Decenijama je prevladavalo mišljenje da kreativnost potiče s desne strane mozga. Ljudi su često dijeljeni na “desno-možda” (kreativne, intuitivne) ili “lijevo-možda” (logične, analitične). No, moderni fMRI temeljen istraživanja nastavljaju razotkrivati ovu pogrešnu jednadžbu “desna strana = kreativnost”.
Nedavno neuroimaging istraživanje s Harvardske medicinske škole, objavljeno u JAMA Network Open, pokazuje da kreativnost nije ograničena na jednu hemisferu mozga.
Umjesto toga, ona nastaje iz mreže koja obuhvaća više područja mozga. Ovo otkriće 21. stoljeća ažurira naše poimanje kreativnog razmišljanja i ima značajne implikacije za obrazovne sustave, umjetničke programe i možda čak za mentalno zdravlje.
“Željeli smo odgovoriti na pitanja: ‘Koja su ključna područja mozga za ljudsku kreativnost, i kako se to odnosi na učinke ozljeda mozga?'” izjavio je ko-autorski autor Isaiah Kletenik u veljači 2025. “Otkrili smo da mnoge kompleksne ljudske ponašanja poput kreativnosti nisu vezana uz specifična područja mozga, ali su povezana s određenim neuronskim krugovima”, dodao je ko-autorski autor Michael D. Fox.
Koja je priča o mitu desnog mozga?
Teorija o lijevoj i desnoj hemisferi mozga potiče iz ranih istraživanja ozljeda mozga 1960-ih i 1970-ih. Istraživači su primijetili da oštećenje lijeve cerebralne hemisfere često dovodi do poteškoća u analitičkom razmišljanju, dok oštećenje desne hemisfere utječe na prostorne sposobnosti i umjetničke izraze. To je dovelo do pojednostavljene vjerovanja da je logika smještena u lijevoj hemisferi, dok su kreativnost i umjetnost povezani s “desnim mozgom”.
Ova ideja postala je popularna u knjigama, testovima i vodičima za samopomoć, učvršćujući mišljenje da su neki ljudi više “desno-možda”, a drugi “lijevo-možda”. No, neuroznanost je od tada otkrila da mozak ne funkcionira na tako strogo podijeljen način.
Umjesto da se oslanja na jednu hemisferu u mozgu, kreativnost nastaje kada cijeli mozak zajedno surađuje – kombinirajući logiku, emocije, rješavanje problema i apstraktno razmišljanje.
Ozljede mozga i kreativnost: Iznenađujuća veza
Nedavno (2025.) istraživanje mapiranja mozga analiziralo je neuro slike 857 sudionika kroz 36 studija kako bi odredilo koja područja mozga se aktiviraju tijekom kreativnih zadataka poput crtanja, pisanja i skladanja glazbe. Rezultati pokazuju da kreativnost proizlazi iz cijelog mozga, a ne samo iz desne cerebralne hemisfere.
Jedan od najsvjetlijih zaključaka ovog istraživanja je da ozljede mozga ponekad mogu povećati kreativnost. Naime, istraživači su otkrili da oštećenje desnog frontalnog pola prefrontalnog korteksa – koji pomaže u regulaciji samopromišljanja – često rezultira povećanjem kreativnog izraza. “Da biste bili kreativni, možda ćete morati isključiti svoje kritičko razmišljanje kako biste sebi dopustili da nađete nove smjerove i čak napravite pogreške”, smatra Kletenik.
U The Gospel of Relaxation (1911.), profesor psihologije i filozofije na Harvardu William James savjetovao je ljude da “opuste svoje intelektualne mehanizme” i puste svojim umovima da slobodno teku, tvrdeći da prekomjerno samopromišljanje sputava puni potencijal mozga. Više od stoljeća kasnije, Jamesovi uvidi čine se proročanskima s obzirom na nova (2025.) istraživanja koja povezuju smanjenu aktivnost u određenim područjima prefrontalnog korteksa s povećanom kreativnošću.
Naša najnovija neuroimaging istraživanja sugeriraju da opuštanje mentalnih ograničenja omogućuje kreativnije stanje uma – ono koje potiče slobodnije asocijacije, nove ideje i apstraktno razmišljanje – što odražava Jamesovo stoljetno uvjerenje da opuštanje mentalnih okvira može poboljšati određene vrste kreativnosti.
Kada je ovaj samopromišljajući režim oštećen, frontalni režnjevi se “otpuštaju” na način koji čini kreativni mozak manje inhibiranim, omogućujući slobodnije i nesvakidašnje razmišljanje. Ovaj fenomen primijećen je u:
Preživjelima moždanog udara koji iznenada razvijaju umjetničke talente.
Pacijentima s traumatskom ozljedom mozga (TBI) koji pokazuju povećano divergentno razmišljanje.
Osobama s frontotemporalnom demencijom koje ponekad dožive porast kreativnog izraza.
Ovi slučajevi ukazuju da kreativnost nije samo u generiranju ideja – također uključuje i ne razmišljati previše ili filtrirati ih.
4 načina kako osloboditi kreativnost svog mozga
Budući da je kreativnost povezana s širokom mrežom mozga, mnoge aktivnosti mogu ju otključati. Istraživanja temeljena na dokazima sugeriraju da možemo povećati kreativnost radeći sljedeće:
1. Smanjite samo-cenzuru. Studije mapiranja mozga sugeriraju da isključivanje samopromišljanja može povećati kreativnost. Aktivnosti koje potiču spontano razmišljanje, poput brainstorming-a, crtanja ili vježbi slobodnih asocijacija, mogu pomoći u zaobilaženju mentalnih filtera.
2. Pomaknite svoje tijelo. Fizička aktivnost, osobito aerobna tjelovježba poput trčanja ili plesa, angažira više područja mozga i povećava kognitivnu fleksibilnost. Studije pokazuju da kretanje može pomoći u pokretanju novih, kreativnih ideja.
3. Pokušajte meditaciju ili mindfulness. Meditacija je pokazala da umiruje frontalni pol, smanjuje prekomjerno razmišljanje i omogućuje fluidnije, kreativnije razmišljanje. Istraživanja povezuju mindfulness prakse s poboljšanim divergentnim razmišljanjem.
4. Oslobodite svoj mentalni stisak. Oslobađanje uma od rigidnog razmišljanja pomoću sljedećih aktivnosti može pomoći u otključavanju kreativnosti:
Igrajte se sa spontanošću: Improvizirajte na glazbenom instrumentu, pišite slobodno ili crtajte.
Razbijte poznate obrasce: Perite zube s nenadom rukom, uzmite drugačiji put do kuće, ili kuhajte bez slijedjenja recepta.
Uključite se u otvoreno rješavanje problema: Rješavajte zagonetke, zagonetke ili vježbe lateralnog razmišljanja s više rješenja.
Mapiranje kreativnosti proširuje horizonte
Obrazovni okviri često odvajaju “kreativne” predmete poput umjetnosti i glazbe od “logičkih” poput matematike i znanosti. No prepoznavanje kreativnosti kao procesa cijelog mozga sugerira da bi pedagoški pristupi trebali integrirati različite discipline – poput integriranja pripovijedanja u znanost ili korištenja vizuala u matematici – kako bi otključali veći kreativni potencijal.
Ova saznanja također imaju implikacije za zdravlje mozga. Mapiranjem kreativnosti u neuronsku mrežu cijelog mozga, znanstvenici mogu razviti nove terapije za očuvanje ili poboljšanje kreativnih sposobnosti u pojedincima s neurološkim stanjima.
Recite zbogom mitu desnog mozga
Mit da je kreativnost ograničena na desni mozak je razotkriven. Najnovija (2025.) istraživanja rasvjetljavaju kako kreativnost cvjeta putem neuronskih krugova cijelog mozga koji integriraju pamćenje, rješavanje problema, emocije i fleksibilno razmišljanje.
“Saznajemo više o kreativnosti i kako promjene u mozgu koje se smatraju patološkim mogu poboljšati funkciju na neki način”, zaključio je Kletenik. “Ova saznanja pomažu nam bolje razumjeti kako naš neuronski krug može utjecati na i osloboditi kreativnost.”
Sljedeći put kad se osjećate blokirani ili čekate “Eureka!” trenutak, sjetite se da kreativnost nije ograničena na jedan dio vašeg mozga. Sudjelovanjem u aktivnostima koje potiču angažman cijelog mozga, izazivajući rutinsko razmišljanje, potičući spontanost i povezivanje naizgled nesrelatednih ideja možete povećati šanse za kreativne proboje.
image: Viktor Gladkov/Shutterstock
