Jesu li ljevoruki ljudi češće neurodivergentni? Ovo pitanje intrigira mnoge, jer otprilike 10,6 posto svjetske populacije koristi lijevu ruku dominantno, dok većina ljudi koristi desnu ruku. Povezanost između ljevorukosti i neurodivergentnosti otvara mnoga znanstvena, ali i društvena pitanja koja su danas predmet brojnih istraživanja. Iako je o ovoj temi postojalo mnogo nagađanja i teorija, tek u posljednjih nekoliko godina znanost daje jasnije odgovore na to postoji li istinski odnos između ljevorukosti i neurodivergentnosti.
Pojam neurodivergentnost odnosi se na osobe koje svoj način razmišljanja, osjećanja ili doživljavanja svijeta percipiraju kao različit od tzv. neurotipičnog funkcioniranja mozga. Neurodivergentnost nije medicinska dijagnoza, nego oznaka koju pojedinci sami biraju, kako bi opisali svoju jedinstvenost ili specifičnost. U tu skupinu najčešće se svrstavaju osobe s autizmom, ADHD-om, disleksijom i drugim razvojnim razlikama. Više informacija o neurodivergentnosti moguće je pronaći na [službenim stranicama Centra za autizam Zagreb](https://www.autizam.hr/o-autizmu/sto-je-autizam/neurodivergentnost/).
Pitanje jesu li ljevoruki ljudi češće neurodivergentni nadovezuje se na činjenicu da su i neurodivergentnost i ljevorukost povezane s posebnim načinom organizacije i funkcioniranja mozga. Kod većine ljudi, lijeva hemisfera mozga dominantna je za fine motoričke zadatke poput pisanja, dok je kod ljevorukih osoba ta dominacija obrnuta – desna hemisfera igra glavnu ulogu. Ovakva razlika u organizaciji moždanih funkcija dovela je do pretpostavki da bi određene neurodivergentne osobine mogle biti povezane s većom učestalošću ljevorukosti.
Istraživanja o ljevorukosti i neurodivergentnosti
Znanstvenici su u posljednjim godinama sve više posvećeni proučavanju toga jesu li ljevoruki ljudi češće neurodivergentni. Novo istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Psychological Bulletin posebno se posvetilo ovom pitanju. Studija, koju je vodio Julian Packheiser sa Sveučilišta Ruhr u Bochumu, provedena je kao sekundarna meta-analiza, što znači da su analizirani rezultati brojnih meta-analiza koje su prethodno objedinjavale stotine pojedinačnih znanstvenih radova.
Ukupno je analizirano više od 200 000 ispitanika iz više od 400 izvornih studija, čime je ovo jedno od najopsežnijih istraživanja o povezanosti ljevorukosti i neurodivergentnosti do danas. Detaljan prikaz metodologije i rezultata možete pogledati na [stranici Američkog psihološkog udruženja](https://www.apa.org/pubs/journals/bul/).
Jesu li autizam i ADHD povezani s ljevorukosti?
Rezultati ove velike analize ukazuju na to da je ljevorukost doista češća kod osoba s određenim oblicima neurodivergentnosti. Najjača povezanost pronađena je kod osoba s autizmom. Osobe s autizmom imaju znatno veću vjerojatnost da budu ljevoruke u odnosu na opću populaciju. Povećana učestalost ljevorukosti primijećena je i kod osoba s ADHD-om i disleksijom, ali te razlike nisu bile toliko izražene kao kod autizma. Ovi rezultati podupiru teoriju da su promjene u razvoju mozga, karakteristične za određene neurodivergentne uvjete, povezane s varijacijama u lateralizaciji ruku.
Detaljniji uvid u povezanost autizma i ljevorukosti može se pronaći na [stranici Autism Speaks](https://www.autismspeaks.org/science-news/handedness-linked-language-difficulties-autism), gdje su istaknute najnovije spoznaje o ovom fenomenu. Isto tako, [National Institute of Mental Health](https://www.nimh.nih.gov/health/topics/attention-deficit-hyperactivity-disorder-adhd) pruža korisne informacije o ADHD-u i njegovim neurobiološkim osnovama.
Postoje li neurodivergentni uvjeti bez povećane ljevorukosti?
Zanimljivo je kako nije svaka neurodivergentnost povezana s većom učestalošću ljevorukosti. Na primjer, u slučajevima shizofrenije ili bipolarnog poremećaja, studije nisu pronašle statistički značajnu razliku u broju ljevorukih u odnosu na opću populaciju. Čini se da su povećane stope ljevorukosti češće povezane s onim neurodivergentnim uvjetima koji počinju u ranom djetinjstvu i imaju izraženu jezičnu komponentu. Više o povezanosti različitih neurodivergentnih stanja i moždane lateralizacije može se pročitati na [stranicama Sveučilišta Cambridge](https://www.cam.ac.uk/research/news/why-are-some-people-left-handed).
Zašto su ljevoruki ljudi drugačiji?
Ljevorukost je specifična osobina koja se razvija u prenatalnom razvoju, a nije u potpunosti genetski određena. Iako neki geni utječu na vjerojatnost ljevorukosti, značajan je i utjecaj okoliša i slučajnih čimbenika tijekom razvoja mozga. Zanimljivo je da su znanstvenici utvrdili kako su moždane strukture i neuralne mreže ljevorukih ljudi često drukčije povezane u odnosu na dešnjake. To može rezultirati različitim načinima obrade informacija, jezične percepcije i upravljanja motoričkim zadacima. Više o razlikama u mozgu ljevorukih osoba može se pronaći na [stranici BBC Future](https://www.bbc.com/future/article/20190812-why-are-some-people-left-handed).
Kako društvo doživljava ljevoruke ljude?
U mnogim društvima ljevorukost je kroz povijest bila stigmatizirana i često pogrešno shvaćena. U školama su se ljevoruka djeca nekada prisiljavala na korištenje desne ruke, a u nekim kulturama ljevorukost se smatrala nepoželjnom osobinom. Danas je društvo znatno otvorenije prema individualnim razlikama, ali izazovi i dalje postoje, osobito za ljevoruke koji su istovremeno i neurodivergentni. O problemima s kojima se ljevoruki susreću u svakodnevici više možete saznati na [stranici Left Handers Day](https://www.lefthandersday.com/left-handers-facts).
Povezanost ljevorukosti i kreativnosti
Ljevoruki ljudi često su percipirani kao kreativniji ili originalniji. Iako znanstvena istraživanja ne potvrđuju izravnu vezu između ljevorukosti i genijalnosti, određene neurodivergentne karakteristike, poput drugačije percepcije ili neobičnog razmišljanja, mogu doprinijeti razvoju kreativnosti. Poznato je da su neki slavni umjetnici i znanstvenici bili ljevoruki, ali veza između ljevorukosti, neurodivergentnosti i kreativnog izražavanja još uvijek je predmet znanstvenih rasprava. O povijesnim i kulturnim aspektima ljevorukosti zanimljiv je [članak Smithsonian Magazine-a](https://www.smithsonianmag.com/science-nature/why-are-some-people-left-handed-123287007/).
Jesu li ljevoruki ljudi češće neurodivergentni u svakodnevici?
Iako su rezultati najnovijih istraživanja jasni – ljevorukost je češća kod određenih neurodivergentnih osoba – valja naglasiti da većina ljevorukih ljudi nije neurodivergentna, niti su svi neurodivergentni ljudi ljevoruki. Radi se o preklapanju koje je zanimljivo za znanost, ali individualne razlike u mozgu i ponašanju puno su šire i raznovrsnije od same lateralizacije ruku.
Zanimljivo je da su i sami ljevoruki ljudi svjesni specifičnosti svoje svakodnevice, od korištenja predmeta prilagođenih dešnjacima do izazova u pisanju ili sportskim aktivnostima. U kombinaciji s neurodivergentnošću, ove razlike postaju još izraženije, čineći svakodnevni život još jedinstvenijim. Na [stranici Healthline](https://www.healthline.com/health/left-handed) možete pronaći više savjeta i informacija za ljevoruke osobe svih dobnih skupina.
Budućnost istraživanja ljevorukosti i neurodivergentnosti
Jesu li ljevoruki ljudi češće neurodivergentni – pitanje je koje i dalje zaokuplja neuroznanstvenike, psihologe i širu javnost. Iako su najnovije meta-analize pokazale jasnu povezanost između ljevorukosti i određenih oblika neurodivergentnosti, poput autizma, ADHD-a i disleksije, još uvijek nije u potpunosti jasno na koji način mozak organizira ove osobine. Buduća istraživanja nastavit će proučavati ovu kompleksnu vezu, nastojeći razjasniti kako se različite strukture i funkcije mozga međusobno isprepliću. Do tada, ostaje nam prepoznavati i slaviti jedinstvenost svakog pojedinca, bez obzira piše li lijevom ili desnom rukom.
