Kada bubnjar započne taj ritam, udara ga sa sinkopiranim ritmom i rat, tat, tat, tat, tat, tat na bubnjevima. // Okreni ritam (pričam o ritmu). Volim čuti perkusije. To me tjera da se krećem. Da, da, da. —Vicki Sue Robinson, “Turn the Beat Around” (1976)
U posljednje vrijeme sve više istraživanja u području neuroznanosti dolazi iz Japana, a jedno od najzanimljivijih tiče se fenomena poznatog kao uživanje u glazbi. Pitanje koje je mučilo tim stručnjaka sa Sveučilišta Tsukuba bilo je: može li kratko uživanje u ritmičnoj glazbi pozitivno utjecati na funkcije mozga, posebno na rad prefrontalnog korteksa i izvršne funkcije? Odgovor su pokušali pronaći kroz koncept groove uživanja, odnosno načina na koji uživanje u glazbi pokreće tijelo i um.
U njihovim istraživanjima, takozvana groove glazba nije samo ugodan dodatak vježbanju, već ključni čimbenik za aktivaciju mozga kod pojedinaca koji su prirodno skloni uživanju u ritmu. Ovi pojedinci, poznati kao uživači u glazbi, spontano osjećaju želju za kretanjem, lupkanjem nogom ili klimanje glavom čim čuju prepoznatljiv ritam. Kod njih se aktivira prefrontalni korteks, što dovodi do poboljšanja izvršnih funkcija – mentalnih sposobnosti koje koristimo za donošenje odluka, planiranje i samokontrolu.
Tri minute plesa na ritam za moždani učinak
Istraživanje Sveučilišta Tsukuba ukazalo je kako je već tri minute laganog gibanja na ritmičnu glazbu dovoljno za stimulaciju dorsolateralnog prefrontalnog korteksa. Razina napora potrebna za ovaj učinak odgovara ležernom hodanju ili vrlo laganom kardio treningu, poput laganog plesa na omiljeni hit ili izvođenja jednostavnih pokreta iz popularnih plesnih treninga. Već ovako mala doza fizičke aktivnosti, praćena uživanjem u glazbi, dovodi do osjetnog poboljšanja izvršnih funkcija mjerljivih kroz poznati Stroop test boja i riječi.
Ono što razlikuje uživanje u glazbi od običnog slušanja ritma jest posebna vrsta psihološkog odgovora koju su znanstvenici nazvali audiomotornim usklađivanjem. Taj se fenomen javlja kada osoba ne može ne pratiti ritam tijelom, osjećajući ushićenje i energiju čim se glazba pojača. Upravo ta kombinacija uzbuđenja i spontanog kretanja na ritam temelj je pozitivnog utjecaja uživanja u glazbi na funkcije mozga.
Što znači biti uživač u glazbi?
Nije svatko sklon uživanju u glazbi. Za neke je ritam samo pozadina, dok kod drugih budi neodoljivu želju za pokretom i osjećaj unutarnje radosti. Ako ste među onima kojima ritmična pjesma automatski pokreće noge ili glavu u skladu s beatom, vjerojatno ste uživač u glazbi. Takve osobe osjećaju kako ih ritam obuzima, podiže im raspoloženje i poboljšava koncentraciju, čak i nakon samo nekoliko minuta plesanja ili gibanja.
Zanimljivo je da se ovaj učinak ne javlja kod svih. U istraživanju su sudjelovali i sudionici koji nisu osjećali uzbuđenje niti želju za pokretanjem na ritmičnu glazbu. Kod njih nije zabilježen porast aktivnosti u prefrontalnom korteksu niti poboljšanje na testovima izvršnih funkcija. Ovi rezultati naglašavaju koliko je osobni odnos prema uživanju u glazbi presudan za neurološki učinak kratkog gibanja na mozak.
Uživači u glazbi često svjesno traže pjesme s naglašenim ritmom, biraju glazbu oko 120-135 BPM-a te su skloni uključiti glazbu u svoju svakodnevnu rutinu tjelovježbe. Osjećaj da ne mogu mirno stajati na mjestu kada čuju poznati beat često ih motivira da svakodnevno budu fizički aktivni, makar i na nekoliko minuta. Upravo te sitne navike, kroz uživanje u glazbi, dugoročno mogu imati pozitivan utjecaj na kognitivno zdravlje.
Iako postoje ljudi kojima uživanje u glazbi nije blisko, a ritam ih ne pokreće, istraživanja su pokazala da za njih slične koristi donose vježbe umjerenog do visokog intenziteta, poput HIIT treninga, bez obzira na glazbenu podlogu. Drugim riječima, za neke je uživanje u glazbi najbolji način da povećaju moždane funkcije, dok drugi iste prednosti mogu postići klasičnim vježbanjem.
Psihologija i biologija uživanja u glazbi
Mehanizmi koji stoje iza pozitivnih učinaka uživanja u glazbi povezani su s audiomotornim usklađivanjem, odnosno neurološkim procesom u kojem mozak sinkronizira vanjski ritam s unutarnjim impulsima za pokret. Taj spoj psihološkog uzbuđenja i fizičkog odgovora stvara snažan osjećaj zadovoljstva, motivacije i povećane mentalne bistrine. Kod uživača u glazbi aktivira se dorsolateralni prefrontalni korteks, područje odgovorno za samokontrolu, planiranje i kreativno razmišljanje.
Znanstvenici su također otkrili da uživanje u glazbi potiče otpuštanje neurotransmitera poput dopamina, koji doprinosi osjećaju sreće i motivacije. Redovito uključivanje glazbe u svakodnevne aktivnosti, čak i na samo nekoliko minuta dnevno, može dugoročno pridonijeti boljem raspoloženju i smanjenju stresa. Osim toga, studije pokazuju da je glazba s izraženim ritmom posebno korisna za starije osobe, jer potiče neuroplastičnost i može pomoći u očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Uživači u glazbi često koriste ritmične pjesme i za poboljšanje produktivnosti na poslu, tijekom vožnje ili obavljanja svakodnevnih zadataka. Na primjer, psihološke studije sugeriraju da poslušavanje nekoliko minuta omiljene glazbe prije važnog sastanka ili učenja može povećati pažnju, motivaciju i sposobnost donošenja odluka. U školama i edukativnim programima, integracija glazbe s ritmom često poboljšava učinak učenika, posebno kod zadataka koji zahtijevaju brzinu, preciznost i logičko razmišljanje.
Uživanjem u glazbi do zdravijeg mozga
Osim što poboljšava mentalne sposobnosti, uživanje u glazbi ima pozitivan utjecaj na cjelokupno zdravlje mozga. Redovita fizička aktivnost, čak i najblažeg intenziteta, uz glazbenu podlogu, dokazano smanjuje razinu stresa, pomaže u regulaciji sna i doprinosi boljem emocionalnom balansu. U kombinaciji s uživanjem u glazbi, ovakva tjelovježba postaje ugodnija, što povećava vjerojatnost da će ljudi ostati dosljedni u svojim navikama.
Glazba može imati i socijalni učinak. Sudjelovanje u grupnim aktivnostima poput zajedničkog plesa, aerobika ili zumbanja dodatno povećava osjećaj pripadnosti i povezanosti s drugima, što je izuzetno važno za mentalno zdravlje. U mnogim urbanim sredinama širom svijeta postaju popularni plesni fitness satovi na otvorenom, gdje ljudi kroz uživanje u glazbi i ritmu ne samo da vježbaju već i grade nove društvene veze. Više o pozitivnom utjecaju plesa i glazbe na zdravlje pročitajte na ovoj stranici.
Pozitivni psihološki efekti uživanja u glazbi povezani su i s jačanjem samopouzdanja. Ljudi koji redovito uživaju u glazbi kroz pokret skloniji su razvijanju pozitivne slike o sebi, lakše se nose sa stresom i otvoreniji su za nova iskustva. Kod djece i mladih, redovito uključivanje glazbe u svakodnevicu može potaknuti kreativnost, razvoj jezika i socijalnih vještina.
Kako primijeniti uživanje u glazbi u svakodnevnom životu?
Ako se prepoznajete kao uživač u glazbi ili želite isprobati pozitivan utjecaj ove navike na svoj mozak, dovoljno je svakog dana izdvojiti nekoliko minuta za lagano kretanje uz omiljenu pjesmu. Preporučuje se odabrati pjesme s jasnim, optimističnim ritmom koje vas spontano potiču na gibanje. Ne morate izvoditi kompleksne plesne korake – dovoljno je klimanjem glavom, lupkanjem nogom ili laganim pokretima ruku prepustiti se ritmu i uživati u glazbi.
Pronađite pjesme koje u vama bude osjećaj sreće i energije te ih uključite u svoju jutarnju ili večernju rutinu. Možete koristiti i digitalne platforme poput Spotifya za stvaranje osobne playlist liste ritmičnih pjesama ili istražiti besplatne plesne treninge dostupne na internetu. Bitno je naglasiti da uživanje u glazbi nije natjecanje niti oblik pritiska – riječ je o osobnom iskustvu koje bi trebalo biti opuštajuće i zabavno.
Neovisno o vašoj dobi ili fizičkoj spremnosti, uživanje u glazbi može se prilagoditi svakome. Osobe starije životne dobi mogu uživati u laganom plesu ili pokretima u sjedećem položaju, dok mlađi mogu birati energičnije stilove i brže ritmove. Cilj je da svakodnevno pronađete barem nekoliko minuta za povezivanje sa svojim tijelom i uživanje u glazbi, jer taj mali ritual može imati dugoročan pozitivan učinak na vaše mentalno i emocionalno zdravlje.
Nastavite istraživati mogućnosti koje pruža uživanje u glazbi i ne bojte se eksperimentirati s različitim žanrovima, tempom ili stilovima plesa. Kroz nekoliko minuta uživanja u glazbi dnevno, ne samo da povećavate funkcije mozga već i doprinosite općem osjećaju sreće i zadovoljstva u životu. Više o ovoj temi i znanstvenim istraživanjima vezanim uz mozak i glazbu možete pronaći na ovoj poveznici.
