Novo istraživanje provedeno na jednom njemačkom sveučilištu otkrilo je kako korištenje umjetne inteligencije, odnosno ChatGPT-a, u procesu traženja informacija može značajno olakšati rad i smanjiti mentalni napor studenata. No, rezultati pokazuju da se to događa na štetu argumentirane kvalitete, ocjena i kritičkog razmišljanja, što dugoročno dovodi do površnih rezultata zadataka. Iako mnogi smatraju kako im umjetna inteligencija pomaže u svakodnevnim zadacima, važno je upitati se gubi li se time sposobnost kritičkog razmišljanja i temeljitog razumijevanja informacija.
Istraživanje je bilo osmišljeno kako bi izmjerilo mentalni napor studenata, ali i kvalitetu i raznolikost njihovih argumenata. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine: jedni su koristili umjetnu inteligenciju, dok su drugi informacije tražili tradicionalnim metodama pretraživanja. Zadatak je bio istražiti sigurnost sastojaka u kremama za sunčanje za izmišljenog prijatelja “Pavla” te na temelju pronađenih podataka donijeti preporuku. Pavao je bio zabrinut zbog sigurnosti određenih sastojaka, a studenti su morali izvući zaključke i ponuditi mu savjet.
Rezultati su pokazali da su studenti koji su koristili umjetnu inteligenciju imali znatno manji mentalni napor tijekom zadatka. Unatoč tome, njihovi argumenti bili su slabiji i manje kvalitetni u usporedbi s onima koji su koristili tradicionalne metode. Raznolikost argumenata nije se značajno razlikovala između grupa, što sugerira da umjetna inteligencija sama po sebi ne uzrokuje uniformnost u razmišljanju. Glavni razlog slabije kvalitete argumenata kod korisnika umjetne inteligencije je niža razina angažmana s materijom i značajno smanjenje kritičkog razmišljanja.
Ovo istraživanje posebno je važno jer otkriva da umjetna inteligencija može poboljšati iskustvo učenja pružajući brze i izravne odgovore, no takav pristup onemogućuje dubinsko razumijevanje i kvalitetno učenje. Autori istraživanja preporučuju daljnja istraživanja na većim uzorcima, budući da je početni uzorak brojao samo 91 sudionika. Također, istraživanje nije procjenjivalo kvalitetu upita koje su studenti unosili u umjetnu inteligenciju, što bi u drugim studijama moglo rezultirati pogrešnim ili netočnim odgovorima.
Pitanje kritičkog razmišljanja jedno je od najvažnijih kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije. Osobe koje se isključivo oslanjaju na takve alate mogu izgubiti vještine koje su ključne za prepoznavanje točnosti informacija i njihova potencijalno obmanjujućeg karaktera. Kritičko razmišljanje nužno je u današnjem svijetu prepunom podataka, objava na društvenim mrežama, digitalnih vijesti i raznih oblika medijskog sadržaja. Bez sposobnosti kritičkog razmišljanja, teško je razlučiti vjerodostojne informacije od dezinformacija ili manipulacija.
Umjetna inteligencija nudi trenutne odgovore i spaja podatke iz različitih izvora, no u tom procesu često se gubi nijansiranost informacija i prilika za dubinsko učenje. Upravo je to problematično u kontekstu rezultata istraživanja koje je proveo Pew Research Center, gdje je čak 81 posto sudionika američke studije izjavilo kako prilikom donošenja važnih odluka najviše vjeruje vlastitom istraživanju na internetu, dok tek 43 posto vjeruje prijateljima i obitelji, a samo 31 posto stručnjacima. Više o ovoj tematici može se pronaći na stranici Pew Research Center, koja redovito objavljuje slična istraživanja.
Autori njemačke studije zaključuju kako umjetna inteligencija doista smanjuje mentalni napor i pomaže korisnicima da brže pronađu potrebne informacije, ali zbog smanjenog angažmana, kvaliteta učenja je upitna. Tradicionalne metode pretraživanja, iako zahtijevaju više mentalnog truda, potiču temeljitije učenje i razvijaju kritičko razmišljanje. Stoga bi obrazovne prakse trebale poticati što češće kritičko suočavanje s raznovrsnim izvorima informacija.
Osim toga, zanimljivo je usporediti ovo istraživanje s metaanalizom koja je istraživala odnos između mentalnog napora i osjećaja odbojnosti prema zadacima. Metaanaliza je obuhvatila podatke iz čak 170 različitih istraživanja s ukupno 4.670 ispitanika različitih dobnih skupina i iz svih dijelova svijeta. Korišten je NASA Task Load Index za mjerenje napora i negativnih osjećaja. Rezultati su potvrdili snažnu vezu između povećanog mentalnog napora i osjećaja odbojnosti prema zadacima, što podupire tezu da ljude mentalni napor često odvraća od dubljeg bavljenja sadržajem. Više o ovoj temi može se pročitati na portalu Scientific American, gdje se raspravlja o tzv. paradoksu napora.
Praksa kritičkog razmišljanja izuzetno je važna jer nas štiti od utjecaja lažnih i obmanjujućih informacija. Ipak, to je vještina koja zahtijeva konstantno vježbanje, ozbiljan napor i mentalno opterećenje. Nije stoga čudno da su stope kritičkog razmišljanja niske, jer zahtijevaju dugotrajni napor i često djeluju odbojno ili kao zadatak koji bi rado izbjegli. Međutim, bez kontinuiranog razvoja kritičkog razmišljanja, riskiramo postati žrtve dezinformacija, posebno u eri umjetne inteligencije.
Kritičko razmišljanje pokazuje se najjednostavnijim pristupom borbi protiv dezinformacija, a lažne vijesti upravo su zbog izostanka ove vještine postale svakodnevica. Posljedice širenja lažnih vijesti su dalekosežne, od manipulacije izborima i krivih zdravstvenih informacija do poticanja nasilja i ekstremizma. Na portalu Brookings naglašavaju kako su društvene mreže i digitalni mediji značajno ubrzali širenje dezinformacija, dok se borba protiv toga svodi upravo na osobnu odgovornost i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Opasnost lažnih vijesti toliko je izražena da je Svjetski ekonomski forum proglasio dezinformacije najvećom prijetnjom čovječanstvu u iduće dvije godine i jednom od pet najvećih prijetnji za iduće desetljeće, odmah nakon klimatskih i geopolitičkih rizika. Cijeli izvještaj može se pronaći na službenim stranicama Svjetskog ekonomskog foruma. Dodatno, izvješće Statista pokazuje kako čak polovica sadržaja na internetu nije provjerena niti istinita, što se dijelom objašnjava time što korisnici odgovornost za to prebacuju na platforme i medije, umjesto da je preuzmu sami.
Sve navedeno ukazuje na to da kritičko razmišljanje treba biti ključna vještina svakog pojedinca, posebno u digitalnom dobu. Potrebno ga je vježbati bez obzira na umor ili osjećaj nelagode, jer je to najbolja, a često i jedina obrana od dezinformacija i lažnih vijesti. Stoga je važno biti oprezan pri korištenju umjetne inteligencije, osobito u zadacima koji zahtijevaju temeljitost i višeslojno razumijevanje informacija.
Uloga umjetne inteligencije u svakodnevnom životu nezaustavljivo raste, no ona može biti i dvosjekli mač. S jedne strane, olakšava i ubrzava obavljanje zadataka, dok s druge strane može dovesti do površnosti, smanjenja angažmana i gubitka vještine kritičkog razmišljanja. Dugoročno gledano, korisnici bi trebali pronaći ravnotežu između korištenja umjetne inteligencije i razvoja vlastite sposobnosti kritičkog razmišljanja. Ključno je osvijestiti važnost ove vještine, jer samo na taj način možemo učinkovito prepoznati, analizirati i procijeniti sve informacije koje nas svakodnevno okružuju.
Kako bi se kritičko razmišljanje zadržalo kao temelj uspješnog snalaženja u digitalnom društvu, obrazovni sustavi, ali i šira društvena zajednica, trebaju poticati njegovo svakodnevno prakticiranje. Bez obzira na razvoj tehnologije, jedino kritičko razmišljanje može biti pouzdan štit od dezinformacija i pogrešnih zaključaka.
