Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je rangirano kao drugo najgore mjesto na svijetu po pitanju mentalnog zdravlja, prema rezultatima sveobuhvatnog globalnog istraživanja. Jedina država koja je ostvarila niži rezultat od Ujedinjenog Kraljevstva bila je Uzbekistan. Dodatno iznenađenje dolazi iz činjenice da su dvije zemlje pogođene ratom, Jemen i Ukrajina, ostvarile bolje rezultate od Britanaca, što je izazvalo zabrinutost i podiglo brojna pitanja o stanju mentalnog zdravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Istraživanje pod nazivom Mentalno zdravlje svijeta, koje je proveo američki think tank Sapien Labs, obuhvatilo je više od 400.000 ispitanika iz 71 države diljem svijeta. Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo je tek 49 bodova na ljestvici Mental Health Quotient (MHQ) koja se kreće od -100 (teško narušeno stanje) do 200 (odlično stanje), a čak 35% britanske populacije nalazi se na krajnje negativnom dijelu te skale. Ovi podaci otkrivaju duboku krizu mentalnog zdravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu i pokazuju potrebu za hitnim promjenama u društvu.
Mentalno zdravlje u Ujedinjenom Kraljevstvu već godinama zabrinjava stručnjake, a aktualni rezultati samo potvrđuju dubinu problema. Dok su neki skloni okrivljavati Brexit ili tradicionalno loše vrijeme, koje tijekom 2023. i početka 2024. nije prestajalo donositi kišu i poplave diljem zemlje, drugi smatraju kako je uzrok mnogo dublji i složeniji. Prema autorima izvještaja, postoji jaka povezanost između materijalnog bogatstva i niže razine sreće, što pokazuje da razvijenost i bogatstvo ne garantiraju bolje mentalno zdravlje.
U samom izvještaju navodi se kako veće bogatstvo i gospodarski razvoj ne vode nužno do boljeg mentalnog zdravlja. Ovaj paradoks može se objasniti brojnim faktorima, od svakodnevnog stresa, stalne izloženosti društvenim mrežama i digitalnoj tehnologiji, do pritisaka modernog života i urušavanja tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Mentalno zdravlje tako postaje globalni problem, s tendencijom pogoršanja u mnogim razvijenim državama.
Iako su rezultati Ujedinjenog Kraljevstva posebno loši, mentalno zdravlje nije u padu samo kod njih. Pandemija koronavirusa ostavila je duboke posljedice na psihu ljudi diljem svijeta, a oporavak je spor i nesiguran. Sve veći broj ljudi traži stručnu pomoć, no često se susreću s dugim listama čekanja i nedostatkom kapaciteta u zdravstvenom sustavu. Na primjer, mentalno zdravlje često je tema i na stranicama britanskog NHS-a, gdje građani mogu pronaći informacije i podršku.
Zanimljivo je da su i druge zemlje iznenadile svojim rezultatima. Tako su Tanzanija i Šri Lanka zauzele treće i drugo mjesto po pozitivnim rezultatima, dok je Dominikanska Republika proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. Ove razlike otvaraju važnu raspravu o tome što zapravo utječe na mentalno zdravlje nacije. Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ne može konkurirati karipskim plažama i toploj klimi Dominikanske Republike, može puno naučiti iz njezinog opuštenog pristupa životu i većeg fokusa na zajedništvo i obiteljske vrijednosti.
Mentalno zdravlje nije jednostavna kategorija za mjerenje, no postoje alati koji mogu pomoći u praćenju i usporedbi. Na primjer, indeks sreće koristi se u zemljama poput Novog Zelanda i Butana kako bi se procijenila razina zadovoljstva građana, a ne samo gospodarski rezultati. Takav pristup mogao bi koristiti i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje bi fokus na dobrobit građana umjesto na bruto domaći proizvod mogao donijeti pozitivne promjene. Primjerice, Novi Zeland je svoju politiku počeo temeljiti na Wellbeing Budgetu, koji stavlja dobrobit ispred tradicionalnih ekonomskih pokazatelja.
Pored indeksa sreće, postoje i drugi pokazatelji kao što su Indeks ljudskog razvoja (HDI) koji razvija Ujedinjeni narodi te Bolji životni indeks (BLI), inicijativa OECD-a. HDI mjeri zdravlje, obrazovanje i životni standard, dok BLI uključuje i kvalitetu života, radnu ravnotežu i osobnu sigurnost. Takvi alati nude širu sliku o mentalnom zdravlju nacije i pomažu donosiocima odluka da identificiraju područja na kojima je potrebno dodatno djelovati. O metodologiji i detaljima BLI-ja moguće je više saznati na službenoj stranici OECD-a.
Brojni čimbenici utječu na mentalno zdravlje u Ujedinjenom Kraljevstvu, od ekonomskih neizvjesnosti i visoke inflacije, do rastućih troškova života i pritiska na tržištu rada. Sve je veći broj ljudi koji teško usklađuju poslovni i privatni život, dok digitalne tehnologije i društvene mreže povećavaju osjećaj izoliranosti i usporedbe s drugima. Nedavno je objavljeno istraživanje na BBC-ju koje naglašava porast anksioznosti i depresije među mlađom populacijom, a posebno je zabrinjavajuće što se problemi nerijetko pojavljuju još tijekom školskih dana.
Na razini politike, mentalno zdravlje često se stavlja u drugi plan u odnosu na fizičko zdravlje, premda dugoročne posljedice zanemarivanja ove problematike mogu biti pogubne za društvo. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u više navrata najavljivala je reforme i dodatna ulaganja, no konkretni rezultati i dalje izostaju. Dobar primjer proaktivnog pristupa može se vidjeti u Finskoj, koja je već godinama na vrhu europskih i svjetskih ljestvica zadovoljstva, a čije vlasti ulažu značajna sredstva u preventivne programe i edukaciju o mentalnom zdravlju, o čemu se može više pročitati na službenoj turističkoj stranici Finske.
I dok Ujedinjeno Kraljevstvo pokušava pronaći put prema poboljšanju, rastući trendovi lošeg mentalnog zdravlja prisutni su i u drugim razvijenim državama. Na listi s najlošijim rezultatima nalaze se i Južna Afrika te Brazil, dok Sjedinjene Američke Države zauzimaju sredinu ljestvice. Ovi podaci pokazuju da mentalno zdravlje nije isključivo problem pojedinih društava, nego globalni izazov koji zahtijeva sustavno rješenje i međunarodnu suradnju.
Rasprava o mentalnom zdravlju u Ujedinjenom Kraljevstvu često se vodi i u medijima, gdje poznate osobe otvoreno govore o svojim iskustvima, nastojeći razbiti stigmu i potaknuti javnost na traženje pomoći. Primjerice, britanska kraljevska obitelj redovito ističe važnost mentalnog zdravlja kroz svoje humanitarne aktivnosti i kampanje. Unatoč tome, stigma i dalje predstavlja prepreku, a mnogi građani oklijevaju otvoreno govoriti o svojim problemima, što otežava rano prepoznavanje i liječenje poremećaja.
Društveni pritisci, nesigurnost, stalna dostupnost i visoka očekivanja često uzrokuju osjećaj nemoći i nesigurnosti kod građana. Posebno su ranjivi mladi, koji su najizloženiji digitalnim sadržajima i društvenim mrežama, a često nemaju dovoljno razvijene mehanizme za suočavanje sa stresom. Stoga je nužno uložiti dodatna sredstva u edukaciju, preventivne programe te olakšati pristup stručnoj pomoći. Organizacije poput Mind UK pružaju informacije, podršku i savjete za sve građane kojima je pomoć potrebna.
Na kraju, rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao poziv na buđenje za britansko društvo. Ujedinjeno Kraljevstvo ima dugu tradiciju društvenog napretka, no očito je da je došlo vrijeme za novi pristup koji će naglasak staviti na mentalno zdravlje i dobrobit svih građana. Tek uz snažnu političku volju, suradnju stručnjaka i uključenost cijele zajednice moguće je stvoriti uvjete u kojima će mentalno zdravlje biti prioritet, a građani osjećati veću sigurnost, sreću i zadovoljstvo.
