Nakon napornog dana većina ljudi samo želi uzeti trenutak za sebe i opustiti se. Možda si cijeli dan u pokretu, a sada ti je jedino na umu sjesti na kauč i povratiti snagu. Iako je iscrpljenost nakon radnog dana povremeno nešto što svi doživljavamo, postavlja se pitanje što učiniti kad tvoja osobnost čini da se osjećaš umorno puno češće nego što bi to bilo očekivano.
Iscrpljenost je složena pojava u kojoj razina energije opada, a mentalno se udaljavaš od onoga što tvoje tijelo radi. Svjetska zdravstvena organizacija već je prepoznala iscrpljenost kao ozbiljnu prijetnju mentalnom zdravlju te ju je uvrstila među profesionalne fenomene u svom ICD-11 sustavu. U njihovoj službenoj online publikaciji navodi se čak 13 faktora rizika koji mogu uzrokovati iscrpljenost, uključujući nedostatak kontrole nad tempom rada, duge i nefleksibilne radne sate te društvenu izolaciju i isključenost s radnog mjesta.
U ekstremnim uvjetima gotovo svatko može doživjeti iscrpljenost ako se ispuni svih 13 faktora rizika. Međutim, kad uvjeti nisu toliko toksični, postavlja se pitanje zašto neki ljudi emocionalno odustaju, dok drugi ostaju angažirani i otporni? Tu na scenu stupa osobnost, koja može biti ključni faktor u tome kako doživljavamo stres i napor.
Osobnost i rizik od iscrpljenosti
Razlike među pojedincima u osjetljivosti na iscrpljenost često se objašnjavaju osobnostima. Najpoznatiji model osobnosti, takozvani Velikih pet osobina, uključuje dimenzije ekstraverzije, ugodnosti, savjesnosti, otvorenosti i neuroticizma. Osobe s visokim neuroticizmom sklonije su brizi, negativnim emocijama i pesimizmu, zbog čega se često navode kao najizloženije iscrpljenosti. Prema istraživanju Sveučilišta Sapienza u Rimu iz 2024. godine, “neuroticizam je vjerojatno osobina osobnosti koja je najjače povezana s percipiranim stresom”, upravo zbog tendencije visoko neurotičnih osoba da doživljavaju intenzivne negativne emocije kada su suočene s izazovima.
Znanstvenici se pitaju zašto je to tako. Što se događa u umu visoko neurotične osobe kad se suoči s nepravednim uvjetima na poslu, dugim radnim satima i stalnim pritiskom? Jedno od mogućih objašnjenja leži u fiziološkom odgovoru na stres, posebno u načinu na koji njihovo tijelo reagira na izazove. Ovdje dolazi do izražaja varijabilnost otkucaja srca, odnosno sposobnost organizma da prilagođava ritam srca promjenama u okruženju.
Iako se može činiti da je niska varijabilnost srca dobra stvar, zapravo suprotno: osobe koje ne prilagođavaju lako srčani ritam situaciji lošije podnose stres. Njihova niža kontrola srca znači da su izloženije posljedicama kroničnog stresa. Ranija istraživanja potvrđuju da su upravo oni s niskom varijabilnošću srca skloniji doživjeti iscrpljenost, pogotovo kad su pod velikim pritiskom na poslu. Negativan utjecaj neuroticizma na otpornost prema iscrpljenosti može se objasniti ulogom niske varijabilnosti otkucaja srca.
Kako osobnost utječe na fiziološki odgovor kod iscrpljenosti
Sapienza tim je u svom istraživanju proučavao 271 odraslu osobu (prosječne dobi 41 godinu) koje rade u zanimanjima gdje su stalno u kontaktu s javnošću, poput nastavnika, socijalnih radnika i liječnika. Ova zanimanja često su izložena visokom međuljudskom stresu i radnom preopterećenju. Sudionici su tijekom jednog radnog dana ispunjavali upitnike o zahtjevima posla, dok su im se istovremeno kontinuirano mjerili otkucaji srca.
Ispitivane su i osobine osobnosti poput neuroticizma (“Često se nerviram”) te osjećaja iscrpljenosti (“Osjećam se emocionalno iscrpljeno zbog posla”), kao i navike i opće zdravstveno stanje. Rezultati su pokazali da su oni s najnižom varijabilnošću otkucaja srca najviše doživljavali emocionalnu iscrpljenost, ali je ta povezanost bila značajna samo kod onih s izraženim neuroticizmom. Autori zaključuju da su “radnici s visokim neuroticizmom i niskom varijabilnošću otkucaja srca najviše pogođeni i najskloniji razvoju iscrpljenosti”.
Istraživanje naglašava koliko je važna osobnost kao prediktor iscrpljenosti. Na primjer, ekstraverti, koji su obično društveni i optimistični, rjeđe pokazuju znakove iscrpljenosti, dok su savjesne osobe otpornije jer bolje planiraju i organiziraju svoje vrijeme, što smanjuje osjećaj preopterećenosti.
Možeš li povećati varijabilnost otkucaja srca?
Na prvi pogled čini se da su osobe s visokom razinom neuroticizma osuđene na osjećaj iscrpljenosti nakon napornog dana. Ipak, istraživački tim poručuje kako se osobnost može mijenjati, a samim time i otpornost na stres. Put prema tome vodi kroz emocionalnu samoučinkovitost, odnosno sposobnost upravljanja vlastitim osjećajima u stresnim situacijama.
Jedan od pristupa je učenje tehnika disanja i opuštanja, čime se povećava varijabilnost otkucaja srca i poboljšava fiziološka otpornost. Redovito prakticiranje sporog, dubokog disanja može pomoći u boljem upravljanju stresom. Na ovoj stranici možeš pronaći savjete za vježbanje svjesnog disanja, dok na drugoj možeš pročitati o tehnikama disanja za smanjenje tjeskobe. Osim disanja, važna je i briga o kvaliteti sna i ravnoteži između posla i privatnog života, na što upozoravaju stručnjaci sa Sleep Foundation.
U svakodnevici možeš pokušati pratiti kako se mijenjaju zahtjevi na poslu i kako na njih reagiraš. Pomaže i vođenje dnevnika stresa, u kojem možeš zapisivati situacije koje ti crpe energiju, ali i one koje ti pomažu da se oporaviš. Svjesno usmjeravanje pažnje na trenutak i kontrolirano disanje mogu biti jednostavni alati za jačanje otpornosti i smanjenje rizika od iscrpljenosti, pogotovo ako osjećaš da tvoju osobnost obilježava neuroticizam.
Ne smijemo zaboraviti ni važnost razgovora o stresu. Ako primijetiš da ti osobnost otežava svakodnevno funkcioniranje ili se osjećaš kronično iscrpljeno, savjetovanje s psihologom može biti korisno. Stručnjaci ističu da tehnike kognitivno-bihevioralne terapije mogu pomoći osobama koje imaju izražen neuroticizam da bolje upravljaju stresom i emocijama. Više o tome možeš pročitati na sljedećem linku.
Na kraju, iako osobnost može igrati veliku ulogu u tome kako doživljavaš iscrpljenost, važno je znati da postoje načini za izgradnju otpornosti. Bez obzira na to koliko je izražen tvoj neuroticizam, tehnike disanja, svjesnost trenutka, kvalitetan san i emocionalna pismenost mogu pomoći da iscrpljenost ne preuzme kontrolu nad tvojim životom. Stoga, prepoznaj kako tvoja osobnost utječe na svakodnevicu i napravi prve korake prema većoj otpornosti i ravnoteži.
