavanje razgovora o problemima, iznenadna hladnoća, “povećavanje troškova” kroz stalno prigovaranje i svađanje, bacanje krivnje i igra “toplo-hladno”. Svi su to indikatori da se sprema prekid veze, čak i ako nitko još nije izgovorio riječ “kraj”.

Komunikacijski gledano, kakav ton olakšava civiliziraniji prekid veze? Najčešće onaj koji kombinira jasnoću i granice. Kod makijavelijanskih obrazaca osobito je važno ne ulaziti u ping-pong opravdavanja i kontramanipulacije; kod psihopatskih obrazaca važno je ograničiti kontakt i ne davati “hranu” za daljnje igre; kod narcističkih obrazaca važna je čvrsta, ali mirna poruka koja ne ostavlja otvorena vrata kroz koja se može ulaziti i izlaziti kad god to odgovara drugoj strani.

Na razini prakticiranja brige o sebi, prekid veze rijetko je samo jedan razgovor – više je to niz odluka. Nakon početne objave, potrebno je provesti granice u djelo: tihi period bez kontakta, jasna logistika oko stvari i prostora, te oslanjanje na podršku prijatelja ili stručnjaka ako je dinamika bila osobito manipulativna. Takvo postupanje pomaže da prekid veze ne ostane otvorena rana koja se stalno iznova nadražuje.

Kada se u pozadini nalazi snažna mješavina samovažnosti, bezosjećajnosti i instrumentalnosti, istina je jednostavna: malo je vjerojatno da će počinitelj najednom početi voditi računa o vašim potrebama. Stoga, ako se već mora dogoditi prekid veze, cilj je učiniti ga što sigurnijim i jasnijim, uz minimum prostora za dodatne povrede.

Sljedeće smjernice mogu pomoći onome tko se našao usred procesa i naslućuje da je pred njim – ili već traje – prekid veze s osobom koja pokazuje crte narcizma, psihopatije ili makijavelizma:

• Makijavelijanci: tipično se koriste manipulacijom, povećavanjem troškova, izbjegavanjem/povlačenjem i deeskalacijom. Ako želite sačuvati dostojanstvo i jasnoću, zadržite komunikaciju kratkom i stvarnom, ne ulazite u nadmetanje narativa i ne pristajte na neodređene “pauze” koje rastežu prekid veze u nedogled.
• Psihopati: češći su obrasci manipulacije, povećavanje troškova i posredovana komunikacija. Ograničite kontakte na nužno, dokumentirajte važne razgovore i izbjegavajte emocionalne eskalacije koje potiču igru moći; time štitite vlastite granice dok se prekid veze dovršava.
• Narcisi: skloniji su otvorenoj konfrontaciji. Pripremite kratku, nedvosmislenu poruku o tome što jest i što nije prihvatljivo, bez opravdavanja; ne pokušavajte “dokazati” svoju vrijednost osobi koja traži potvrdu primarno iz sebe, jer to otežava prekid veze i produžuje patnju.

Naposljetku, vrijedi obratiti pozornost i na širi kontekst: prethodna povijest odnosa, postoje li elementi zastrašivanja ili kontrole, kakva je mreža podrške i koje su realne mogućnosti za miran razlaz. Ponekad je najzreliji potez dopustiti da prekid veze bude jednostavan i kratak – bez dugačkih rasprava čiji je jedini učinak dodatna iscrpljenost i mogućnost povratka u isti krug.

Ako prepoznajete sljedeće znakove, dobro je postupati oprezno jer sugeriraju da je prekid veze već u tijeku čak i ako je neizgovoren: selektivno javljanje i ghosting, “kaznene” šutnje nakon sitnih neslaganja, pravljenje ljubomore uključivanjem trećih osoba, pomicanje granica uz ruganje vašim reakcijama, i taktičko izbjegavanje dogovora oko budućnosti.

U takvim okolnostima korisno je imati kratku kontrolnu listu koja pomaže da prekid veze protekne s manje štete po vas. Ona se ne bavi time tko je “u pravu”, nego time kako najbrže povratiti osjećaj sigurnosti i autonomije dok se prekid veze odvija.

1. Ne prihvaćajte olako “razloge” bivšeg partnera – mogu biti izgovori ili racionalizacije kojima se prikriva pravi motiv za prekid veze.
2. Budite na oprezu prema manipulacijama (npr. gaslighting, izazivanje krivnje); to su tipični alati kojima se nastoji pomaknuti granice i usmjeriti prekid veze na način koji vam šteti.
3. Dajte prednost brizi o sebi i očuvanju psihološke sigurnosti tijekom ovog razdoblja; planirajte male, konkretne korake koji učvršćuju odluku da prekid veze ne skrene u novu ranu rundu nestabilnosti.
4. Pribavite sebi zatvaranje kruga koje možda niste dobili od druge strane – kratka osobna bilješka, ritual oproštaja ili razgovor s pouzdanom osobom često pomažu da prekid veze dobije jasan završetak u vašem doživljaju.

Slika: fizkes/Shutterstock