Kada sam bio mlad, sve što sam želio bilo je pronaći nekoga s kim bih se smirio i osnovao obitelj. Našao sam osobu koja mi je odgovarala, zasnovali smo standardnu obitelj s dvoje djece i psom. Danas, kada su djeca odrasla i kuća prazna, ne žalim zbog svojih odluka. Ipak, postajem svjestan koliko su moji ciljevi zapravo bili oblikovani tuđim očekivanjima. Živio sam prema scenariju koji je netko drugi napisao, a društvo me usmjeravalo prema obrascu prema kojem je partnerstvo gotovo pa uvjet sreće.
Danas, međutim, živimo u razdoblju kada su stope brakova u padu već desetljećima, a broj osoba koje žive kao samci sve je veći. Sve donedavno, većina istraživanja tvrdila je kako su ljudi zadovoljniji kada su u stalnoj vezi, nego kada su sami. Osim toga, prevladava uvjerenje da ti treba “druga polovica” kako bi bio potpun.
Na scenu dolazi generacija Z i sve preokreće. Pripadnici ove generacije, rođeni između 1997. i 2012. godine, mijenjaju tradicionalna shvaćanja ljubavi i života. Istraživanja pokazuju da generacija Z čeka dulje s ulaskom u romantične odnose, a ono što je još zanimljivije, samci iz ove generacije zadovoljniji su takvim načinom života nego što su to bile prethodne generacije. Psiholozi, poput Tite Avilés sa Sveučilišta u Heidelbergu, proučavaju zašto su mladi iz generacije Z sretni što su samci i što to govori o promjenama u društvu.
Samostalnost prije svega
Jedno veliko istraživanje o obiteljskim odnosima i samcima obuhvatilo je gotovo 3.000 ispitanika kroz četiri generacije: generaciju X, rane milenijalce, kasne milenijalce i generaciju Z. Ispitanici su odgovarali na pitanja o zadovoljstvu samčkim životom i životom općenito, i to na tri važna životna prijelaza: u adolescenciji, ranoj odrasloj dobi i ustaljenoj odrasloj dobi. Pripadnici generacije Z, koji su tek ušli u adolescenciju, već sada iskazuju veće zadovoljstvo svojim statusom samca od prethodnih generacija.
Kod ranijih generacija, adolescencija je bila početak traženja partnera, prve simpatije i ljubavi, često i prvi ozbiljniji odnosi. Za generaciju Z, međutim, prioritet je samostalnost. To ne znači da im nije važna bliskost, ali vrijednosti su drugačije postavljene. Ova generacija naglašava važnost osobnih ciljeva, interesa i slobode, a manje su skloni prilagođavati se očekivanjima okoline ili partnera.
Pitanje je zašto su pripadnici generacije Z toliko zadovoljni životom bez partnera. Psiholozi ističu niz društvenih promjena. Najprije, mijenjaju se pogledi na samce. Danas više nije sramota biti samac, a mnogi čak to smatraju prednošću. U prošlosti je biti samac često značilo biti neuspješan u ostvarivanju bliskih odnosa, dok je danas to potpuno normalan izbor. Ovaj pozitivan stav prema samcima olakšava mladima donošenje vlastitih odluka bez pritiska okoline.
Smanjena stigma prema samcima
Stigma prema osobama koje žive bez partnera značajno je oslabila posljednjih godina. Osobe iz generacije Z odrastaju u okruženju u kojem je raznolikost životnih stilova prihvaćena i gdje nitko ne doživljava osudu zbog toga što nije u vezi. To znači da mladi mogu otvoreno birati način života koji im odgovara, bez straha od tuđeg mišljenja. Na portalu Psychology Today ističu kako je osjećaj slobode ključan za osjećaj zadovoljstva i sreće kod samaca.
Društvene mreže i digitalna kultura dodatno potiču individualnost. Generacija Z navikla je dijeliti svoja razmišljanja, interese i aktivnosti s drugima, ali i biti autentična i vjerna sebi. Kultura uspoređivanja, koja je nekad bila vezana uz partnerski status i obitelj, sada je usmjerena na osobne interese, hobije i razvoj vještina. To stvara prostor u kojem mladi mogu istraživati sebe bez potrebe za potvrdom kroz vezu.
Dodatno, važno je naglasiti kako su pripadnici generacije Z izuzetno orijentirani na osobne ciljeve. Ako ste u vezi, često morate prilagođavati planove i želje partneru, što zahtijeva kompromis i ponekad odustajanje od vlastitih snova. Generacija Z manje je sklona takvom odricanju, a više cijeni vlastitu autonomiju, što potvrđuje i analiza portala Vox.
Kasnije sazrijevanje i promjena prioriteta
Još jedan važan razlog zašto je generacija Z sklona samčkim životima je opće pomicanje životnih prijelaza. Današnji mladi dulje studiraju, kasnije započinju karijeru i ne žure s osnivanjem obitelji. Usporedno s produženjem školovanja i ranjivosti tržišta rada, mnogi mladi žive s roditeljima dulje nego što je to bio slučaj s prethodnim generacijama. To im daje više vremena da otkriju što žele od života i odnosa. Na portalu BBC Worklife navode da se mladi sve više odmiču od tradicionalnih životnih putanja i biraju vlastiti ritam.
Ova promjena vidljiva je i kroz odnos prema seksualnosti. Iako je generacija baby boomera donijela seksualnu revoluciju, pripadnici generacije Z nisu opterećeni normama ili sramom, već svoju seksualnost istražuju otvorenije. Više su skloni neformalnim odnosima, ali i postavljanju vlastitih granica. Seksualni život više nije rezerviran samo za partnere u ozbiljnim vezama, a mnogi su zadovoljni i povremenim ili prijateljskim odnosima. Takva otvorenost doprinosi zadovoljstvu i osjećaju slobode, o čemu detaljnije piše The New York Times.
Produžena mladost i financijska ovisnost o roditeljima također igraju veliku ulogu. Mnogi mladi danas kasnije počinju raditi, pa stoga kasnije i zarađuju dovoljno za samostalni život ili zasnivanje obitelji. To im daje osjećaj da imaju više vremena za sebe, učenje i istraživanje mogućnosti, a manje osjećaja žurbe da ispune društvena očekivanja o braku ili djeci. Uz to, svjesni su da se životni vijek produžio, pa imaju više vremena za postizanje osobnih i profesionalnih ciljeva prije nego što se odluče na ozbiljne veze.
Novi identitet samaca
Samci iz generacije Z redefiniraju što znači biti samac. Oni ne osjećaju tugu, već ponos. Biti samac ne znači biti usamljen ili nesretan, već imati priliku razvijati sebe, graditi karijeru, putovati, učiti nove vještine i biti slobodan. Samac postaje osoba koja je ostvarena na drugim područjima života, a ne samo kroz ljubavne odnose.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako samci iz generacije Z imaju više društvenih kontakata i prijateljstava nego što su imali samci iz starijih generacija. Moderni načini komunikacije, društvene mreže i digitalni alati omogućavaju im stvaranje i održavanje bogatog društvenog života, bez potrebe za vezom kako bi se osjećali povezano s drugima. Samci više ne sjede kod kuće sami, već putuju, sudjeluju u različitim događajima i grade čvrsta prijateljstva.
Mnogi su pripadnici generacije Z otvoreni za nove oblike veza. Za njih su prihvatljive otvorene veze, “prijatelji s povlasticama”, poliamorija ili povremeni odnosi, a sve češće odbacuju ideju da je jedini cilj života brak. Ova sloboda izbora ne znači da odbacuju ljubav, već da su spremni čekati i birati odnose koji im stvarno odgovaraju, što ističe i The Guardian.
Samostalnost donosi sreću
Za generaciju Z, samostalnost postaje temelj zadovoljstva. Mogućnost da sami određuju prioritete, vrijeme i energiju, smatraju pravim izvorom sreće. Osjećaju se slobodnima eksperimentirati s hobijima, učenjem, volontiranjem i putovanjima. Rjeđe osjećaju pritisak da se prilagode tuđim očekivanjima ili da brzo ulaze u odnose samo zato što “tako treba”.
Iako dio društva još uvijek zagovara tradicionalne vrijednosti, jasno je da su stavovi o samcima i životu izvan veze u velikoj promjeni. Generacija Z pokazuje da sreća ne dolazi samo kroz ljubavni odnos, već kroz autentično življenje i razvoj osobnih potencijala. Moguće je da će se u budućnosti ponovno pojaviti trendovi sklapanja brakova u kasnijim godinama, ali ono što je sigurno – generacija Z neće ulaziti u veze iz nužde ili straha od osude, već iz stvarne želje i slobodne odluke.
Ovaj trend samostalnosti nije izoliran slučaj već globalni fenomen koji se vidi i u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji pa čak i nekim tradicionalnijim društvima. Sve više mladih na svim kontinentima redefinira sreću, pronalazeći ispunjenje u samostalnosti, slobodi i autentičnosti, a ne isključivo u ljubavnim odnosima. Generacija Z tako piše vlastita pravila sreće i identiteta, pokazujući da su samci koji to odabiru sretni i ispunjeni baš takvi kakvi jesu.
