Nadine dolazi prvi put u moj ured odmah nakon zimskih praznika. Njezin dečko s kojim je bila u vezi dvije godine ostavio ju je porukom dan prije Božića, a sada se vraća u školu bez svoje glavne podrške. Suicidalne misli polako joj se uvlače u svakodnevicu, jer joj nedostaje osjećaj sigurnosti i pripadnosti koji je imala u vezi. Svi s kojima je dijelila dane i druženja povezani su s njim, dijele isti krug prijatelja i sada se osjeća nelagodno u društvu ako je i on prisutan. Situacija postaje još gora kada sazna da je on sada u vezi s jednom od njezinih bliskih prijateljica. Osjećaj izdaje dodatno ju pritišće, čini ju tužnom i povrijeđenom. Takav intenzivan osjećaj gubitka, izdaje i samoće može uzrokovati suicidalne misli kod mladih osoba, pogotovo onih koji su već ranije bili skloni depresiji.
Prije prekida, Nadine je već osjećala depresiju, povremeno nije vidjela smisao u svakodnevici. Prekid je bio okidač koji je produbio njezine suicidalne misli. Roditelji primjećuju njezino loše raspoloženje i potiču ju da potraži pomoć terapeuta i psihijatra. Njezin otac se liječi od depresije, a baka po majci preminula je od suicida, što ih dodatno zabrinjava jer su svjesni obiteljskog nasljeđa i rizika koje donosi obiteljska povijest. U tim situacijama suicidalne misli ne dolaze samo zbog prekida, nego su rezultat spleta različitih čimbenika – genetike, okoline, emocionalne ranjivosti i iznenadnog gubitka podrške.
Nadine ima brojne rizične čimbenike za razvoj suicidalnih misli: nasljeđe, osjećaj depresije, nedavni gubitak važne emocionalne veze. Njezini roditelji žele joj pomoći što prije, svjesni koliko je važna pravovremena reakcija. Suicidalne misli ne javljaju se iz jednog jedinog razloga, ali iskustvo pokazuje kako prekidi, pogotovo oni bolni i iznenadni, često predstavljaju snažan okidač. Mlade osobe mogu teško podnijeti gubitak bliskosti, osjećati duboku tugu i besmisao, a u nekim slučajevima razmišljati o samoubojstvu kao jedinom izlazu.
Prema rezultatima novijeg istraživanja među studentima, prekidi su povezani s čak 25-postotnim povećanjem pojavnosti suicidalnih misli kod mladih odraslih osoba. Isti rezultati potvrđeni su i u drugim studijama, što pokazuje koliko je važno osvijestiti ovu problematiku i na vrijeme pružiti podršku mladima koji prolaze kroz emotivno zahtjevne situacije. Dodatno otežavajuću okolnost stvara činjenica da se mozak mladih osoba još uvijek razvija, posebno dio zadužen za procjenu rizika i planiranje budućnosti. Zbog toga nakon prekida često ne mogu vidjeti dalje od sadašnje boli i ne vjeruju da ih u budućnosti čeka nešto bolje. Ako je osoba i prije prekida osjećala depresiju, emocionalna bol postaje još intenzivnija, a suicidalne misli učestalije.
Postavlja se pitanje zašto su neki prekidi posebno bolni i ostavljaju teže posljedice? Najčešće su to duže veze koje su mladi doživljavali kao izuzetno važne, odnosi za koje su vjerovali da će potrajati, prekidi koji dolaze naglo i neočekivano ili oni koji uključuju zajednički krug prijatelja. Ni širok krug poznanika ne pomaže uvijek, jer se osjećaj izdaje i odbacivanja može javiti čak i kada imamo puno ljudi oko sebe. Mladi ljudi ponekad osjećaju da ih nitko ne razumije, a bol koju proživljavaju čini im se nepremostivom. Suicidalne misli postaju način bijega iz tog emocionalnog kaosa.
Kada razgovaram s mladima koji proživljavaju prekide, uvijek nastojim pružiti razumijevanje i empatiju. Objašnjavam im kako su studentske godine vrijeme otkrivanja vlastitih želja i potreba, kao i izgradnje emocionalne otpornosti. Razne veze i prijateljstva pomažu im naučiti što traže u budućem partneru i koje osobine cijene kod ljudi. S vremenom, kada bol popusti, često shvate da je veza imala svoje probleme i da prekid, koliko god bio bolan, može biti i prilika za rast. Ipak, za to je potrebno vrijeme, podrška okoline i stručna pomoć ako se pojave suicidalne misli.
Većina mladih će proći kroz barem jedan težak prekid u životu, ali važno je prepoznati znakove kada je potrebno potražiti stručnu pomoć. Ako primijetite da se vaše dijete ili prijatelj povlači u sebe, izbjegava druženja, često plače, gubi interes za stvari koje su mu prije bile važne ili izražava suicidalne misli, nemojte čekati. Razgovarajte s njima, pitajte kako su i potaknite ih na iskrenost. Suicidalne misli ne moraju uvijek biti izražene direktno – nekada će osoba reći da ne vidi smisao života, da se osjeća kao teret ili da bi bilo svima bolje bez nje. U tim slučajevima važno je ne osuđivati, već slušati i usmjeriti na stručnjaka.
U situacijama kada osoba jasno izražava suicidalne misli ili razmišlja o samoubojstvu, potrebno je odmah potražiti pomoć. U Hrvatskoj postoji nekoliko organizacija i institucija koje nude hitnu pomoć i podršku osobama u krizi. Jedna od njih je Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri Klinici za psihijatriju Vrapče, gdje se pomoć može potražiti 24 sata dnevno (Centar za krizna stanja). Također, u kriznim situacijama može se obratiti i Hrabri telefon za djecu i mlade, koji nudi besplatnu i anonimnu psihološku podršku putem telefona i chata (Hrabri telefon). Osim toga, korisno je upoznati se s projektom Životna linija, koji pruža savjete, podršku i informacije za prevenciju suicida (Životna linija). Za odrasle postoji i SOS telefon Plavi telefon gdje se mogu dobiti informacije i podrška u teškim trenucima (Plavi telefon).
Suicidalne misli kod mladih često su posljedica osjećaja bezizlaznosti, pogotovo kada se suočavaju s gubitkom veze koja im je bila izuzetno važna. Potpora obitelji i prijatelja može biti presudna. Roditelji i bliski ljudi trebali bi otvoreno razgovarati s mladom osobom, bez osuđivanja i banaliziranja njihovih osjećaja. Ponekad je dovoljno samo biti prisutan, slušati i pokazati razumijevanje. Ako netko iz vaše okoline spomene suicidalne misli, nemojte čekati – pitajte ga ima li plan ili razmišlja li o tome kako bi to učinio. Izravno postavljanje pitanja ne povećava rizik, već omogućuje osobi da se osjeti shvaćenom i manje usamljeno.
Mladima je potrebno pomoći razviti vještine suočavanja s emocionalnim gubicima. Suicidalne misli često nastaju zbog osjećaja da nema izlaza i da nitko ne razumije njihovu patnju. Važno je osvijestiti kako je bol nakon prekida privremena i da postoji izlaz. Terapeuti i psihijatri mogu pomoći osobi ponovno izgraditi osjećaj vlastite vrijednosti, naučiti tehnike smanjenja stresa i prepoznati obrasce negativnog razmišljanja. Ako su suicidalne misli uporne i osoba se ne može sama izvući iz krize, nužno je uputiti je na stručnu pomoć. U nekim slučajevima potrebno je privremeno promijeniti okruženje, smanjiti kontakt s bivšim partnerom i dati si vremena za oporavak.
Osim psihoterapije, od koristi mogu biti i različiti oblici samoosnaživanja – uključivanje u sportske aktivnosti, volontiranje, kreativni hobiji, jačanje društvenih kontakata i otkrivanje novih interesa. Suicidalne misli lakše se prebrode uz podršku, stjecanje novih iskustava i stvaranje novih ciljeva. Bitno je naglasiti kako nije sramota potražiti pomoć ili reći drugima da se osjećate loše. Okolina često ne primijeti znakove, pa je važno da osobe koje osjećaju suicidalne misli budu iskrene prema sebi i drugima.
Za mlade ljude, prekid veze često predstavlja prvi ozbiljan emotivni šok. Suicidalne misli, iako su teške i zastrašujuće, mogu biti i znak da je vrijeme za promjenu i izlazak iz začaranog kruga boli. Postoji nada, postoji izlaz i nitko nije sam u svojoj patnji. U Hrvatskoj postoje kvalitetni stručnjaci i organizacije koje pomažu osobama koje se bore s suicidalnim mislima. Pravovremena reakcija i iskrena podrška ključ su oporavka.
Na kraju, važno je istaknuti da nije sramota tražiti pomoć. Suicidalne misli ne znače slabost, već ukazuju na to da je osoba u teškoj životnoj situaciji i da joj je potrebna podrška. Ako ste vi ili netko vama blizak suočeni s takvim mislima, potražite pomoć stručnjaka, obratite se organizacijama koje pružaju podršku i budite svjesni da svaka kriza ima izlaz. S vremenom bol prolazi, a život ponovno može dobiti smisao i radost.
Ako vi ili netko koga poznajete ima suicidalne misli, odmah potražite pomoć. U Hrvatskoj je uvijek dostupna besplatna podrška putem navedenih organizacija, a u hitnim situacijama obratite se dežurnim službama ili najbližoj bolnici.
©2024 Marcia Morris, sva prava pridržana. Detalji su izmijenjeni radi zaštite privatnosti pacijentice.
