Život s lupusom ne mora biti manje zanimljiv, zabavan ni ispunjen. Iako je lupus bolest koja najčešće pogađa mlade ljude, čak i djecu od 15 godina, postoji mnogo načina kako upravljati simptomima i poboljšati kvalitetu života. Lupus i crijevne bakterije povezani su u većoj mjeri nego što se donedavno mislilo, a nova istraživanja otkrivaju važne činjenice o utjecaju mikrobioma na razvoj i tijek autoimunih bolesti.
Lupus je ozbiljna autoimuna bolest koja uzrokuje različite zdravstvene probleme, poput osipa, gubitka kose, kroničnog umora, bolova u zglobovima te upale bubrega. Nerijetko su prisutni i poremećaji rada mozga i srca. Iako su glavni akteri priče lupus i crijevne bakterije, na pojavu i razvoj bolesti utječu i drugi čimbenici poput genetike, okoliša te načina života. Više o osnovama lupusa možete pronaći na stranicama Mayo Clinic.
Lupus se može razviti već u ranoj dobi, a tzv. hipoteza higijene sugerira kako odrastanje u prečistom okruženju može nepovoljno utjecati na razvoj imunološkog sustava. Naime, u razvijenim državama, gdje je okoliš čišći, češće se bilježe slučajevi alergija i autoimunih bolesti. Ova veza lupus i crijevne bakterije objašnjava se složenim međuodnosom između mikrobioma i imuniteta. Više o hipotezi higijene možete pročitati na National Institutes of Health.
U biti, lupus nastaje kada imunološki sustav izmakne kontroli i počne napadati vlastite stanice, što dovodi do kronične upale i autoimunosti. Standardno liječenje uključuje jake kortikosteroide, ali oni nose niz nuspojava, poput povišenog tlaka, dijabetesa i povećane osjetljivosti na infekcije. Sve više istraživača pokušava pronaći blaže i učinkovitije metode liječenja, a u središtu zanimanja nalaze se upravo lupus i crijevne bakterije.
Čak 80% imunološkog sustava nalazi se u crijevima, što je logično budući da je crijevna sluznica prva linija obrane protiv patogena. Sluznica je tanka, kako bi omogućila apsorpciju nutrijenata, ali time postaje i ranjiva na prodor bakterija. Zdrave crijevne bakterije pomažu u obrani protiv patogena, održavaju ravnotežu mikrobioma i pomažu imunološkom sustavu da ostane pod kontrolom. Zdrava crijeva sadrže mali broj štetnih i milijarde korisnih mikroorganizama. Više o važnosti mikrobioma pročitajte na Healthline.
U nedavnom istraživanju na miševima sklonim razvoju lupusa otkrivene su značajne razlike u sastavu crijevnih bakterija. U usporedbi s kontrolnim skupinama, lupus i crijevne bakterije u ovih miševa karakterizirala je prisutnost patogenih vrsta poput Streptococcus, Ruminococcus gnavus i Clostridium saudiense, koje dodatno potiču imunološki odgovor i pogoršavaju simptome lupusa. Istovremeno, kod tih miševa često nedostaju korisne vrste poput Lactobacillus johnsonii, koje proizvode laktat, i Ruminiclostridium cellulolyticum, koje proizvode butirat. Ove supstance igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja crijeva i smanjenju upale.
Laktat snižava pH crijeva i sprječava rast štetnih bakterija, dok butirat hrani crijevnu sluznicu i smiruje imunološki sustav. Dodatno, butirat pozitivno djeluje na moždane funkcije i pamćenje, što je posebno važno jer lupus često izaziva neurološke smetnje. Uloga laktata i butirata pokazuje da su lupus i crijevne bakterije povezani i na razini upale i mentalnog zdravlja. O ovoj temi više saznajte na Frontiers in Immunology.
Istraživanje zaključuje kako bi crijevni mikrobiom mogao biti potencijalni dijagnostički marker i terapeutska meta za lupus. Modulacija mikrobioma putem probiotika ili ciljane terapije možda će u budućnosti postati standard u liječenju ove bolesti. No, istraživanje je provedeno na miševima genetski sklonim razvoju bolesti, a ljudski mikrobiom razlikuje se od mišjeg, iako postoje sličnosti, osobito kod vrsta koje proizvode laktat i butirat. Njihova sposobnost da smanje upalu potvrđena je i kod ljudi.
Kao i kod svih tema vezanih za mikrobiom, ništa nije jednostavno. Pokazalo se da lupus i crijevne bakterije utječu jedno na drugo: patogene bakterije pogoršavaju simptome lupusa, a lupus dodatno narušava ravnotežu mikrobioma. Tako nastaje začarani krug, gdje bolest i disbioza hrane jedno drugo. Ipak, svaka pozitivna promjena u prehrani i načinu života može prekinuti ovu lančanu reakciju i donijeti olakšanje.
Posebno zanimljivo područje je razvoj probiotičkih pripravaka prilagođenih osobama s lupusom, koji bi mogli nadomjestiti deficit korisnih bakterija. Dok takvi proizvodi još nisu široko dostupni, jasno je da lupus i crijevne bakterije čine sustav kojem se može pristupiti kroz prehranu. Zdrave bakterije hrane se vlaknima, pa prehrana bogata vlaknima može poboljšati simptome lupusa. Voće, posebno bobičasto, povrće poput luka, šparoga i graha te fermentirani proizvodi poput jogurta ili kiselog kupusa dokazano poboljšavaju crijevnu mikrofloru. Ako je unos vlakana kroz prehranu otežan, prebiotici mogu biti korisna alternativa. Više o prebioticima pročitajte na Medical News Today.
Neka istraživanja pokazuju da pravilnom prehranom ljudi mogu značajno ublažiti ili čak ukloniti simptome lupusa. Međutim, promjene u mikrobiomu teško je postići ako je ravnoteža narušena od najranije dobi. Stoga se preporučuje strpljenje i praćenje reakcija tijela na različite namirnice.
Kod osoba kod kojih je lupus i crijevne bakterije poremetio do te mjere da su se razvile komplikacije poput nefritisa, potrebno je ograničiti određene namirnice. Prije bilo kakve veće promjene prehrane svakako se savjetujte s liječnikom ili nutricionistom. O prehrani kod autoimunih bolesti više možete saznati na Harvard Health Blog.
Mediteranska prehrana se pokazala izuzetno korisnom kod osoba s autoimunim bolestima. Bogata je svježim povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, maslinovim uljem i ribom, a smanjuje unos prerađenih namirnica i crvenog mesa. U kontekstu teme lupus i crijevne bakterije, ova prehrana potiče rast korisnih mikroorganizama, smanjuje upalu i može olakšati simptome. Više o mediteranskoj prehrani saznajte na Medical News Today – Mediterranean diet.
Svaka osoba reagira drugačije, pa je korisno bilježiti koje namirnice pogoršavaju, a koje olakšavaju simptome. Ponekad su rezultati vidljivi tek nakon nekoliko tjedana dosljedne primjene nove prehrane. Prednost mediteranske prehrane je u tome što je ukusna, bogata raznolikim namirnicama i jednostavna za primjenu. Sve više stručnjaka preporučuje ovakav način prehrane, ne samo kod osoba s lupusom, nego i za opće zdravlje, vitalnost i prevenciju kroničnih bolesti.
