Društvene mreže su tijekom posljednjeg desetljeća postale neizostavan dio svakodnevnog života, a njihova popularnost dovela je do mnogih promjena u međuljudskim odnosima, posebice u partnerskim vezama. Interakcija na društvenim mrežama omogućava ljudima lakši kontakt s prijateljima, bivšim prijateljima ili bivšim partnerima, a mogućnost privatne komunikacije često dovodi do pitanja gdje prestaje bezazlena interakcija, a počinje rizik za nevjeru. Svaka interakcija na društvenim mrežama odvija se u okruženju smanjene inhibicije, što znači da su ljudi skloniji otvorenijem izražavanju misli i osjećaja, pa čak i flertovanju ili razvijanju emocionalne povezanosti izvan primarne veze. Upravo zbog toga, mnogi se pitaju kolika je prihvatljiva razina interakcije na društvenim mrežama s osobama izvan vlastitog partnerskog odnosa te postoji li uopće jasna granica između prijateljske komunikacije i potencijalnog ulaska u zonu nevjere.
Interakcija na društvenim mrežama obuhvaća razmjenu poruka, komentara, lajkova, ali i gledanje tuđih profila ili fotografija. Ponekad korisnici, posebno ako osjećaju nezadovoljstvo u vezi, upravo na društvenim mrežama počinju razvijati osjećaj bliskosti ili čak zamišljaju romantične alternative trenutnom partneru. Ovaj fenomen sve češće privlači pažnju psihologa i sociologa jer su razlozi za nevjeru postali kompleksniji, a fizička udaljenost više nije prepreka. Istraživanja pokazuju da se granice u komunikaciji lako zamagljuju, a razmjena poruka koja je započela kao prijateljska, s vremenom može poprimiti intimniji ton. Na ovakve situacije utječe dostupnost društvenih mreža u svakom trenutku i osjećaj anonimnosti, što često dovodi do smanjenja osjećaja odgovornosti za vlastite postupke.
Povezanost između interakcije na društvenim mrežama i nevjere istraživala je Irum Saeed Abbasi sa Sveučilišta San Jose State u Kaliforniji. U istraživanju je sudjelovalo 365 ispitanika u dobi od 18 do 73 godine, od kojih je trećina bila u braku, polovica u neformalnim vezama, dok je ostatak ispitanika bio u ozbiljnim vezama. Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između intenziteta korištenja društvenih mreža i pojave nevjere u partnerskim odnosima. Za procjenu ponašanja vezanih uz nevjeru na društvenim mrežama korištena je ljestvica ponašanja povezanih s nevjerom na društvenim mrežama, gdje su ispitanici odgovarali na tvrdnje poput “Ponekad volim čavrljati ili slati poruke bivšim partnerima na društvenim mrežama.” Uz to, korišten je i upitnik o navikama korištenja Facebooka, s pitanjima poput “Osjećam se povezano s drugima kada koristim društvene mreže.”
Rezultati istraživanja pokazali su jasnu povezanost između interakcije na društvenim mrežama i sklonosti prema nevjeri. Osobe koje su pokazale veće navike korištenja društvenih mreža ujedno su pokazivale i veću sklonost ponašanjima povezanim s nevjerom. Zanimljivo je da je dob igrala značajnu ulogu u toj povezanosti. Mlađi ispitanici su češće bili skloni intenzivnoj interakciji na društvenim mrežama, kao i ponašanjima koja se mogu smatrati rizičnima za pojavu nevjere. Kako je dob ispitanika rasla, tako je ova povezanost bila sve slabija. Ovaj rezultat istraživači objašnjavaju time što mlađe osobe češće riskiraju i otvorenije istražuju digitalne mogućnosti, dok starije osobe rjeđe koriste društvene mreže za takve oblike interakcije.
Interakcija na društvenim mrežama može biti izuzetno zamamna jer pruža osjećaj uzbuđenja i novosti, osobito u monotonim ili rutinskim odnosima. S obzirom na to da društvene mreže omogućuju gotovo trenutni kontakt s bilo kim, ponekad i s osobama iz prošlosti, lako je upasti u zamku uspoređivanja sadašnjeg partnera s drugima. Primjerice, prema informacijama dostupnim na Psychology Today, digitalni kontakt može stvoriti lažan osjećaj bliskosti i razumijevanja, što dodatno povećava rizik od emocionalne nevjere.
S obzirom na specifičnost svakog odnosa, teško je odrediti univerzalne granice prihvatljive interakcije na društvenim mrežama. Neki partneri prihvaćaju povremeni flert, dok ga drugi doživljavaju kao izdaju. Važnu ulogu igraju povjerenje i iskrenost unutar veze. Kako navodi Healthline, važno je definirati vlastita pravila i očekivanja u odnosu, razgovarati o granicama koje oboje partnera smatraju prihvatljivima te redovito komunicirati o osjećajima i eventualnim nesigurnostima.
Osim komunikacije, stručnjaci preporučuju i razvijanje digitalne pismenosti, odnosno prepoznavanje potencijalnih zamki društvenih mreža koje mogu voditi prema nevjeri. U članku na PsychCentralu ističe se kako prekomjerna upotreba društvenih mreža može smanjiti zadovoljstvo u vezi, dovesti do osjećaja zanemarenosti te potaknuti sumnjičavost i ljubomoru. Također, konstantno praćenje aktivnosti partnera na mrežama može dovesti do gubitka povjerenja i potrebe za kontrolom, što dodatno narušava odnos.
Način na koji koristimo društvene mreže izravno utječe na kvalitetu partnerskih odnosa. Kada osoba provodi više vremena u virtualnoj komunikaciji nego u razgovoru s partnerom, dolazi do emocionalnog udaljavanja. Ovo potvrđuje i istraživanje objavljeno na The Drake Center, koje navodi kako čak i jednostavne radnje poput lajkanja i komentiranja tuđih objava mogu stvoriti nesigurnost i sumnju kod partnera.
Mnogi parovi se suočavaju s problemom definiranja što zapravo predstavlja nevjeru u digitalnom svijetu. Je li to isključivo fizički čin, ili je dovoljno da se razvije emocionalna povezanost putem poruka i čestih interakcija? Moderni psiholozi ističu da emocionalna nevjera, koja često započinje bezazlenim dopisivanjem, može imati jednako snažan utjecaj na vezu kao i fizička nevjera. Osobe koje provode puno vremena u interakciji na društvenim mrežama sklone su zanemariti partnera, čime se smanjuje intimnost i povećava rizik od udaljavanja.
Kada govorimo o motivima za uključivanje u interakciju na društvenim mrežama, često se navodi potraga za potvrdom, pažnjom ili uzbuđenjem. Digitalna komunikacija omogućuje lako i brzo ostvarivanje kontakta s velikim brojem ljudi, što kod pojedinaca može stvoriti osjećaj poželjnosti ili važnosti. Taj osjećaj može biti posebno izražen kod osoba koje su u stvarnom životu nezadovoljne vlastitim statusom ili odnosom, pa stoga traže ispunjenje kroz online interakciju.
Važan aspekt povezanosti između interakcije na društvenim mrežama i nevjere jest i pitanje privatnosti. Kako navodi Verywell Mind, skrivanje poruka, brisanje povijesti razgovora ili korištenje lažnih profila mogu biti znakovi da je interakcija na društvenim mrežama prešla granicu prijateljstva i da postoji rizik od nevjere. Upravo zbog toga, otvorenost i povjerenje između partnera ključni su za zdrav odnos, a svaka sumnja trebala bi biti predmet razgovora.
Na kraju, važno je naglasiti da interakcija na društvenim mrežama sama po sebi ne mora nužno voditi prema nevjeri. Sve ovisi o individualnim vrijednostima, dogovoru između partnera i razini povjerenja. Ipak, činjenica je da su društvene mreže stvorile nove izazove za partnerske odnose i postavile pitanje gdje je granica između obične komunikacije i ponašanja koje može narušiti povjerenje. Svaki par trebao bi iskreno razgovarati o svojim očekivanjima i granicama u korištenju društvenih mreža kako bi zajednički izbjegli potencijalne probleme te izgradili čvršću i sigurniju vezu.
