“Moramo podržati znanstvenike i gurati prema proboju. Možda doživljavamo demenciju kao nešto beznadno, ali postoji nada, a ona je u rukama naših znanstvenika.” —James Nesbitt
Demencija je jedan od najvažnijih izazova suvremene medicine i društva. Novo istraživanje, zajednički rad znanstvenika sa Sveučilišta Monash iz Australije i Jinan Sveučilišta iz Kine, pokazuje kako ljudi s manjom raznolikošću crijevnih mikroorganizama imaju znatno veći rizik od kognitivnog propadanja, uključujući demenciju i Alzheimerovu bolest. Ovaj nalaz unosi novu nadu jer, iako ne možemo mijenjati genetiku ili djetinjstvo, na sastav crijevne mikrobiote možemo snažno utjecati životnim navikama. Hrana i kretanje snažno oblikuju mikrobiom, a time i rizik od razvoja demencije.
Nova istraživanja jasno pokazuju da demencija nije sudbina na koju nemamo utjecaj. Nažalost, suvremeni način života – sjedilačke navike, pretjerana konzumacija industrijski prerađene hrane, te nedostatak kretanja – izrazito negativno djeluju na crijevni mikrobiom. Time stvaramo podlogu za razvoj bolesti poput demencije, čineći vlastiti mozak podložnijim štetnim utjecajima.
Pokazalo se da kod ljudi s demencijom u crijevima prevladavaju štetne bakterije, uključujući rod Pseudomonas, koje potiču stvaranje amiloida. Amiloidi su proteini povezani s nakupljanjem plakova u mozgu oboljelih od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, što dovodi do propadanja živčanih stanica i gubitka moždanih funkcija. Povezanost između crijevnog mikrobioma i demencije tako postaje jasnija nego ikad prije, a nova saznanja omogućuju nam razvoj učinkovitijih strategija prevencije.
Povezanost amiloida i demencije
Amiloidi su proteini koji se slažu u dugačke lance poput LEGO kocaka. U mikrobiologiji, bakterije poput Pseudomonas stvaraju amiloide kako bi izgradile čvrste biofilmove koji štite koloniju od štetnih utjecaja. Ipak, amiloidi nisu svojstveni samo bakterijama; ljudsko tijelo ih koristi za obranu crijevne sluznice od patogenih bakterija, hvatajući ih poput ribarske mreže i odstranjujući iz organizma.
Najpoznatiji amiloidi su oni u mozgu, gdje se stvaraju plakovi vidljivi pod običnim mikroskopom, što je još 1906. godine prvi otkrio Alois Alzheimer proučavajući mozak oboljele pacijentice. Prevladavajuća teorija kaže da su ti amiloidi uzrok demencije. Međutim, sve više znanstvenika smatra da je nakupljanje amiloida zapravo odgovor na prisutnost patogenih bakterija, odnosno pokušaj mozga da se obrani. To otvara sasvim novu perspektivu u razumijevanju uzroka demencije.
Navedena studija također je utvrdila da korisne bakterije, poput rodova Blautia, Megamonas i Veillonella, dominiraju u crijevima zdravih osoba. Svaki od ovih rodova ima više različitih vrsta, pa će daljnja istraživanja biti potrebna kako bi se saznalo koje točno vrste najviše štite od demencije. Ipak, jasno je da raznolika i uravnotežena crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u prevenciji kognitivnih bolesti.
Kako utjecati na crijevne mikroorganizme
U spomenutoj studiji sudjelovalo je 229 osoba starijih od 60 godina. Kod dijela sudionika znanstvenici su potaknuli povećanje unosa svježeg voća i redovite tjelesne aktivnosti, što je dovelo do povećanja raznolikosti crijevnog mikrobioma. To je rijedak primjer u ljudskim studijama gdje je dokazano uzročno-posljedično djelovanje.
Glavni autor studije, Lei Zhang, izjavio je kako svakodnevna konzumacija svježeg voća i redovita fizička aktivnost potiču rast korisnih crijevnih bakterija, što značajno poboljšava kognitivne funkcije i štiti od demencije. Ove spoznaje pružaju jasne smjernice za prevenciju bolesti.
Voće najbogatije vlaknima, a time i najkorisnije za mikrobiom, su bobičasto voće: jagode, borovnice, kupine i maline. Njihova posebnost je u tome što jedemo i njihove sjemenke, čime unosimo više vlakana, ključnog “goriva” za rast korisnih bakterija. Posebno se ističu maline i kupine s približno 9 grama vlakana po šalici. Pravi rekorder je pasijonka, s čak 24 grama vlakana po šalici ako jedete i sjemenke. Avokado se rijetko ubraja u voće, ali ima čak 9 grama vlakana po šalici te obiluje zdravim mastima.
Vlakna potiču rast bakterija Megamonas, koje proizvode masnu kiselinu zvanu propionat. Propionat služi kao hrana stanicama crijevne sluznice, jača ih i čuva njihovu funkciju. Tako crijeva postaju otpornija na toksine i štetne mikroorganizme, što umanjuje upalu i indirektno štiti mozak. Više informacija o prehrani bogatoj vlaknima možete pronaći na portalu Healthline.
Bobičasto voće, osim vlakana, sadrži i flavonoide, biljne spojeve koji hrane bakterije Blautia. Ovaj rod ima brojne pozitivne učinke – proizvodi tvari koje uništavaju patogene bakterije, uključujući i one otporne na antibiotike, te smanjuje nepotrebnu upalu u tijelu. Više o flavonoidima i njihovim izvorima možete saznati na portalu Medical News Today.
Bakterije Blautia također mogu smanjiti rizik od razvoja raka debelog crijeva i drugih bolesti. Ove dobre bakterije postaju sve važniji dio istraživanja o demenciji jer djeluju višestruko zaštitno. Redoviti unos voća i povrća najlakši je način za njihovu podršku.
Što se tiče tjelesne aktivnosti, važno je naglasiti da ne morate postati profesionalni sportaš. Dovoljno je svakodnevno šetati, lagano vježbati ili voziti bicikl, kako biste povećali udio bakterije Veillonella u crijevima. Ova bakterija koristi mliječnu kiselinu nastalu tijekom fizičke aktivnosti i pretvara je u propionat, čime dodatno jača zaštitu mozga. Za savjete o vrstama vježbanja prilagođenih starijima možete pogledati stranice Centra Zdravlja.
Iz perspektive svakodnevnog života, voće je najprirodnija užina, jednostavno se konzumira i djeca i stariji ga lako prihvaćaju. Ipak, za one koji nisu skloni kretanju, treba naglasiti da ne postoji jednostavniji način očuvanja zdravlja mozga od redovitog hodanja ili lagane tjelovježbe. Nažalost, život bez kretanja vodi prema povećanom riziku od razvoja demencije. Detaljnije smjernice o prehrani za zdrav mozak nudi i Nutritional.org.
Iako je navedena studija relativno mala, njeni rezultati otvaraju vrata velikim promjenama u pristupu prevenciji demencije. Pokazuje se da redovita konzumacija voća, povećanje unosa vlakana te svakodnevna tjelovježba značajno povećavaju broj i raznolikost korisnih crijevnih mikroorganizama, a time i smanjuju rizik od razvoja demencije. Pravilna prehrana i redovita aktivnost nisu samo preporuka, nego stvarni alat za očuvanje moždanih funkcija do duboke starosti.
Uz sve veći broj starijih osoba i porast broja oboljelih od demencije, od iznimne je važnosti što ranije krenuti s promjenom navika. Povezanost između crijevne mikrobiote i demencije ne prestaje iznenađivati, a buduća istraživanja nastavit će razotkrivati koje su vrste bakterija najvažnije za zdravlje mozga. No, već sada je jasno da jednostavne životne odluke – poput odabira voća bogatog vlaknima i svakodnevnog kretanja – mogu imati ogroman utjecaj na smanjenje rizika od demencije.
Za kraj, demencija se više ne smije doživljavati kao neizbježna posljedica starenja, već kao stanje na koje možemo utjecati. Mikrobiološki potpis crijeva pruža nam nove smjernice i daje nadu da prevencija leži u svakodnevnim, malim, ali važnim odlukama koje donosimo za svoje zdravlje.
