Kada je pandemija COVID-a počela, mnogi su se najviše bojali zaraze i smrti. No, vrlo brzo se pojavila i druga opasnost, jednako rasprostranjena i trajna – mentalno zdravlje je postalo jedno od najvažnijih pitanja današnjice. Svi smo se pitali kako će dugotrajna izolacija, neizvjesnost, gubitak sigurnosti i socijalne mreže ostaviti traga na naše mentalno zdravlje, ne samo privremeno, već i godinama nakon što je pandemija službeno proglašena završenom.
U izvješću Global Mind Project-a za 2023. godinu, koji se smatra najvećom svjetskom bazom podataka o mentalnom zdravlju i mentalnom blagostanju, objavljeni su rezultati istraživanja provedenog među više od pola milijuna ispitanika iz 71 zemlje. Cilj je bio sagledati stvarno stanje u kojem se nalazi mentalno zdravlje na globalnoj razini, analizirajući sposobnost ljudi da se nose sa stresom i pritiscima svakodnevice, ali i da funkcioniraju produktivno u društvu. Upitnik Mental Health Quotient (MHQ) temelji se na šest dimenzija mentalnog zdravlja: raspoloženje i pogled na život, društveni odnosi, motivacija, prilagodljivost, povezivanje uma i tijela te ukupna dobrobit.
Podaci Global Mind Project-a pokazuju kako više od četvrtine ispitanika spada u skupinu onih koji su izrazito pod stresom ili se bore s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja. S druge strane, nešto više od trećine sudionika svrstano je među one koji su mentalno snažni i uspješni. Ove brojke su ostale gotovo nepromijenjene posljednje dvije godine, što sugerira da pandemija i dalje ostavlja posljedice na mentalno zdravlje diljem svijeta, unatoč tome što su najteže faze pandemije iza nas. Posebno je zabrinjavajuće što su mladi, koji su tradicionalno imali bolje rezultate na testovima mentalnog zdravlja, sada zabilježili najveći pad u rezultatima, posebno u zemljama engleskog govornog područja.
Raspoloženje i pogled na život, kao i društveni odnosi, pokazali su se kao najslabije točke mentalnog zdravlja na globalnoj razini. To znači da je najveći broj ljudi najviše pogođen upravo smanjenjem optimizma, smanjenom sposobnošću suočavanja s izazovima i slabljenjem društvenih veza. Ove informacije potkrepljuju i istraživanja poput onih objavljenih na stranicama Global Mind Project te The Lancet Psychiatry, koji ističu kako je pandemija ubrzala pojavu osjećaja usamljenosti i depresije.
Najvažnija tri zaključka koja je izvukao tim Global Mind Project-a su vrlo konkretna: što je dijete mlađe kad dobije prvi pametni telefon, to je niža razina mentalnog zdravlja; što više prerađene hrane pojedinac konzumira, to je mentalno zdravlje slabije; i što su društvene veze slabije, to je mentalno zdravlje lošije. Iako se možda čini da su ovi zaključci očekivani, važno je naglasiti njihovu težinu upravo zato što potvrđuju ono što brojni stručnjaci već godinama upozoravaju.
Svaki roditelj, učitelj ili liječnik danas može osjetiti koliko su pametni telefoni i digitalna tehnologija promijenili dinamiku djetinjstva. Previše vremena provedenog pred ekranom povezano je s razvojem anksioznosti, problema sa spavanjem, manjkom koncentracije i osjećajem izolacije. Stručnjaci s UNICEF-a već godinama upozoravaju kako je porast vremena provedenog na društvenim mrežama izravno povezan s padom mentalnog zdravlja kod mladih.
Prerađena hrana, bogata aditivima, šećerima i mastima, još je jedan od faktora rizika za loše mentalno zdravlje. Sve je više dokaza da prehrana utječe na raspoloženje i kognitivne sposobnosti, a zdrava prehrana ima izravnu vezu s manjim rizikom od depresije i tjeskobe. Portal Healthline detaljno obrađuje kako određene vrste prehrane mogu imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje, ističući da zdrave navike treba poticati od najranije dobi.
Društvene veze su najvažniji zaštitni faktor za mentalno zdravlje. Usamljenost je, prema brojnim stručnjacima, postala prava epidemija. Slabljenje društvenih odnosa dovodi do povećanog rizika od depresije, anksioznosti, pa čak i prerane smrti. Na stranicama Mayo Clinic može se pronaći kako usamljenost i izolacija povećavaju rizik od raznih kroničnih bolesti. Zaštita mentalnog zdravlja mora stoga biti usmjerena i na jačanje društvenih mreža, stvaranje podrške u zajednici te poticanje otvorene komunikacije među generacijama.
Pandemija COVID-a pokazala je da čak i najrazvijenija društva nisu imuna na izazove mentalnog zdravlja. U mnogim državama porastao je broj slučajeva anksioznih poremećaja, depresije i suicidalnosti. Ljudi su sve češće izloženi stresu, nesigurnosti i osjećaju gubitka kontrole. Istraživanja poput onih na BBC Health pokazuju da se mnogi još uvijek nisu vratili na razinu psihološke stabilnosti iz razdoblja prije pandemije, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem sustava podrške.
Unatoč sumornoj slici, postoji i tračak optimizma. Podaci jasno pokazuju na koje se točke treba usmjeriti djelovanje kako bi se stanje popravilo. Promicanje zdravih navika, ograničavanje vremena pred ekranom, poticanje uravnotežene prehrane i jačanje društvenih veza put su prema zdravijem društvu. Brojne nevladine organizacije, škole i zajednice već provode projekte s ciljem promicanja mentalnog zdravlja i prevencije problema. Države sve više ulažu u dostupnost psihološke pomoći i edukaciju građana o važnosti mentalnog zdravlja. Na globalnoj razini razvijaju se inovativni programi za jačanje otpornosti i prevenciju rizičnih ponašanja, a pozitivni primjeri mogu se pronaći i u Hrvatskoj, gdje je sve više edukacija i radionica na temu psihološke otpornosti.
Prilika za napredak leži u znanju. Svaki pojedinac može pridonijeti jačanju mentalnog zdravlja, kako vlastitog, tako i cijele zajednice. Važno je otvoreno razgovarati o osjećajima, poticati suosjećanje i razumijevanje, podržavati prijatelje i članove obitelji, ali i prepoznati kada je potrebna stručna pomoć. Mentalno zdravlje više nije tabu tema, već prioritet svakog društva koje želi biti zdravo i uspješno.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da pandemija nije samo medicinski, već i društveni izazov. Njene posljedice osjećamo na svim razinama – u školama, obiteljima, radnim sredinama i širem društvu. Svaka osoba, bez obzira na dob, spol ili zanimanje, može biti pogođena problemima mentalnog zdravlja. Upravo zato je važno raditi na prevenciji, edukaciji i dostupnosti pomoći svima kojima je potrebna.
Na kraju, mentalno zdravlje je temelj naše ukupne dobrobiti. Samo društvo koje njeguje mentalno zdravlje svojih članova može biti otporno, inovativno i solidarno. Pandemija je otvorila mnoga pitanja, ali i pružila priliku za promjene koje će dugoročno poboljšati kvalitetu života svih nas. Ova tema zaslužuje stalnu pažnju, ne samo u trenucima krize, nego i u svakodnevnom životu, jer mentalno zdravlje je resurs koji nam omogućuje da se nosimo sa svakim izazovom i ostvarimo svoj puni potencijal.
