Postoji velika vjerojatnost da ste već doživjeli boomerasking, a možda ste ga i sami nesvjesno prakticirali u svakodnevnim razgovorima. Boomerasking je fenomen koji se pojavljuje u razgovorima kada osoba postavi pitanje drugoj osobi, ali ubrzo nakon odgovora, sama odgovori na isto pitanje ili usmjeri priču prema sebi. Iako naziv može sugerirati povezanost s baby boomerima, pojam zapravo dolazi od riječi “bumerang” jer se pitanje koje je postavljeno brzo vraća osobi koja ga je izgovorila, baš poput bumeranga.
Što zapravo predstavlja boomerasking?
Boomerasking je komunikacijska navika u kojoj pojedinac postavlja pitanje drugome, ali zatim vrlo brzo nakon odgovora daje vlastiti odgovor ili preuzima kontrolu nad temom. U praksi, to izgleda ovako: osoba A pita osobu B “Koji su tvoji planovi za ljeto?”, a nakon što osoba B odgovori da ostaje u gradu, osoba A odmah počinje pričati o svojim planovima putovanja, primjerice na Amalfijsku obalu ili u Toskanu, bez ikakvog daljnjeg zanimanja za odgovor sugovornika. Upravo ta želja za prebacivanjem fokusa s drugoga na sebe čini boomerasking prepoznatljivim i često neuglednim u svakodnevnoj komunikaciji.
Kakvi oblici boomerasking postoje?
Boomerasking može se podijeliti u tri najčešća oblika. Prvi je ask-bragging, kada osoba postavi pitanje koje joj omogućuje da se pohvali vlastitim uspjesima ili iskustvima. Drugi oblik je ask-complaining, gdje postavljanje pitanja služi kao uvod u pritužbu ili kritiku, dok je treći ask-sharing, kada se kroz pitanje dijeli neka neutralna informacija o sebi. Svi ovi oblici imaju zajedničku crtu – izostanak stvarnog interesa za tuđe mišljenje ili iskustvo.
Zašto je boomerasking loš za odnose?
Studije provedene na Sveučilištu Yale pokazale su da boomerasking ima negativan utjecaj na percepciju iskrenosti i simpatičnosti osobe koja ga koristi. Čak i kad je boomerasking korišten u pokušaju uspostavljanja ravnopravne komunikacije, ispitanici su osobe koje prakticiraju boomerasking ocjenjivali manje simpatičnima i manje iskrenima od onih koji su jednostavno otvoreno pričali o svojim iskustvima. Više o tome možete pročitati u članku Scientific American koji se bavi komunikacijskim navikama i njihovim učinkom na društvene odnose.
Psihološka pozadina boomerasking
Ponekad ljudi prakticiraju boomerasking iz želje da ostave dojam uravnoteženog razgovora ili da ne budu percipirani kao egocentrični. Međutim, rezultati brojnih istraživanja sugeriraju suprotno. Umjesto da se osjećaju uključeno, sugovornici često imaju osjećaj da ih netko koristi kao “odskočnu dasku” za vlastitu priču. Ovakav obrazac ponašanja ne doprinosi stvaranju uzajamnog poštovanja ni povjerenja, što je temelj svakog kvalitetnog odnosa.
Kako prepoznati boomerasking u svakodnevici?
Boomerasking se može lako uočiti tijekom svakodnevnih razgovora, osobito kada osoba često preuzima glavnu riječ nakon što sugovornik odgovori na njezino pitanje. Na primjer, u radnom okruženju često ćete primijetiti boomerasking kada netko pita kolegu za mišljenje o projektu, a zatim odmah počne iznositi vlastite ideje i rješenja, ne ostavljajući prostora za daljnju diskusiju. Na taj način, umjesto istinskog dijaloga, komunikacija postaje jednosmjerna. Više o važnosti dvosmjerne komunikacije i njenoj ulozi u poslovnom svijetu možete saznati na portalu Psychology Today.
Kakve su posljedice boomerasking u osobnim odnosima?
Boomerasking može narušiti kvalitetu osobnih odnosa. Prijatelji i članovi obitelji mogu se s vremenom osjećati zanemareno ili nedovoljno cijenjeno ako su često u društvu osobe koja prakticira boomerasking. S vremenom, ovaj obrazac može dovesti do otuđenja, smanjenja bliskosti i povjerenja, a ponekad i do prekida prijateljstva. Studije na Berkeleyjevom institutu Greater Good Science Center potvrđuju da su istinski slušanje i interes za drugu osobu ključni za održavanje čvrstih veza.
Zašto ljudi nesvjesno koriste boomerasking?
Mnogi ljudi nisu ni svjesni da prakticiraju boomerasking. Navike iz djetinjstva, društvena pravila i pritisak da se pokažu zanimljivima ili uspješnima često tjeraju pojedince da koriste ovakve komunikacijske obrasce. Nerijetko se misli kako će postavljanje pitanja i kasnije pričanje o sebi ostaviti bolji dojam, no najnovija istraživanja Harvard Business Review pokazuju da je izravnost puno učinkovitija i iskrenija.
Kako izbjeći boomerasking u svakodnevnim razgovorima?
Za izbjegavanje boomerasking preporučuje se razvijanje vještine aktivnog slušanja. Kada postavite pitanje, iskreno poslušajte odgovor i pokušajte ostati usredotočeni na sugovornika umjesto da odmah preusmjeravate razgovor na sebe. Također, korisno je vježbati postavljanje dodatnih pitanja koja proširuju temu i potiču dublji razgovor. Ako osjećate potrebu da podijelite vlastito iskustvo, učinite to jasno i izravno, bez skrivenih pitanja. Aktivno slušanje i otvorena komunikacija pozitivno utječu na kvalitetu razgovora, što potvrđuje i SkillsYouNeed vodič o aktivnom slušanju.
Što učiniti ako primijetite da koristite boomerasking?
Ako se uhvatite kako u razgovoru koristite boomerasking, zaustavite se i preispitajte vlastite motive. Zapitajte se jeste li zaista zainteresirani za odgovor sugovornika ili koristite pitanje samo kao uvod za vlastitu priču. Preusmjerite fokus na drugu osobu, razvijajte autentičnu znatiželju i potrudite se bolje upoznati sugovornika. S vremenom će vaši razgovori postati iskreniji, a odnosi snažniji i ispunjeniji.
Boomerasking u digitalnom dobu
Boomerasking nije prisutan samo u svakodnevnim razgovorima, već se proširio i na digitalne platforme poput društvenih mreža, foruma i chatova. Na primjer, u online komunikaciji često se može primijetiti da osoba postavlja pitanje grupi, a zatim odmah daje svoj odgovor ili iskustvo. Ovaj obrazac ponašanja jednako utječe na percepciju i online kao i uživo, a o digitalnim komunikacijskim vještinama više možete pročitati na Social Media Today.
Dugoročne prednosti izbjegavanja boomerasking
Kada prestanete koristiti boomerasking, razgovori postaju autentičniji, a odnosi dublji. Drugi ljudi osjećaju se cijenjeno, uvaženo i iskreno zainteresirano. Dugoročno, razvijanje navike slušanja i postavljanja iskrenih pitanja doprinosi boljoj suradnji, prijateljstvu i međusobnom razumijevanju. Otvorenost, izravnost i autentičnost su temelji svake zdrave komunikacije i odnosa, kako privatno, tako i poslovno.
Boomerasking i emocionalna inteligencija
Izbjegavanje boomerasking također je povezano s razvojem emocionalne inteligencije. Prepoznavanje vlastitih obrazaca ponašanja i učenje novih komunikacijskih vještina povećava sposobnost empatije, razumijevanja i prilagodbe u razgovoru. To su vještine koje su sve važnije u modernom društvu, gdje se uspjeh temelji na suradnji, povjerenju i međusobnom poštovanju.
