Ljevoročnost je osobina koja fascinira mnoge ljude, a povezanost između ljevoročnosti i kognitivnih sposobnosti često je predmet istraživanja. Iako je većina ljudi dešnjaka, procjenjuje se da oko 10,6 posto ljudi na svijetu koristi lijevu ruku kao dominantnu (izvor). S obzirom na to da su ranija istraživanja sugerirala povezanost ljevoročnosti s umjetničkim sposobnostima ili inteligencijom, najnovija istraživanja ne pokazuju takve poveznice.
Međutim, ljevoročnost nije jedini oblik asimetrije koji ljudi pokazuju. Jedna od teorija koja je predložena jest da nije sama ljevoročnost ta koja je povezana s kognitivnim sposobnostima, nego način na koji su te asimetrije raspoređene u mozgu. Da bi se to istražilo, potrebno je proučiti povezanost ljevoročnosti s kognitivnim sposobnostima uzimajući u obzir i druge asimetrije.
Ljevoročnost i asimetrije u prepoznavanju emocija
Novije istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports usmjereno je upravo na ovo istraživačko pitanje. Znanstvenica Georgina Donati s Oxfordskog i Londonskog sveučilišta, zajedno sa svojim timom, testirala je posjetitelje Londonskog znanstvenog muzeja uz pomoć dvaju zadataka (izvor).
Za testiranje vještina posjetitelja u korištenju lijeve ili desne ruke korišten je tzv. “pegboard” zadatak. U ovom zadatku, posjetitelji muzeja morali su brzo premještati male obojene klinove u rupe na ploči koristeći svaku ruku. Mjerenjem brzine premještanja klinova moglo se odrediti je li netko ljevak ili dešnjak.
Osim toga, provedeno je i testiranje pomoću tzv. “kimeričkog testa lica”. U ovom zadatku, posjetitelji muzeja morali su gledati slike lica na kojima je emocionalni izraz bio prikazan na lijevoj ili desnoj polovici lica, dok je druga polovica bila emocionalno neutralna. Volonteri su ocjenjivali izražajnost emocija koje su lica pokazivala. Usporedbom ocjena izražajnosti emocija s lijeve i desne strane lica moglo se utvrditi pokazuju li ljudi ljevorsku ili desnoruku asimetriju u prepoznavanju emocija.
Konačno, posjetitelji muzeja obavili su test jezične tečnosti te ispunili upitnik o socijalnim poteškoćama. Također su dali podatke o samoprijavljenoj dijagnozi autizma ili ADHD-a.
Noviji uvidi u ljevoročnost, emocionalnu lateralizaciju i kognitivne sposobnosti
Što su znanstvenici otkrili?
Kako se i očekivalo, većina ljudi bila je dešnjaka. Također, većina ljudi smatrala je da su lica s emocionalno lijevom polovicom izraženija nego ona s emocionalno desnom polovicom. Ova sklonost prema lijevoj polovici lica u prepoznavanju emocija dobro je zabilježena u znanstvenoj literaturi.
Znanstvenici su zatim analizirali kako je ljevoročnost povezana s uspjehom u “pegboard” zadatku i otkrili da su najuspješniji bili ljudi s umjerenom ljevoročnošću, bez obzira na to je li netko ljevak ili dešnjak. Uspjeh u zadatku također je bio povezan s jezičnom tečnošću, što sugerira da postoji lančani učinak između ljevoročnosti, uspjeha u zadatku i kognitivnih sposobnosti.
Potom su znanstvenici dodatno testirali utječe li profil lateralizacije svakog volontera na rezultate. Ukupno 53 posto volontera imalo je standardni profil (dešnjak i lijeva dominacija za prepoznavanje vizualnih emocija). Dvanaest posto volontera imalo je obrnuti profil, 13 posto je pokazalo ljevu sklonost za oba testa, a 22 posto volontera imalo je desnu sklonost za oba testa.
Zanimljivo, obrnuti profil bio je povezan s većim brojem samoprijavljenih socijalnih poteškoća i višom samoprijavljenom stopom autizma i ADHD-a. Znanstvenici su tvrdili da ljudi s obrnutim profilom ne usklađuju se s prosjekom ostalih ljudi ni u ljevoročnosti ni u emocionalnoj lateralizaciji, što im može otežati pravilno tempiranje reakcije na socijalne signale, što može dovesti do socijalnih poteškoća.
Zaključak
Ova otkrića ukazuju na to da možda nije sama ljevoročnost ta koja je relevantna za kognitivne sposobnosti, već više profil različitih asimetrija. To znači da će za buduće projekte o ljevoročnosti i drugim sposobnostima biti važno da znanstvenici uzmu u obzir ukupni profil asimetrija, a ne samo samu ljevoročnost.
/LinkedIn slika: apichon_tee/Shutterstock
