Ljevost je dugo vremena smatrana isključivo ljudskom osobinom, no najnovija istraživanja otkrivaju sasvim drukčiju sliku. Oko 10,6 posto ljudi su ljevaci, dok većinu čine dešnjaci, što je poznato iz raznih antropoloških i bihevioralnih analiza. Znanstvenici su desetljećima smatrali kako samo ljudi pokazuju izrazitu ljevost ili desnost, dijelom i zato što je kod ljudi vrlo lako procijeniti tko je ljevak prema ruci kojom piše. Budući da niti jedna druga vrsta ne koristi pisanje, dugo se vjerovalo kako kod životinja nema pojave ljevosti.
No, kad se životinje promatraju u situacijama koje odgovaraju njihovom prirodnom ponašanju, poput posezanja za hranom šapom, jasno se vidi da ljevost nije rezervirana samo za čovjeka. Primjerice, kod pasa i mačaka može se zamijetiti da često koriste istu šapu za određene radnje. Ova pojava se sustavno proučava posljednjih godina, a brojna otkrića donose nove uvide u način funkcioniranja mozga kroz životinjsko carstvo. Više o ovome može se saznati i na stranicama National Geographic.
Nova istraživanja otkrivaju koliko životinjskih vrsta pokazuje ljevost
Pitanje koliko zapravo vrsta pokazuje ljevost istraženo je u nedavno objavljenoj studiji u znanstvenom časopisu Laterality, gdje su autori analizirali stotine znanstvenih radova o takozvanim preferencijama udova kod životinja. Kod papiga se prati koja noga im služi za manipulaciju hranom, kod mačaka i pasa prati se “šapavost”, dok se kod primata proučava ljevost slična ljudskoj. Studijom su bile obuhvaćene brojne skupine životinja, uključujući vodozemce, gmazove, ptice i sisavce. Ovakva sveobuhvatna analiza omogućila je jasniji uvid u to koliko je ljevost rasprostranjena među životinjama. Detaljne podatke o ovoj temi moguće je pronaći na Scientific American.
Znanstveni tim kategorizirao je svaku životinjsku vrstu prema tri osnovne skupine. Prva skupina su vrste kod kojih nema razlike između lijeve i desne strane, odnosno nema izražene ljevosti ili desnosti. Druga skupina su one vrste kod kojih su pojedinci skloni jednoj strani, no na razini populacije nije zamijećena veća učestalost jedne od strana. Treća skupina obuhvaća vrste kod kojih postoji jasna dominacija jedne strane u cijeloj populaciji, primjerice kod ljudi gdje je dešnjaka daleko više od ljevaka.
Ljevost je rasprostranjena diljem životinjskog svijeta
Analizom podataka iz 172 različite životinjske vrste utvrđeno je kako manje od trećine, točnije oko 28 posto, ne pokazuje nikakve znakove ljevosti ili desnosti. Međutim, kod preostalih 72 posto životinjskih vrsta, ljevost je bila jasno prisutna. Gotovo 39,5 posto analiziranih vrsta pokazivalo je izraženu sklonost jednoj strani, slično kao kod ljudi, dok je 32,5 posto vrsta imalo i ljevoruke i desnoruke jedinke bez izrazite dominacije jedne strane.
Kod mačaka se pokazalo kako je 39 posto dešnjaka, 36 posto ljevaka, dok 25 posto nema izraženu preferenciju. Zanimljivo je da je ljevost kod mačaka učestalija nego kod ljudi, što se smatra važnim podatkom za razumijevanje razvoja lateralizacije mozga kroz evoluciju. Više informacija o lateralizaciji mozga kod životinja može se pronaći na BBC Earth.
Istraživanja pokazuju kako životinje razvijaju ljevost zbog različitih razloga, od prilagodbe načinu hranjenja do komunikacije unutar vrste. Primjerice, papige često koriste istu nogu kako bi držale hranu, što omogućuje bolju koordinaciju i preciznost pokreta. Kod primata, uključujući i čimpanze, znanstvenici su pronašli primjere jasno izražene ljevosti, što dodatno podupire teoriju o evolucijskom kontinuitetu između životinja i čovjeka. Detalje o ljevosti kod primata moguće je pročitati i na stranicama Science Daily.
Ljevost kod ptica i drugih životinja
Proučavanje ljevosti nije ograničeno samo na sisavce. Kod mnogih vrsta ptica, poput papiga i golubova, opaža se preferencija određene noge pri hvatanju ili manipuliranju predmetima. Takve navike razvijaju se već u ranom razvoju i ostaju prisutne tijekom cijelog života životinje. Kod vodozemaca, poput žaba, također su zabilježeni slučajevi ljevosti prilikom hvatanja hrane. Zanimljivo je da čak i kod riba postoje dokazi o preferenciji jedne strane tijekom traženja hrane ili izbjegavanja predatora. O ovome više možete saznati na Psychology Today.
U svijetu sisavaca, ljevost se može primijetiti kod raznih vrsta – od pasa, konja, dupina do slonova. Kod pasa je zamijećeno da određeni psi preferiraju lijevu šapu za izvršavanje zadataka ili početak kretanja. Slično je i kod konja koji znaju koristiti određenu nogu za pokretanje galopa. Kod slonova, slonovi afričkog podrijetla često koriste određenu surlu za hvatanje predmeta, a taj odabir ostaje dosljedan tijekom života. Sva ta ponašanja ukazuju na to da je ljevost univerzalna i često povezana s načinom na koji mozak organizira i kontrolira pokrete.
Ljevost i evolucija mozga kod životinja
Razvoj ljevosti kod životinja ima duboke evolucijske korijene. Lateralizacija mozga, odnosno specijalizacija lijeve i desne polutke za određene zadatke, uočava se kod mnogih vrsta. Ta specijalizacija omogućuje učinkovitiju obradu informacija i bolju koordinaciju pokreta. Kod ljudi je, primjerice, lijeva polutka mozga često odgovorna za jezik i fine motoričke vještine, dok je kod ptica lijeva polutka ključna za pjevanje i glasovne signale. Poveznice između ljevosti i lateralizacije mozga posebno su intrigantne, jer pružaju uvid u to kako su se te osobine razvijale kroz milijune godina evolucije.
Kod nekih životinja, poput hobotnica, zabilježene su specifične strane tijela koje preferiraju prilikom manipulacije predmetima. Kod vodozemaca i gmazova, preferencija određene strane također utječe na njihovo preživljavanje, primjerice kod izbjegavanja grabežljivaca. Ljevost kod ptica i sisavaca povezuje se s razvojem složenih oblika komunikacije, što dodatno potvrđuje važnost te pojave u evoluciji ponašanja životinja.
Utjecaj okoline i genetike na razvoj ljevosti kod životinja
Istraživanja pokazuju da i genetika i okolišni čimbenici imaju ulogu u razvoju ljevosti kod životinja. Primjerice, kod mačaka i pasa utvrđeno je kako neki nasljedni faktori povećavaju vjerojatnost pojave ljevosti, ali i okolina u kojoj životinja raste može utjecati na izražavanje ove osobine. Kod životinja koje se tijekom odrastanja suočavaju s određenim izazovima ili promjenama okoline, može se javiti promjena u preferenciji strane tijela.
Kod ptica je opaženo da društvene interakcije i način hranjenja uvelike utječu na to hoće li pojedinac razviti sklonost lijevoj ili desnoj strani. Takvi utjecaji okoline često su povezani s potrebom za većom preciznošću i bržim reakcijama, što može imati evolucijsku prednost za preživljavanje. Uloga genetike i okoliša u razvoju ljevosti još uvijek se intenzivno istražuje, ali jasno je da se radi o kompleksnoj pojavi koja nije isključivo određena jednim faktorom.
Zanimljive činjenice o ljevosti kod životinja
Jedna od zanimljivijih pojava je ta da kod nekih vrsta, poput kengura, većina jedinki pokazuje sklonost korištenju lijeve strane pri svakodnevnim aktivnostima. Kod drugih vrsta, poput delfina, preferencija strane može biti povezana s društvenom strukturom i načinom komuniciranja unutar skupine. Delfini često koriste lijevu stranu tijela za interakciju s drugim članovima skupine, što je zabilježeno u brojnim terenskim istraživanjima.
Kod papiga, pojedine vrste pokazuju sklonost lijevoj ili desnoj nozi ovisno o zadatku, što govori o visokoj prilagodljivosti i složenosti ponašanja kod ptica. Sve te pojave ukazuju na to da je ljevost kod životinja puno kompleksnija i zanimljivija nego što se ranije mislilo, a svakim novim istraživanjem otkrivaju se nove pojedinosti o ovoj osobini.
Budućnost istraživanja ljevosti kod životinja
Istraživanje ljevosti kod životinja tek je na početku i svake godine donosi nove podatke. Znanstvenici nastavljaju proučavati širok raspon vrsta, koristeći nove metode promatranja i analize ponašanja. Poseban izazov predstavlja proučavanje morskih i divljih životinja, gdje je potrebno osigurati dugotrajno i neinvazivno promatranje u prirodnom staništu. S napretkom tehnologije, sve je lakše pratiti ponašanje životinja bez ometanja njihovih svakodnevnih aktivnosti.
Budući projekti usmjereni su na razumijevanje neurološke osnove ljevosti, te na otkrivanje moguće povezanosti između ljevosti i drugih kognitivnih sposobnosti kod životinja. Sve veći broj istraživanja objavljuje se u relevantnim znanstvenim časopisima, a rezultati pridonose razumijevanju složenosti životinjskog ponašanja. Dodatne informacije o novim otkrićima dostupne su na Nature.
