Biti cool je zahtjevno. I razumjeti što zapravo znači biti cool nije nimalo lakše. Mnoga psihološka istraživanja u zadnjih nekoliko desetljeća pokušala su objasniti fenomen što znači biti cool. Najimpresivnije među njima objavljeno je nedavno i privuklo je pažnju javnosti jer je u istraživanju sudjelovalo više od 6000 ispitanika iz 13 različitih zemalja, a cijeli projekt trajao je gotovo pet godina.
Studija je otkrila nekoliko važnih saznanja o tome je li cool uvijek cool bez obzira gdje ideš. Prvo i ključno, šest osobina jasno je povezano s percepcijom tko je cool: uživanje u životu, snaga, pustolovnost, otvorenost, autonomija i hedonizam. Ako se prepoznaješ u ovim osobinama, nalaziš se visoko na ljestvici onih koji se smatraju cool osobama. Ove osobine naglašavaju važnost autentičnosti, životne radosti i neovisnosti, što su univerzalne vrijednosti koje prelaze granice kultura i društava. Više o psihološkim osobinama možeš pročitati na [Verywell Mind](https://www.verywellmind.com/what-does-it-mean-to-be-cool-4155227), koji dublje analizira kako se određuju osobine privlačnosti u društvu.
Drugo saznanje pokazuje da su osobine koje se povezuju s onim što se smatra cool bitno različite od osobina koje su vezane uz moralno dobro. Drugim riječima, možeš biti cool i možeš biti dobar, ali rijetko istovremeno obje stvari. Ovaj fenomen često je predmet rasprava u filozofiji i etici, gdje se cool smatra estetskom, a dobro moralnom vrlinom. Tako se postavlja pitanje može li osoba istodobno zračiti privlačnošću i visokom moralnošću ili su to kategorije koje se teško preklapaju. O ovoj temi više pročitaj na [Stanford Encyclopedia of Philosophy](https://plato.stanford.edu/entries/morality-definition/), gdje se obrađuje odnos estetskog i moralnog u svakodnevnom ponašanju.
Možda je najzanimljiviji aspekt ovog istraživanja činjenica da su znanstvenici posebno obratili pažnju na moguće kulturološke varijacije u samoj definiciji što je cool. U zemljama poput Australije, Čilea, Kine (uključujući Hong Kong), Njemačke, Indije, Meksika, Nigerije, Španjolske, Južnoafričke Republike, Južne Koreje, Turske i Sjedinjenih Američkih Država, sudionici su pokazali zapanjujuće visok stupanj slaganja o tome što zapravo predstavlja cool osobu. Ovaj podatak podupire tezu da je cool uvijek cool bez obzira gdje ideš, no situacija ipak nije tako jednostavna. Kultura i globalizacija znatno utječu na to kako se pojam cool interpretira širom svijeta, o čemu detaljno piše [BBC Culture](https://www.bbc.com/culture/article/20210517-the-strange-history-of-cool).
Pronaći univerzalnu kulturološku vrijednost poput pojma cool posebno je izazovno, s obzirom na to koliko je riječ cool apstraktan pojam. No, valja napomenuti da su iako naizgled raznolike, sve ove zemlje iz istraživanja zapravo prilično zapadnjački orijentirane i snažno pod utjecajem zapadnih (prvenstveno holivudskih) medija. Ovaj utjecaj možeš uočiti kroz sveprisutnost engleske riječi “cool” u jezicima poput kineskog, turskog, korejskog, španjolskog ili njemačkog. Sama činjenica da se engleski izraz koristi univerzalno, pokazuje koliko globalizacija mijenja svakodnevne obrasce ponašanja i percepciju privlačnosti. Širi kontekst o tome kako zapadni mediji oblikuju trendove možeš pronaći na [The Conversation](https://theconversation.com/what-does-it-mean-to-be-cool-and-how-did-it-become-a-global-phenomenon-169726).
S druge strane, pojam cool nije jednoznačan ni unutar iste kulture. Često se razlikuje između, primjerice, “cachet cool” i “contrarian cool”, što su gotovo dijametralno suprotne definicije. Prvi označava prihvaćenost i popularnost u mainstream društvu, dok drugi podrazumijeva odmak i protivljenje ustaljenim normama. Istraživanje je zanemarilo ovu distinkciju, što ostavlja prostor za buduće analize. Čak i unutar jedne kulture, biti cool zavisi o subkulturi i kontekstu: ono što je cool među obožavateljima heavy metala nije nužno isto što se smatra cool među zaljubljenicima u cosplay ili gamere. Više o fenomenu subkultura i kako oblikuju pojmove privlačnosti i trendova možeš pročitati na [Psychology Today](https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-moment-youth/201702/what-makes-someone-cool), gdje se raspravlja o važnosti grupnog identiteta.
Važno je naglasiti da znati koje osobine čine osobu cool ne znači automatski da ćeš to postati. Baš naprotiv, pokušavati biti cool često dovodi do suprotnog učinka. Paradoksalno, istinsko cool ponašanje karakterizira nepretencioznost i nenametljivost – onaj tko previše pokušava biti cool često završava upravo suprotno. Upravo zato, cool uvijek cool bez obzira gdje ideš, ali samo ako je autentično i prirodno. Svjesnost o tome da pokušavanje vodi u suprotnom smjeru istaknuta je i u popularnoj kulturi, a više o toj dinamici možeš pročitati na [The Atlantic](https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2013/09/the-cool-kids/309431/), koji se bavi analizom psihologije privlačnosti među mladima.
Iako studija pokazuje visok stupanj suglasnosti među sudionicima iz raznih zemalja, postavlja se pitanje je li doista moguće govoriti o univerzalnom konceptu. Kulturne razlike, lokalni običaji, povijest i medijski utjecaji oblikuju definicije privlačnosti, a globalna pop kultura sve više izjednačava te razlike. No, važnost autentičnosti ostaje ključna: cool uvijek cool bez obzira gdje ideš samo ako ostaješ vjeran sebi, svojim vrijednostima i iskrenom pristupu životu.
S obzirom na sve navedeno, jasno je da pojam privlačnosti ima univerzalne odrednice, ali i niz nijansi koje ovise o vremenu, prostoru i društvenom kontekstu. Ono što je prije dvadeset godina bilo cool danas može biti samo trend iz prošlosti, a ono što je danas na vrhuncu popularnosti sutra može nestati. Međutim, kvalitete poput autentičnosti, otvorenosti, neovisnosti i životne radosti ostaju vrijednosti koje nadilaze generacijske i kulturne razlike te potvrđuju da cool uvijek cool bez obzira gdje ideš – ako dolazi iznutra i nije rezultat nametnutih očekivanja.
Ove spoznaje otvaraju vrata daljnjim istraživanjima, osobito u društvima gdje zapadnjački utjecaj nije toliko izražen. Također, nameće se potreba za dubljim razumijevanjem kako digitalno doba, društvene mreže i online subkulture mijenjaju poimanje što je zapravo cool. Je li cool uvijek cool bez obzira gdje ideš ili je to više pitanje percepcije koja se mijenja zajedno s društvom, ostaje otvoreno za nova istraživanja. Više o toj temi i promjenama kroz digitalno doba možeš pratiti na [Wired](https://www.wired.com/story/coolness-culture-internet-trends/), gdje se analizira evolucija trendova kroz internet kulturu.
slika: mavo/Shutterstock
