Ovaj tekst je suautorsko djelo Liesel Sharabi i Asheley Landrum.
Reality TV rijetko prolazi bez podizanja obrva, ali kada je emisija “Naked Attraction” stigla na HBO Max 2023. godine, izazvala je još više razgovora nego inače. Koncept u kojem kandidati traže ljubav potpuno goli nije samo šokantan, već je upotpunjen raznim znanstvenim tvrdnjama koje zvuče vrlo uvjerljivo. Upravo zato smo postali posebno zainteresirani za sadržaj koji se u emisiji predstavlja kao činjenica.
U trećoj epizodi pojavila se tvrdnja koja nas je natjerala da se ozbiljno zapitamo:
Navodno, veličina testisa može otkriti kakav je muškarac. Američki antropolozi su otkrili da muškarci s manjim testisima imaju nižu razinu testosterona, što smanjuje njihov nagon za parenjem i preusmjerava njihovu pažnju na brigu o djeci. Drugim riječima, manji testisi znače bolji tata.
Zvuči neobično, zar ne?
Asheley je medijska psihologinja koja proučava dezinformacije, dok se ja bavim istraživanjem odnosa i analizom podataka. Zajedno smo shvatili da nitko zapravo ne proučava dezinformacije o vezama u zabavnim sadržajima, posebno na emisijama za spojeve kao što je “Naked Attraction”. Pitanje je kako izgledaju dezinformacije u ovakvom kontekstu i na koji način gledatelji mogu provjeriti tvrdnje koje im se plasiraju. Upravo to smo odlučili istražiti koristeći SIFT metodu.
Što su dezinformacije o vezama?
U našem nedavnom radu objavljenom u časopisu Current Opinion in Psychology, koji se bavi psihologijom dezinformacija, predstavili smo koncept koji nazivamo dezinformacije o vezama. Riječ je o netočnim ili zavaravajućim informacijama o vezama koje je moguće provjeriti znanstvenim podacima. To su često savjeti, teorije ili tvrdnje predstavljene kao znanstvene činjenice, a zapravo su iskrivljene, pojednostavljene ili potpuno netočne. Posebno su česte u emisijama o spojevima, popularnim člancima i na društvenim mrežama, gdje se savjeti i zaključci često izvlače izvan konteksta.
Primjeri ovakvih tvrdnji uključuju uvjerenje da određene fizičke karakteristike garantiraju bolji odnos, da je astrologija presudna za kompatibilnost ili da “pravila privlačnosti” vrijede univerzalno. Upravo je “Naked Attraction” omogućio uvid u način na koji takve dezinformacije o vezama mogu biti plasirane javnosti i predstavljene kao znanstveno utemeljene činjenice, iako to najčešće nije slučaj.
Kako provjeravati tvrdnje na reality TV-u?
Kada naiđete na tvrdnju koja zvuči previše neobično da bi bila istinita, preporučujemo da ne prihvaćate odmah ono što čujete, već da se koristite SIFT metodom za provjeru informacija. SIFT je skraćenica za četiri osnovna koraka provjere izvora i vjerodostojnosti tvrdnje. Prvi korak je zastati i razmisliti prije nego što prihvatite nešto kao činjenicu. Drugi je istražiti izvor – tko stoji iza tvrdnje i ima li autoritet ili stručnost na tom području. Treći je pronaći bolje izvore pokrivenosti teme, odnosno postoji li stručni članak, znanstvena studija ili ugledni portal koji potvrđuje ili pobija tvrdnju. Četvrti korak je vratiti se na izvor – otkud je tvrdnja zapravo potekla i postoji li originalni znanstveni rad koji ju podupire.
Primjenjujući SIFT na tvrdnju iz “Naked Attraction”, uspjeli smo pronaći originalni znanstveni članak objavljen u uglednom časopisu PNAS. Također smo došli do niza članaka koji su senzacionalistički izvještavali o toj studiji, poput teksta na Time magazinu, ali i komentara samih autora istraživanja. Kroz ovu metodu jasno je uočljivo kako se jedna znanstvena studija može krivo interpretirati i preuveličati za potrebe televizijske zabave.
Što zapravo kaže znanost?
Istraživanje na koje se poziva emisija analiziralo je povezanost veličine testisa i uključenosti očeva u brigu o djeci. Utvrđena je blaga korelacija između manjih testisa i veće roditeljske angažiranosti, ali razina testosterona nije bila direktno povezana s roditeljskim ponašanjem u toj studiji. Nitko od znanstvenika nije tvrdio da veličina testisa određuje kvalitetu partnera ili “tata potencijal” – te su interpretacije rezultat pogrešnih tumačenja i potrebe za stvaranjem zanimljivog TV sadržaja.
Ovakva iskrivljena interpretacija znanstvenih rezultata česta je pojava u medijima, osobito kada je riječ o temama koje publiku mogu privući svojom intrigantnošću ili zabavnošću. U slučaju “Naked Attraction”, radi se o tipičnom primjeru kako dezinformacije o vezama mogu ući u popularnu kulturu i biti prihvaćene kao istina, iako je stvarnost mnogo složenija.
Zašto su dezinformacije o vezama važne?
Bilo da dolaze s televizije, društvenih mreža ili online članaka, dezinformacije o vezama utječu na način na koji ljudi razmišljaju o ljubavi, partnerstvu i vlastitim očekivanjima. One oblikuju stavove prema privlačnosti, kompatibilnosti i intimnosti, a mogu rezultirati i nerealnim očekivanjima od partnera. Kada popularne emisije poput “Naked Attraction” iznose znanstvene tvrdnje, gledatelji ih često prihvaćaju zdravo za gotovo, pogotovo kada su prikazane na autoritativan način. Upravo zato važno je razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati informacije, posebno kada one dolaze iz zabavnog konteksta.
Dezinformacije o vezama dodatno su opasne jer se često prenose usmenom predajom ili putem društvenih mreža, gdje se dodatno pojednostavljuju i iskrivljuju. Tako nastaje začarani krug u kojem su netočne informacije široko rasprostranjene i teško ih je ispraviti. Mediji i produkcijske kuće često preuzimaju odgovornost za edukaciju javnosti, ali kada je cilj isključivo zabava i gledanost, činjenice vrlo lako padaju u drugi plan.
Kako prepoznati dezinformacije o vezama?
Prepoznavanje dezinformacija o vezama zahtijeva određenu razinu medijske pismenosti. Važno je propitivati izvore, razmišljati o motivima onih koji plasiraju informacije te provjeravati postoji li znanstvena podloga za izrečene tvrdnje. Pratiti znanstvene portale, stručne analize i provjerene izvore poput BBC Future može pomoći u razgraničavanju činjenica od mitova. Također, postavljanje pitanja – tko ima koristi od ove informacije, čime je ona potkrijepljena, tko je stručnjak koji ju iznosi – ključni su alati u borbi protiv dezinformacija.
Nadalje, dobro je biti svjestan kako se i sama znanstvena istraživanja često pogrešno interpretiraju u javnosti. Rezultati jednog istraživanja rijetko predstavljaju apsolutnu istinu, a mediji nerijetko izvlače najzvučnije dijelove i prezentiraju ih izvan šireg konteksta. Kada sljedeći put čujete tvrdnju poput one iz “Naked Attraction”, pokušajte pronaći izvor, pročitajte znanstveni članak i konzultirajte neovisne stručnjake prije nego što povjerujete.
Utjecaj dezinformacija o vezama na društvo
Širenje dezinformacija o vezama može imati dugoročne posljedice na odnose među ljudima. Pogrešna uvjerenja o tome što utječe na kvalitetu veze mogu dovesti do razočaranja, prekida ili propuštanja prilika za izgradnju zdravih odnosa. Kada ljudi vjeruju u mitove o kompatibilnosti, fizičkim osobinama ili “pravilima privlačnosti”, stvaraju nerealne slike o tome kako veza treba izgledati. To može negativno utjecati na samopouzdanje, percepciju vlastite vrijednosti te komunikaciju u odnosima.
Emisije poput “Naked Attraction” postaju posebno utjecajne jer su široko gledane i imaju snažan utjecaj na mlade ljude i one koji traže savjete o vezama. Stoga je važno da i produkcija, ali i publika, prepoznaju razliku između znanstveno utemeljenih informacija i sadržaja stvorenog radi zabave ili šoka. Edukacija o dezinformacijama o vezama trebala bi biti dio šire strategije razvoja medijske i znanstvene pismenosti u društvu.
Primjena SIFT metode u svakodnevnom životu
Korištenje SIFT metode ne mora biti rezervirano samo za provjeru tvrdnji iz reality TV-a. Svaki put kada naiđete na “previše dobru” informaciju, zastanite i razmislite. Provjerite tko je izvor, koje su reference navedene i postoji li znanstveni konsenzus oko teme. Na taj način možete zaštititi sebe i svoju okolinu od dezinformacija koje mogu imati stvaran utjecaj na privatni život, odnose i odluke koje donosite.
Važno je također imati na umu da SIFT metoda nije zamjena za stručno mišljenje, ali je odličan početak u razdvajanju pouzdanih i nepouzdanih informacija. Preporučujemo svima koji prate emisije poput “Naked Attraction”, ali i druge zabavne formate, da budu proaktivni u provjeri onoga što čuju i dijele. Na taj način ne samo da štitite sebe, već doprinosite i razvoju društva otpornog na dezinformacije.
Gdje tražiti točne informacije o vezama?
Ako želite saznati više o stvarnim znanstvenim saznanjima o vezama, preporučujemo da posjetite portale kao što je Psychology Today, gdje stručnjaci analiziraju razne aspekte odnosa i nude provjerene savjete. Također, korisno je čitati članke na stranicama poput Greater Good Magazine, koji obrađuju znanstvena istraživanja o ljubavi, privlačnosti i međuljudskim odnosima. Uvijek birajte izvore s reputacijom i stručnim autorima, a izbjegavajte portale koji se oslanjaju na senzacionalizam i mitove.
Budite kritični prema informacijama, osobito kad dolaze iz zabavnog sadržaja. Sposobnost prepoznavanja i borbe protiv dezinformacija o vezama ključna je za izgradnju zdravih, sretnih i ispunjenih odnosa. Reality TV će i dalje služiti zabavi, ali na nama je odgovornost da razlikujemo činjenice od fikcije i gradimo svoje stavove na temelju provjerenih informacija.
Asheley Landrum je izvanredna profesorica medijske psihologije i znanstvene komunikacije na Sveučilištu Arizona State. Dobitnica je priznanja Američkog udruženja za napredak znanosti i članica je panela Nacionalnih akademija znanosti, inženjerstva i medicine te privremena direktorica News Co/Lab pri Walter Cronkite School of Journalism and Mass Communication.
Fotografija: PeopleImages.com – Yuri A/Shutterstock
