Mnogi od nas smatraju pse ne samo kućnim ljubimcima, nego i punopravnim članovima obitelji. Psi su izvor sreće i radosti, te su brojna istraživanja pokazala da provođenje vremena sa psima pozitivno utječe na mozak. Ljubav, privrženost i bezuvjetna odanost koju psi pružaju svojim vlasnicima samo su dio razloga zašto ih ljudi sve više uključuju u svoj svakodnevni život. Osim što pružaju emocionalnu podršku, psi potiču na kretanje, igru i svakodnevnu fizičku aktivnost, što sve zajedno pozitivno utječe na mozak i opće zdravlje.
Provođenje vremena sa psima već se desetljećima koristi u različitim terapijskim i rehabilitacijskim okruženjima. Mnoge bolnice, domovi za starije i škole širom svijeta prepoznaju dobrobiti koje psi imaju za mentalno zdravlje ljudi. U takvim ustanovama psi sudjeluju u programima terapije gdje pomažu u smanjenju stresa, tjeskobe i depresije. Primjerice, sve više škola u Hrvatskoj i svijetu uvodi terapeutske pse kao podršku učenicima u stresnim situacijama poput ispita ili školskih problema. Takvi programi podržani su i od strane zdravstvenih djelatnika, a provode ih stručnjaci poput onih iz Centra za rehabilitaciju Silver (Centar za rehabilitaciju Silver), gdje se psi školuju kako bi pomagali djeci i odraslima s posebnim potrebama.
Istraživanja sve češće potvrđuju izravnu vezu između provođenja vremena sa psima i pozitivnih promjena u mozgu. Prema znanstvenicima s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, redoviti kontakt sa psima može potaknuti lučenje hormona sreće kao što su serotonin i oksitocin, što rezultira smanjenjem razine stresa i poboljšanjem emocionalnog stanja. Psi također potiču razvoj empatije kod djece, smanjuju osjećaj usamljenosti kod odraslih i pomažu starijim osobama da održe mentalnu vitalnost.
Nedavno objavljena studija istraživača s Medicinskog fakulteta u Osijeku proučavala je različite aktivnosti koje ljudi provode sa psima i kako te aktivnosti utječu na mozak. Rezultati su pokazali da aktivnosti poput igre sa psom, šetnje i maženja mogu povećati alfa i beta moždane valove, što doprinosi osjećaju smirenosti i istodobno poboljšava koncentraciju. Dakle, provođenje vremena sa psima ima višestruku ulogu: opušta, ali istovremeno stimulira mozak da bude budan i fokusiran.
Zanimljivo je da se pozitivni učinci na mozak primjećuju neovisno o dobi ispitanika. Djeca, odrasli i starije osobe izvještavaju o smanjenju tjeskobe, boljim sposobnostima rješavanja problema i većoj socijaliziranosti nakon što provedu određeno vrijeme sa psima. Neki korisnici programa terapijskih pasa, poput onih koje provodi udruga KOSSP (Udruga KOSSP), ističu da im psi pomažu i kod svakodnevnih izazova, potiču osjećaj odgovornosti, ali i poboljšavaju kvalitetu života.
Jedan od ključnih aspekata zašto provođenje vremena sa psima ima toliki utjecaj na mozak je komunikacija bez riječi. Psi vrlo jasno izražavaju emocije neverbalnom komunikacijom – pogledom, mahanjem repom ili nježnim dodirom. Ova vrsta interakcije pokreće različite dijelove mozga i potiče razvoj emocionalne inteligencije. Psi su u stanju „pročitati” raspoloženje čovjeka i reagirati na način koji pomaže opuštanju i smanjenju napetosti. Kroz igru, zajedničke šetnje i maženje, mozak se prirodno oslobađa od svakodnevnog stresa, a čovjek se osjeća prihvaćeno i voljeno.
Mnoge osobe koje pate od različitih mentalnih tegoba, poput depresije ili anksioznosti, izvještavaju da im psi pomažu vratiti osjećaj smisla i rutine. Psi zahtijevaju redovitu brigu i pažnju, što vlasnicima daje razlog da ustanu iz kreveta, izađu na zrak i budu aktivni, čime se pozitivno utječe na mozak i cjelokupno psihičko zdravlje. Prema iskustvima korisnika terapijskih pasa iz Udruge za terapijsko i sportsko jahanje „Nada Vrbovec” (Udruga Nada Vrbovec), psi su ključni u procesu oporavka i rehabilitacije kod djece s razvojnim poteškoćama.
Osim što psi pozitivno djeluju na mozak kod ljudi svih uzrasta, posebno su korisni i u prevenciji kognitivnih poteškoća kod starijih osoba. Brojna istraživanja ističu kako starije osobe koje provode vrijeme sa psima rjeđe pokazuju znakove kognitivnog pada, te su društveno aktivnije i mentalno vitalnije. Ova saznanja sve češće potiču razvoj programa „zlatnih godina” gdje psi postaju nezaobilazni članovi aktivnosti za starije osobe. Primjer je program Udruge Indeficienter Rijeka (Udruga Indeficienter Rijeka), gdje psi redovito posjećuju domove za starije i pružaju emocionalnu podršku korisnicima.
Dodatno, provođenje vremena sa psima ima pozitivan utjecaj na djecu s posebnim potrebama. Djeca s autizmom često ostvaruju značajan napredak u komunikacijskim i socijalnim vještinama upravo kroz interakciju sa psima. Psi im pomažu da se lakše izražavaju, smanjuju izljeve bijesa i razvijaju osjećaj sigurnosti u svakodnevnim situacijama. Brojne škole i udruge uključuju pse u svoje edukacijske programe upravo zbog iznimnog utjecaja na mozak djece i njihov razvoj.
Nema sumnje da provođenje vremena sa psima pruža više od obične zabave. Psi nas tjeraju da budemo prisutni u trenutku, fokusirani i opušteni, dok njihova prisutnost potiče stvaranje novih neuronskih veza u mozgu. Igra sa psima potiče kreativnost, maženje umiruje živčani sustav, a šetnje sa psima dovode do većeg unosa kisika u organizam i bolju cirkulaciju, što pozitivno utječe na rad mozga.
Istraživanja su također pokazala kako redoviti kontakt sa psima može pozitivno utjecati na razvoj samopouzdanja, osobito kod djece i mladih. Djeca koja odrastaju uz pse lakše razvijaju odgovornost, povjerenje i empatiju, a sve to zajedno doprinosi boljem psihološkom zdravlju i pozitivnom stavu prema sebi i drugima. Takva djeca kasnije u životu često bolje upravljaju stresom i lakše se nose s izazovima.
Zanimljivo je da provođenje vremena sa psima može smanjiti rizik od razvoja nekih neuroloških bolesti, kao što su demencija i Alzheimerova bolest. Iako još uvijek nema konačnih dokaza, postoje naznake da su ljudi koji svakodnevno brinu o psima aktivniji, društveniji i mentalno stimuliraniji, što pridonosi očuvanju zdravlja mozga. Ove tvrdnje podupiru i stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” (Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”), gdje ističu važnost provođenja vremena sa životinjama kao dio strategije za očuvanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi.
Uz sve navedeno, ne treba zaboraviti ni važnost edukacije o odgovornom vlasništvu i pravilnoj brizi o psima. Samo pravilnim odnosom prema psima moguće je ostvariti maksimalan pozitivan utjecaj na mozak i psihičko zdravlje. Redovite aktivnosti, pravilna prehrana, posjete veterinaru i učenje novih trikova ili vještina, sve to doprinosi obogaćivanju života i stvaranju čvrste veze između čovjeka i psa. Kroz takvu povezanost mozak dobiva nove podražaje, a osjećaj zadovoljstva raste.
Dugoročno gledano, ljudi koji svakodnevno provode vrijeme sa psima često imaju bolje razvijene kognitivne sposobnosti, rjeđe osjećaju usamljenost i češće se uključuju u društvene aktivnosti. Provođenje vremena sa psima pozitivno utječe i na međuljudske odnose, jer psi nerijetko postaju „most” koji spaja ljude kroz zajedničke šetnje, posjete parkovima ili sudjelovanje u kinološkim aktivnostima. Sve to doprinosi zdravlju mozga i boljoj kvaliteti života.
Za kraj, može se zaključiti da provođenje vremena sa psima nije samo ugodna aktivnost, već ima dubok i mjerljiv utjecaj na mozak i psihološko zdravlje. Iako su potrebna daljnja znanstvena istraživanja kako bi se utvrdile sve prednosti i mehanizmi djelovanja, postojeći dokazi snažno podupiru ideju da psi obogaćuju naše živote na emocionalnoj, fizičkoj i mentalnoj razini. Bez obzira radi li se o igri, šetnji, maženju ili jednostavnom promatranju psa kako spava, mozak svakodnevno prima brojne blagotvorne podražaje koji doprinose općoj dobrobiti pojedinca.
