Pandemija COVID-a zauvijek je promijenila način na koji funkcioniraju mnoge obitelji diljem svijeta. Razdoblje zatvaranja i izolacije postavilo je brojne izazove pred parove, posebno u pogledu ravnoteže između kućanskih poslova i brige o djeci. Promjene koje su se dogodile u toj sferi ostavile su dugotrajne posljedice na svakodnevni život i partnerske odnose, a kućanski poslovi su postali središnja tema brojnih istraživanja i društvenih rasprava.
U prvim tjednima pandemije, mnoge su obitelji bile prisiljene prilagoditi se novim uvjetima. Vrtići, škole i mnogi radni prostori su se zatvorili, što je dovelo do toga da su se kućanski poslovi značajno povećali. Parovi su se morali dogovarati oko raspodjele obaveza u kućanstvu i skrbi za djecu, što je u mnogim slučajevima dodatno opteretilo svakodnevicu. Život u zatvorenom prostoru, s ograničenim kontaktima s vanjskim svijetom, zahtijevao je iznimnu organizaciju kako bi kućanski poslovi bili ravnomjerno raspoređeni i svi članovi obitelji zadovoljni.
Na temelju brojnih analiza i istraživanja, pokazalo se da su žene tijekom pandemije preuzele veći dio tereta u vezi s kućanskim poslovima i brigom o djeci. Ta nejednaka raspodjela posebno se očitovala u heteroseksualnim vezama, gdje su mnoge majke morale žrtvovati svoje radno vrijeme kako bi mogle ispuniti sve obaveze kod kuće. Prema istraživanju objavljenom na Brookings institutu, radni sati žena smanjili su se višestruko u odnosu na muškarce, što ukazuje na duboko ukorijenjene rodne razlike u podjeli kućanskih poslova.
Međutim, nije svaka priča bila isključivo negativna. Pandemija COVID-a također je otvorila mogućnost za fleksibilnije oblike rada, poput rada od kuće ili hibridnih modela. Ovakva promjena omogućila je nekim parovima da kućanski poslovi budu pravednije raspoređeni. Tamo gdje su oba partnera dijelila slične vrijednosti ravnopravnosti, došlo je do značajnog poboljšanja u svakodnevnoj organizaciji života. Otvorenost za suradnju i spremnost na dogovor rezultirala je boljim balansiranjem obaveza, što je pozitivno utjecalo na kvalitetu partnerskog odnosa.
U jednom opsežnom istraživanju provedenom na uzorku obitelji diljem Hrvatske, stručnjaci su intervjuirali parove koji su tijekom pandemije morali reorganizirati svoje dnevne rutine. Prema rezultatima istraživanja, objavljenima na Večernjem listu, više od 60% žena izjavilo je da je opterećenje kućanskim poslovima poraslo u usporedbi s razdobljem prije pandemije. S druge strane, muškarci su češće isticali kako su tek tijekom COVID-a prvi put preuzeli određene kućanske poslove ili počeli više sudjelovati u brizi o djeci.
Kroz razgovore s obiteljima, došlo se do zaključka da su kućanski poslovi najpravednije raspodijeljeni tamo gdje su oba partnera radila od kuće. U takvim situacijama, parovi su se dogovarali oko rasporeda, naizmjenično preuzimali zadatke i zajedno sudjelovali u učenju djece na daljinu. Neki su otkrili da im zajedničko vrijeme provedeno kod kuće pomaže da bolje razumiju potrebe članova obitelji i da zajednički donose odluke vezane uz kućanske poslove. No, nije bilo rijetkost da je kod dijela parova došlo do napetosti upravo zbog neujednačenog dijeljenja kućanskih poslova, što je dovodilo do frustracija i osjećaja nepravde, posebno kod žena.
Osim praktične organizacije vremena, na podjelu kućanskih poslova utjecali su i društveni stavovi te odgojne vrijednosti koje parovi donose iz vlastitih obitelji. U nekim su kućanstvima kućanski poslovi i dalje ostali “ženski” zadatak, bez obzira na izvanredne okolnosti. U drugim su slučajevima, osobito kod mlađih parova ili onih s izraženijim egalitarnim stavovima, partneri pokušavali ravnomjerno podijeliti sve obveze. Primjerice, istraživanje portala Jutarnji list pokazuje kako su mnogi muškarci tijekom pandemije prvi put u životu preuzeli odgovornost za kuhanje, čišćenje ili pomaganje djeci u školskim zadacima.
Kućanski poslovi nisu samo fizičke aktivnosti, već i emocionalni teret koji često nosi “nevidljivi rad” – planiranje obroka, organizacija kućanstva, briga o zdravlju i dobrobiti svih članova obitelji. Tijekom COVID-a, ovaj nevidljivi rad postao je još izraženiji. Mnoge su žene osjećale da, uz sve profesionalne i obiteljske obveze, moraju biti i glavna logistička podrška, a kućanski poslovi su postali dodatni izvor stresa.
Interesantno je da su u nekim obiteljima, gdje su kućanski poslovi bili ravnomjerno raspodijeljeni, djeca pokazivala veći stupanj zadovoljstva i lakše se prilagodila školovanju od kuće. Ovakve obitelji su isticale važnost otvorene komunikacije, timskog rada i uzajamnog poštovanja. Partnerski odnos u kojem su oba partnera spremna prihvatiti promjene i zajedno donositi odluke, rezultirao je boljom atmosferom u kući i većim zadovoljstvom svih članova.
Stručnjaci naglašavaju kako je pandemija razotkrila duboko ukorijenjene društvene norme i očekivanja vezana uz kućanske poslove. Iako su neke promjene bile pozitivne, opća tendencija je i dalje bila da žene preuzimaju veći dio tereta. Zato je, kako piše Tportal, važno razvijati svijest o važnosti ravnopravne raspodjele kućanskih poslova i poticati muškarce da aktivnije sudjeluju u svim aspektima obiteljskog života.
Poslodavci i donositelji odluka također mogu odigrati ključnu ulogu u poticanju ravnopravnosti. Fleksibilni radni aranžmani, mogućnost rada od kuće, dostupnost jaslica i produženog boravka, kao i podrška roditeljima tijekom kriznih situacija, pomažu obiteljima da bolje usklade profesionalni i privatni život. Organizacije koje su tijekom pandemije uvele ovakve mjere imale su zaposlenike koji su lakše usklađivali kućanske poslove s ostalim obavezama, što je smanjilo razinu stresa i povećalo opću produktivnost.
Brojne inicijative, poput kampanja za ravnopravnost spolova i obrazovnih programa, nastoje mijenjati percepciju kućanskih poslova kao isključivo ženskog tereta. Dugoročno, cilj je osigurati da kućanski poslovi budu prepoznati kao zajednička odgovornost svih članova kućanstva, bez obzira na spol, dob ili profesionalni status. Kroz edukaciju i promjenu društvenih stavova, moguće je potaknuti promjene koje će omogućiti pravičniju raspodjelu svih obaveza.
Promjene koje je donio COVID još će dugo oblikovati dinamiku obiteljskog života. Kućanski poslovi ostaju važan faktor svakodnevnog funkcioniranja, a načini na koje ih parovi dijele svjedoče o stupnju razvijenosti društva i međusobnog poštovanja u obitelji. Iako su prepreke još uvijek prisutne, iskustva iz pandemije pokazala su da su fleksibilnost, otvorenost za dogovor i ravnopravnost ključni za stvaranje zadovoljnijeg i uspješnijeg partnerskog odnosa.
U konačnici, važno je prepoznati da je ravnopravna podjela kućanskih poslova rezultat zajedničkog truda, spremnosti na kompromis i uvažavanja potreba svakog člana obitelji. Samo tako, obitelji mogu uspješno odgovarati na izazove modernog života, stvarajući zdravu i poticajnu atmosferu za sve svoje članove.
