U današnjem svijetu prepunom informacija, izravno ispravljanje netočnih tvrdnji često se smatra glavnom strategijom za borbu protiv dezinformacija. No, postoji li možda bolji način za borbu protiv dezinformacija koji nije konfrontacijski, a ipak može biti jednako ili čak učinkovitije djelovati?
Tehnika poznata kao zaobilaženje izbjegava izravne ispravke i umjesto toga ističe istinite, pozitivno oblikovane informacije. Nakon što je objavljena studija o zaobilaženju i vidljiv je snažan odaziv na tu metodu, vrijedi detaljnije istražiti što je zaobilaženje, kako funkcionira i kada je najkorisnije u borbi protiv dezinformacija.
Što je zaobilaženje?
Zaobilaženje se definira kao reakcija na dezinformacije koja uvodi ili jača alternativna uvjerenja koja nisu međusobno isključiva i imaju suprotan vrijednosni smisao u odnosu na dezinformaciju. Drugim riječima, umjesto da se izravno suprotstavite netočnoj tvrdnji o nekoj temi, pružate pozitivnu i istinitu izjavu o istoj temi. Primjerice, ako netko tvrdi da su genetski modificirani organizmi (GMO) štetni za konzumaciju, vi “zaobilazite” tu netočnost fokusirajući se na pozitivan i točan podatak o tome kako GMO pomažu populaciji pčela.
Kroz šest eksperimenata autori studije utvrdili su da je zaobilaženje često učinkovitije od jednostavnih i izravnih ispravki u suzbijanju dezinformacija. Teme koje su koristili za dezinformacije uključivale su tvrdnje da su GMO, 5G tehnologija i cjepiva štetna. Ispitanici su procjenjivani po njihovom stavu mjerenjem podrške politikama koje ograničavaju ove teme nakon što su bili izloženi izravnim ispravkama, zaobilaženju ili nikakvoj ispravci.
Da bismo bolje razumjeli kako izgleda zaobilaženje u praksi, evo jednog primjera korištenog za dezinformacije o cjepivima:
Dezinformacija: Aluminij u cjepivima uzrokuje probleme s kostima.
Ispravak: Ne postoje dokazi da razine aluminija u cjepivima uzrokuju probleme s kostima.
Zaobilaženje: Aluminij u cjepivima čini cjepiva učinkovitijima u prevenciji bolesti.
Sudionici u uvjetu zaobilaženja znatno su manje podržavali restriktivne politike, što pokazuje da zaobilaženje učinkovito smanjuje utjecaj dezinformacija na njihove stavove. Važno je naglasiti da ova mjera ne mjeri nužno promjenu u vjerovanju netočnih tvrdnji.
Što utječe na učinkovitost zaobilaženja?
Iako su rezultati ohrabrujući, postoji ključna ograničenost u tome kada je zaobilaženje najdjelotvornije. Kada ljudi formiraju stavove odmah nakon što se susretnu s dezinformacijom, zaobilaženje nema prednosti u odnosu na izravne ispravke, a razlog tome može biti tzv. efekt sidrenja.
Efekt sidrenja je kognitivni fenomen u kojem su odluke ili procjene pojedinca snažno pod utjecajem početne informacije (tzv. “sidra”), čak i ako je ona irelevantna ili netočna. Nakon što je sidro postavljeno, ljudi ga koriste kao referentnu točku i premalo prilagođavaju svoje procjene, što dovodi do iskrivljenih zaključaka. Osobe koje su izrazito ideološki povezane s određenim uvjerenjem često nisu otvorene ni za zaobilaženje ni za druge vrste provjera činjenica.
Zbog toga je zaobilaženje tehnika kojom se dijele pozitivne i istinite informacije s nekim tko možda ima određenu dozu skepticizma prema temi, ali je ipak otvoren za nove informacije.
U konačnici, zaobilaženje predstavlja obećavajući dodatak rastućem arsenalu znanstveno utemeljenih strategija za suzbijanje dezinformacija – osobito u razgovorima gdje bi izravna ispravka mogla izazvati obrambeni stav ili otpor. Nije univerzalno rješenje i neće uvijek uspjeti, ali u pravom kontekstu pruža način za promjenu narativa bez eskalacije sukoba.
Suočeni s plimom zavaravajućih i polarizirajućih sadržaja, kreativne i psihološki informirane metode poput ove mogu nam pomoći u učinkovitijoj i suosjećajnijoj komunikaciji. Više o efektu sidrenja možete pročitati na stranici Simply Psychology, dok detalje o GMO tehnologiji donosi FAO – Genetski modificirani organizmi.
Za dublje razumijevanje 5G tehnologije i povezane dezinformacije, preporučujem izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije. Isto tako, službene informacije o cjepivima i njihovoj sigurnosti dostupne su na stranici CDC – Sigurnost cjepiva.
Studija o zaobilaženju nedavno je objavljena u Journal of Experimental Psychology i pokazuje da je moguće djelovati na stavove bez izazivanja suprotstavljenosti.
