Ovaj tekst napisali su dr. Eugene Rubin i dr. Charles Zorumski.
Shizofrenija je ozbiljan, kroničan poremećaj obilježen pojavom “pozitivnih” simptoma kao što su halucinacije, deluzije odnosno čvrsta, pogrešna uvjerenja te poremećaji mišljenja, ali i “negativnih” simptoma kao što su smanjen emocionalni izraz i povlačenje iz društva. Tu su i kognitivni problemi, među kojima su poteškoće u pamćenju, pažnji i sposobnosti donošenja odluka. Danas dostupni lijekovi za shizofreniju djeluju uglavnom na dopaminergijski sustav, što znači da utječu na prijenos dopamina u mozgu i tako smanjuju pozitivne simptome. Međutim, njihov učinak na negativne i kognitivne simptome shizofrenije je slab ili gotovo nepostojeći. Osim toga, ovi lijekovi često uzrokuju ozbiljne nuspojave kao što su poremećaji pokreta, debljanje i metaboličke promjene, što može rezultirati dugoročnim zdravstvenim rizicima i povećanom smrtnošću. Ne čudi stoga da više od 40 posto osoba sa shizofrenijom ne uspijeva redovito uzimati propisanu terapiju zbog nuspojava i prirode same bolesti.
U nedavno objavljenom radu u časopisu Lancet, Inder Kaul i suradnici predstavili su rezultate faze 3 kliničkog ispitivanja kombiniranog lijeka xanomelin-trospij (KarXT) za liječenje osoba hospitaliziranih zbog pogoršanja simptoma shizofrenije. Istraživanje je provedeno kao veliko, nasumično, dvostruko slijepo i kontrolirano ispitivanje na pacijentima iz 22 američke bolnice, čime se osigurala relevantnost i raznolikost uzorka.
Način djelovanja KarXT-a
KarXT je inovativna kombinacija dvaju lijekova: xanomelina i trospija. Za razliku od postojećih antipsihotika, nijedna od ove dvije tvari ne djeluje na dopaminergijski sustav. Xanomelin djeluje kao agonist specifičnih muskarinskih receptora za acetilkolin u tijelu, uključujući mozak. Prethodna istraživanja sugeriraju da stimulacija ovih receptora može imati antipsihotičko djelovanje. Međutim, kad se xanomelin daje samostalno, stimulira i perifernu kolinergijsku aktivnost izvan mozga, što dovodi do neugodnih nuspojava kao što su mučnina, povraćanje i proljev. Ovdje nastupa trospij, koji selektivno blokira muskarinske receptore izvan mozga, sprječavajući nastanak tih nuspojava. Trospij ne prelazi krvno-moždanu barijeru, tako da ne utječe na djelovanje xanomelina u mozgu, što omogućuje učinkovitost lijeka uz smanjenje nuspojava.
Rezultati ispitivanja KarXT-a
U studiji Kaula i suradnika, koja je trajala pet tjedana, sudjelovalo je 252 odraslih osoba (u dobi od 18 do 65 godina) sa shizofrenijom koje su hospitalizirane zbog pogoršanja simptoma. Pacijenti koji su prvi put liječeni ili su imali neki drugi primarni psihijatrijski poremećaj u posljednjih godinu dana, nisu uključeni u ispitivanje. Sudionici su prestali uzimati prethodne psihijatrijske lijekove barem tjedan dana prije početka ispitivanja te su ostali hospitalizirani tijekom cijelog razdoblja. Svim sudionicima nasumično je dodijeljeno primanje KarXT-a ili placeba, dva puta dnevno kroz pet tjedana.
Za praćenje simptoma shizofrenije korištena je Pozitivna i negativna ljestvica sindroma (PANSS), koja je standardni alat u istraživanjima shizofrenije. Ključna mjera bila je promjena ukupnog PANSS rezultata od početka do kraja petog tjedna. Zabilježeno je da je 55 posto pacijenata koji su uzimali KarXT doživjelo smanjenje simptoma za 30 posto ili više, dok je takav rezultat postignut kod 28 posto onih na placebu. Ova razlika nije samo statistički značajna već i klinički važna, jer ukazuje na stvaran napredak u liječenju shizofrenije. Štoviše, poboljšanje se odnosilo i na pozitivne i na negativne simptome shizofrenije, što je izuzetno važno jer su upravo negativni simptomi često najotporniji na standardne terapije.
Poboljšanja u skupini koja je primala KarXT bila su vidljiva već nakon tri tjedna, a razlika u odnosu na placebo bila je još veća na kraju petog tjedna. Premda je ispitivanje završeno nakon pet tjedana, oblik krivulje odgovora sugerira da bi se daljnja poboljšanja mogla nastaviti i s duljom primjenom KarXT-a. Nuspojave su uglavnom bile blage do umjerene i najčešće su uključivale probavne tegobe poput mučnine i zatvora. Takve nuspojave zabilježene su i u skupini s placebom, ali su ipak bile češće kod onih koji su uzimali KarXT. Teže nuspojave bile su rijetke i jednako zastupljene u obje skupine.
U ovom ispitivanju nisu detaljno obrađeni učinci KarXT-a na kognitivne simptome shizofrenije. Međutim, prethodna ispitivanja sugeriraju da bi KarXT mogao povoljno utjecati i na ove aspekte poremećaja, što je iznimno važno za funkcionalni oporavak osoba sa shizofrenijom.
Ovo je prvo kliničko ispitivanje faze 3 za KarXT i trenutno je lijek u postupku odobrenja pred Američkom agencijom za hranu i lijekove (FDA) za indikaciju liječenja shizofrenije. Više informacija o novostima u vezi s KarXT-om i odobrenju može se pronaći na stranicama Američke agencije za hranu i lijekove.
Što KarXT znači za liječenje shizofrenije
Ako buduća ispitivanja potvrde ove rezultate, KarXT bi mogao predstavljati veliki napredak u liječenju shizofrenije jer ima drugačiji mehanizam djelovanja od svih dosadašnjih antipsihotika. Posebno je značajno što uz smanjenje pozitivnih simptoma, ovaj lijek pokazuje i značajan učinak na negativne simptome shizofrenije, koji su često glavni razlog smanjene funkcionalnosti i slabije kvalitete života oboljelih. Na tržištu do sada nije bilo puno lijekova koji bi učinkovito smanjivali negativne simptome, što KarXT izdvaja kao posebno zanimljivu opciju za daljnje liječenje shizofrenije.
Budući da KarXT djeluje putem muskarinskih receptora, potpuno neovisno o dopaminergijskom sustavu, nameće se pitanje može li kombinacija ovog lijeka s postojećim antipsihoticima dodatno poboljšati ishod liječenja kod onih pacijenata koji na standardnu terapiju reagiraju samo djelomično. Kombinacije lijekova s različitim mehanizmima djelovanja često su vrlo uspješne u drugim područjima medicine, primjerice u liječenju hipertenzije. Slično bi se moglo primijeniti i na shizofreniju, pa su već u tijeku ispitivanja u kojima se KarXT koristi kao dodatna terapija uz postojeće lijekove kod osoba koje ne postižu zadovoljavajuću remisiju.
Važno je napomenuti kako je farmakološko liječenje samo jedan od dijelova sveobuhvatne skrbi za osobe sa shizofrenijom. Nova generacija lijekova poput KarXT-a otvara mogućnosti za učinkovitije upravljanje bolešću, ali je za najbolji rezultat nužna rana dijagnostika, psihosocijalne intervencije te kontinuirano praćenje i podrška. Više informacija o sveobuhvatnom pristupu liječenju shizofrenije dostupno je na portalu zdravlje.hr i na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Osim lijekova, u liječenju shizofrenije ključno mjesto imaju i psihosocijalne intervencije poput kognitivno-bihevioralne terapije, edukacije i podrške obitelji, što zajedno može značajno poboljšati funkcioniranje i kvalitetu života. Uspjeh farmakološkog liječenja često ovisi o suradljivosti pacijenta, motivaciji, podršci bližnjih te dostupnosti potrebnih usluga. O novim mogućnostima liječenja i podršci pacijentima možete više pročitati na stranicama MSD priručnika.
Predstojeće godine donijet će još novih lijekova za shizofreniju koji djeluju na drugačije mehanizme u mozgu. Ovo donosi nadu oboljelima i njihovim obiteljima jer bi se time mogli omogućiti individualiziraniji pristupi terapiji, s manje nuspojava i većim izgledima za potpuniju rehabilitaciju. Rani početak liječenja, uključivanje u psihosocijalne programe te korištenje inovativnih lijekova poput KarXT-a mogli bi osigurati bolju prognozu i kvalitetniji život za tisuće ljudi koji žive s dijagnozom shizofrenije.
Iako KarXT još nije dostupan u Hrvatskoj, ovakva istraživanja pokazuju u kojem smjeru ide suvremena psihijatrija. Fokus se sve više pomiče prema liječenju temeljnih bioloških uzroka bolesti, uz istovremeno očuvanje dostojanstva i kvalitete života svakog pojedinca. Nadamo se da će i u Hrvatskoj uskoro biti dostupne terapijske inovacije koje će donijeti novu nadu oboljelima od shizofrenije i njihovim obiteljima.
