Gaslighting predstavlja oblik psihološke manipulacije u kojem jedna osoba svjesno dovodi drugu u stanje sumnje u vlastite misli, osjećaje, pamćenje pa čak i samu stvarnost. Iako se viktimizacija gaslightingom u posljednjem desetljeću često spominje u svakodnevnim razgovorima, medijima i društvenim mrežama, do sada nije bilo dovoljno znanstvenih istraživanja koja bi precizno opisala i izmjerila ovakvo iskustvo. Pojam viktimizacija gaslightingom postao je posebno poznat nakon što ga je Merriam-Webster proglasio jednom od riječi godine 2022. godine. Unatoč tome, mnogi psiholozi izražavaju sumnju u točnost i znanstvenu utemeljenost popularnih opisa viktimizacije gaslightingom, pa je stvarna potreba za validiranim mjernim instrumentom još izraženija.
Gaslighting, odnosno viktimizacija gaslightingom, može biti iznimno suptilan i često prolazi nezamijećeno. Manipulator postepeno narušava samopouzdanje žrtve, izokreće činjenice i ponavlja da žrtva nije u pravu, a s vremenom takva viktimizacija gaslightingom može izazvati trajne posljedice za psihičko zdravlje. Prepoznavanje ovakve dinamike u odnosima izuzetno je važno, osobito jer mnogi ljudi nisu ni svjesni da su žrtve viktimizacije gaslightingom. Ovakve situacije najčešće se događaju u intimnim partnerskim odnosima, ali mogu se javiti i u obitelji, na poslu ili među prijateljima.
Nedostatak znanstvenih alata za prepoznavanje viktimizacije gaslightingom bio je poticaj za skupinu istraživača sa Sveučilišta Max Stern Yezreel Valley u Izraelu, na čelu s Tair Tager-Shafrir, da razviju novi upitnik koji bi na pouzdan i precizan način mjerio iskustvo viktimizacije gaslightingom. Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Social and Personal Relationships, donosi jasne kriterije, ali i prvu sustavno razvijenu skalu za procjenu ovog fenomena. Glavni cilj upitnika bio je povezati razinu viktimizacije gaslightingom s kvalitetom partnerskih odnosa i drugim oblicima psihološkog nasilja.
Istraživači su kroz analizu postojećih radova prepoznali šest ključnih karakteristika koje čine viktimizaciju gaslightingom: negiranje ranijih izjava ili ponašanja, stvaranje sumnje u pamćenje žrtve, prebacivanje krivnje na žrtvu, izazivanje osjećaja srama ili krivnje, poticanje sumnje u vlastite sposobnosti te umanjivanje ili diskreditiranje misli i osjećaja žrtve. Sve ove karakteristike čine osnovu za prepoznavanje viktimizacije gaslightingom u svakodnevnom životu, a upitnik ih jasno adresira kroz konkretna pitanja i tvrdnje.
Važno je istaknuti da viktimizacija gaslightingom nije vezana samo uz jedan spol. Iako se često opisuje kroz primjere u kojima su žene žrtve, a muškarci počinitelji, istraživanja pokazuju da viktimizacija gaslightingom može biti prisutna u bilo kojem odnosu, neovisno o spolu ili rodnom identitetu. Žene su zbog društvenih okolnosti možda češće izložene ovakvoj manipulaciji, no i muškarci mogu biti žrtve viktimizacije gaslightingom. Osim toga, viktimizacija gaslightingom ne odnosi se isključivo na partnerske odnose – ona može biti prisutna i u odnosu roditelja i djece, na radnom mjestu ili među prijateljima, što dodatno naglašava važnost razvijanja pouzdanih mjernih instrumenata.
Prijašnji upitnici koji su pokušavali mjeriti viktimizaciju gaslightingom često su bili nedovoljno precizni, nisu prolazili rigoroznu znanstvenu provjeru, ili su bili orijentirani samo na reakcije žrtava, a ne na konkretno ponašanje počinitelja. Neki od upitnika su također ispitivali iskustva samo žena, što dodatno ograničava njihovu upotrebljivost. Upravo zbog tih razloga, novi upitnik usmjeren je na univerzalnost, pouzdanost i znanstvenu vjerodostojnost. Posebna pažnja posvećena je jasnom definiranju svakog aspekta viktimizacije gaslightingom, kako bi rezultati bili primjenjivi na široku populaciju i raznolike odnose.
U okviru novog istraživanja, znanstvenici su testirali upitnik na dvije skupine – 500 izraelskih i 395 američkih sudionika. Svaki je ispitanik ispunio novi upitnik za viktimizaciju gaslightingom, kao i dodatne upitnike koji mjere zadovoljstvo odnosom, depresivne simptome i iskustva drugih oblika nasilja. Osim psihološke, ispitivali su i fizičku i ekonomsku viktimizaciju, kao i strategije rješavanja sukoba. Posebno je zanimljivo da je viktimizacija gaslightingom bila najviše povezana s drugim oblicima psihološkog nasilja, dok je korelacija s fizičkom ili ekonomskom viktimizacijom bila slabija. Sudionici koji su imali višu razinu viktimizacije gaslightingom pokazivali su niže zadovoljstvo odnosom i višu razinu depresivnosti.
Sam upitnik sastoji se od jedanaest tvrdnji koje jasno prepoznaju različite oblike viktimizacije gaslightingom. Sudionici ocjenjuju koliko se često pojedina tvrdnja odnosi na njihov odnos, od “nikad” do “uvijek”. Na primjer, tvrdnje uključuju rečenice poput: “Moj partner me navodi da sumnjam u ono što sam rekao/la”, “Moj partner često poriče da je nešto rekao/la što se ja sjećam”, “Moj partner me navodi da mislim da sam ja kriv/a za sve”, te “Moj partner me navodi da sumnjam u svoje pamćenje o stvarima koje su se dogodile među nama.” Takav pristup omogućuje precizno prepoznavanje i procjenu viktimizacije gaslightingom, ali i usporedbu rezultata s drugim sudionicima.
Zanimljivo je da su prosječni rezultati na skali viktimizacije gaslightingom bili oko 2 od 5, što odgovara odgovoru “rijetko” za svaku tvrdnju. Manje od 20% sudionika imalo je prosječni rezultat 3 ili više, što znači da je kod većine razina viktimizacije gaslightingom niska. No, iako je kod većine izraženost ovog oblika nasilja bila umjerena ili niska, postoji značajan postotak ljudi koji su izloženi ozbiljnoj viktimizaciji gaslightingom. Upravo za njih, ali i za sve one koji sumnjaju da su izloženi ovakvom ponašanju, ovakav upitnik može biti prvi korak prema osvještavanju problema i traženju podrške.
Osim što su potvrdili validnost novog upitnika, istraživači su ustanovili da je viktimizacija gaslightingom značajno povezana s nižim zadovoljstvom odnosom i većim osjećajem depresivnosti. Također, žene su u prosjeku prijavljivale višu razinu viktimizacije gaslightingom nego muškarci, što se može objasniti društvenim i kulturološkim čimbenicima koji utječu na dinamiku moći u odnosima. Ova saznanja naglašavaju potrebu za dodatnim edukacijama, radionicama i preventivnim programima usmjerenim na prepoznavanje i sprječavanje viktimizacije gaslightingom.
Bitno je napomenuti kako viktimizacija gaslightingom može biti teško prepoznatljiva čak i za same žrtve. Manipulatori su često vrlo vješti u prikrivanju svojih namjera, a žrtve nerijetko preuzimaju krivnju na sebe ili opravdavaju partnerovo ponašanje. Upravo zbog toga, alati poput ovog novog upitnika omogućuju objektivniju procjenu vlastitog iskustva i lakše prepoznavanje obrazaca viktimizacije gaslightingom. Takvi upitnici nisu namijenjeni za dijagnosticiranje, već za samoprocjenu i bolje razumijevanje dinamike odnosa.
Osim u partnerskim odnosima, viktimizacija gaslightingom može imati ozbiljne posljedice i u poslovnom okruženju. Zaposlenici koji su izloženi ovakvoj manipulaciji češće prijavljuju anksioznost, nesigurnost i nisku produktivnost. Organizacije koje žele smanjiti rizik od viktimizacije gaslightingom mogu uvesti edukacije i radionice o psihološkoj sigurnosti na radnom mjestu, kao i anonimne alate za procjenu radne klime i dinamike moći. Preporuke i vodiče za prevenciju i prepoznavanje ovakvih oblika manipulacije možete pronaći na Centar za ženske studije i Poliklinika za zaštitu djece i mladih.
Nadalje, ako sumnjate da ste žrtva viktimizacije gaslightingom, važno je obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje ili potražiti savjet putem besplatnih linija za pomoć. Više informacija o psihološkoj pomoći, savjetovanju i pravima žrtava dostupno je na službenim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova te putem nevladinih organizacija poput Žene i mediji. Uključivanje u grupe podrške i razmjena iskustava također mogu pomoći u osvještavanju problema i jačanju otpornosti na manipulaciju.
S obzirom na to da je viktimizacija gaslightingom često popraćena i drugim oblicima psihičkog nasilja, prepoznavanje ovog fenomena ključno je za prevenciju dubljih posljedica na emocionalno i mentalno zdravlje. Stručnjaci preporučuju redovito propitivanje vlastitih odnosa, kao i edukaciju o granicama i zdravoj komunikaciji. Osnaživanje kroz informiranost omogućuje bolje prepoznavanje i suprotstavljanje viktimizaciji gaslightingom, ne samo u privatnim odnosima već i u širem društvenom kontekstu.
Važno je zapamtiti da viktimizacija gaslightingom nije vaša krivnja. Manipulativno ponašanje uvijek je odgovornost osobe koja ga provodi, a prepoznavanje obrazaca viktimizacije gaslightingom prvi je korak prema oporavku i izgradnji zdravijih odnosa. Otvoren razgovor o ovoj temi, dostupnost provjerenih informacija i podrška stručnjaka ključni su elementi borbe protiv viktimizacije gaslightingom.
