Prolazite kroz razdoblje koje nije obilježeno samo lošim danom, već i nizom teških mjeseci. Gotovo da možete precizno odrediti trenutak kada su vaša dobrobit i osjećaj zadovoljstva počeli opadati. Sve je bilo u redu dok vas brige oko svjetskih i političkih događanja nisu sustigle. Osjećate se kao da ste se vratili u vrijeme kada ste doživjeli velike životne promjene i sav stres koji ste tada iskusili. Situaciju dodatno otežava činjenica da su vanjski događaji počeli utjecati na vaše razmišljanje o budućnosti, a kako cijene rastu bez jasnog kraja na vidiku, počinjete se pitati hoćete li uopće moći podmiriti osnovne životne potrebe.
Takvo stanje vam nimalo ne odgovara. Niste tip osobe koja voli tonuti u vlastitoj nesreći, nego želite pronaći način kako ponovno pronaći pozitivnost i vratiti svoj stari duh. Kako preokrenuti negativan način razmišljanja i ponovno pronaći radost u svakodnevici?
Dva puta do pozitivnosti kada je teško
Kako navode istraživači sa Sveučilišta Wake Forest, ljudi često uspijevaju doživjeti pozitivne emocije čak i tijekom izazovnih situacija. Ovaj fenomen, iako poznat u znanstvenoj literaturi, još uvijek nije do kraja razjašnjen. Nedostatak razumijevanja proizlazi iz pristupa prema kojem se stresne situacije promatraju isključivo kao cjelina, zanemarujući sitne elemente koji kod nekih ljudi ipak mogu imati pozitivan učinak. Umjesto prihvaćanja stresa kao neizbježnog zla, potrebno je detaljnije analizirati iskustvo i otkriti dijelove koji mogu poslužiti kao izvor pozitivnosti.
Dva su osnovna načina na koja se pozitivnost može pojaviti čak i usred teškoća. Prvi način uključuje svjesno skretanje pažnje s izvora stresa i traženje nečega što nam pričinjava zadovoljstvo, a da nije izravno povezano s problemom. Drugi način podrazumijeva svjesno preoblikovanje vlastitog razmišljanja tako da negativno iskustvo dobije novo, pozitivno značenje, proces poznat kao kognitivna reinterpretacija. Ovi su pristupi poznati kao “up-appraise” i “alt-appraise”, što su istraživači dodatno razjasnili kroz svoje studije.
Testiranje načina pronalaska pozitivnosti u stresu
Kroz šest online eksperimenata provedenih za vrijeme pandemije, istraživači su sudionicima, koji su imali od 18 do 55 godina, zadali zadatke u kojima su morali prepoznati vlastite strategije suočavanja sa stresom. Prvi eksperiment temeljio se na iskustvu izolacije zbog pandemije i zadatku da opišu stresnu situaciju, te objasne kako su se s njom nosili.
Jedan od sudionika dao je primjer kako je tijekom izolacije zbog pandemije pronašao pozitivnost: “Ne bih imao priliku toliko vremena provesti u kući na plaži sa svojom obitelji. Imao sam vremena vidjeti sve rođake, tetke i ujake te bake i djedove. Sve je to bilo jako ugodno i opuštajuće.” Ovdje se vidi kako se iz loše situacije izvlače pozitivni trenuci.
S druge strane, drugi sudionik naveo je primjer reinterpretacije problema gubitka prihoda: “Zbog toga što nemam novca za trošenje, više se fokusiram na vlastite misli i prijatelje.” Ovdje se izvorni problem interpretira kao prilika za osobni rast i jačanje društvenih odnosa.
Razlika između ovih pristupa leži u tome što u prvom slučaju osoba pronalazi pozitivnost izdvajajući dobar aspekt iz negativne situacije, dok u drugom slučaju mijenja pogled na izvorno negativno iskustvo i daje mu novo značenje.
Kroz daljnje eksperimente, istraživači su nastavili proučavati kako sudionici generiraju vlastite primjere pozitivnosti u svakodnevnim stresnim situacijama. Dosljedno su otkrivali da većina ljudi može pronaći pozitivan aspekt i u izazovnim okolnostima. Zanimalo ih je također postoje li osobe koje su sklonije jednoj vrsti pozitivnog pristupa više nego drugoj.
Da bi to otkrili, koristili su upitnike za mjerenje pozitivnosti, sklonosti negativnim emocijama te vjerovanja u mogućnost postojanja pomiješanih osjećaja. Sudionici su opisivali situacije povezane s pandemijom, a nakon toga navodili emocije koje su osjetili. Rezultati su pokazali da osobe s većom pozitivnošću lakše pronalaze dobre strane u lošim situacijama, dok su oni s većom sklonošću negativnosti češće upadali u “spiralu” pogoršanja raspoloženja razmišljanjem o stresoru.
Pozitivnost usred stresa i svakodnevnih briga
Zaključci studije sugeriraju kako je važno razlikovati pristupe pronalasku pozitivnosti – dok neki ljudi prirodno izvlače dobro iz lošeg, drugi tome moraju pristupati svjesno i uz trud. Čak i oni koji su po prirodi skloni negativnim mislima mogu naučiti izdvajati pozitivne elemente iz stresnih situacija. Dobra vijest je što se pozitivnost može vježbati, a istraživanja poput onih objavljenih na Berkeleyjevom Greater Good Science Centeru potvrđuju kako treniranje zahvalnosti i svjesnog razmišljanja pozitivnim putem utječe na veću otpornost na stres.
Važno je shvatiti kako pozitivnost ne znači ignoriranje realnih problema niti lažnu sreću, nego sposobnost prepoznavanja i najmanjih dobrih trenutaka i koristi, čak i kada okolnosti nisu savršene. Na primjer, teško financijsko razdoblje može vas potaknuti da naučite kuhati jednostavnija jela kod kuće, što dugoročno obogaćuje vašu svakodnevicu. Više o praktičnim savjetima za jačanje mentalne otpornosti možete pronaći na stranicama organizacije Mind, gdje se nude korisne tehnike za upravljanje stresom i njegovanje pozitivnog pogleda na svijet.
Pozitivnost u svakodnevnom životu nije nešto što se događa samo od sebe. U trenutku kada se suočite s izazovom, dobro je pokušati pronaći barem jednu stvar zbog koje ste zahvalni. Neka to bude sitnica, poput osmijeha neznanca ili osjećaja postignuća nakon što ste uspješno završili neki zadatak. Prema istraživanjima dostupnim na stranici Psychology Today, mala svjesna usmjeravanja pažnje na pozitivnost s vremenom jačaju osjećaj optimizma i zadovoljstva životom.
Stručnjaci ističu da je proces usvajanja pozitivnosti putovanje, a ne jednokratna odluka. Iako možda ne možete uvijek birati situacije u kojima se nalazite, možete birati svoj odgovor na njih. Pozitivnost nije poricanje stvarnosti, nego odluka da unatoč izazovima pronađete vrijednost i smisao. Primjena ovakvog pristupa utječe i na odnose s drugima, smanjuje razinu stresa i pomaže u održavanju mentalnog zdravlja.
Psiholozi s Mayo Clinic naglašavaju da pozitivan način razmišljanja povećava razinu energije, poboljšava fizičko zdravlje i jača imunitet. Navode kako se prakticiranjem svakodnevne zahvalnosti i svjesnim izborom pozitivnosti može stvoriti navika gledanja života kroz optimističnu prizmu, što se s vremenom reflektira na cijeli život.
U konačnici, važno je znati da u svakom izazovu postoji barem jedna mala mogućnost za pozitivnost. Ne morate biti prirodno optimistični da biste naučili prepoznavati te trenutke. Trening zahvalnosti, mindfulness i vođenje dnevnika pozitivnih iskustava dokazano poboljšavaju sposobnost uočavanja dobrih strana i u najtežim vremenima. Ako ste spremni na tu promjenu, vaše mentalno zdravlje i opća dobrobit značajno će se poboljšati. Za dodatne savjete o razvijanju pozitivnosti preporučujemo resurse Action for Happiness, organizacije posvećene širenju optimizma i dobrih vijesti.
